Rogério Ferreira Pacheco, jedan od pet najproduktivnijih farmera u Brazilu, objašnjava kako ostvaruje konstantne prinose soje i kukuruza, zahvaljujući no till konceptu.
Rogério Ferreira Pacheco je jedan od pet najproduktivnijih farmera u Brazilu. Poljoprivredom se bavi od 1985. godine, a no till tehnologiju koristi od 1991. No-till poljoprivreda ili izravna sjetva poljoprivrednih kultura je poljoprivreda bez prethodne obrade zemljišta oranjem. Pod sojom ima 1.000 hektara na glinovitom zemljištu i svake godine podiže granice prinosa, zahvaljujući regenrativnom konceptu obrade.
"Za ovakav pristup sam se odlučio, jer mogu kontrolirati troškove, a i smanjio sam broj radnika. Također, erozija je u ovom kraju dosta izražena, pa je no till rješenje", kaže Pacheco.
Naravno, na početku je bilo problema. Prvenstveno se to odnosi na mehanizaciju, jer je bilo pitanje kako sijati u ogromnoj biomasi slame. Potom je došla i nedoumica kako ulagati gnojivo, a na samom kraju i pitanje preciznosti sjetve. "Nakon 27 godina tih problema više nema, zahvaljujući odličnim sijačicama, kojima sam opremljen. Sve to vrijeme nisam radio mehaničku obradu", napominje Brazilac. Posljedica ovoga je povećanje s 2,5% na 3.6% organske tvari u sloju od 0 do 15 metara. Zemljište zadržava više vlage, biljke imaju jači korijen i rastu intenzivnije.
Kada je riječ o tehnologiji proizvodnje soje, Pacheco kaže da je dubina ulaganja sjemena tri centimetra, pri brzini od oko 5,5 km/h: "Prije sjetve idem na 150 kg 00-00-60. Od gnojiva ulažem u sjetvi 250 kg 04-28-12 i to ispod zone ulaganja sjemena. Radim na tehnologiji dodavanja dušika na osnovu mapa". Prosječan prinos soje u posljednjih pet godina je 5,1 t/ha, a maksimalan prinos je krajem ožujka bio 6,47 t/ha u simbiozi sa "cover crop" usjevima.
Pacheco sije i kukuruz, a prosječan prinos u posljednjih pet godina je 13,8 tona suhog zrna po hektaru. Dubina u sjetvi je tri centimetra, a prosječna brzina rada 4.5 km/h do 6 km/h. "Prije sjetve idem na 150 kg 00-00-60. U sjetvi ulažem 350 kg 12-24-12. Pet centimetara ide ispod sjemena, ne sa strane. Cilj mi je da dodam oko 85 kg P gnojiva", objašnjava ovaj farmer. Dodaje da u kasnijoj fazi radi prihranu s ukupno 400 kg 45-00-00 u tri faze V5, V8 i V11. Radi i na konceptu kasnije prihrane, pomoću precizne poljoprivrede (mape, senzori, temeltrija, auto pilot) i samohodnog rasturivača. Norma dušika za prinos je oko 200 kg/ha.
"Pored troškova gnojiva, prosječna potrošnja dizel goriva po hektaru je oko 32 litre, sa žetvom. Radim valjanje, sjetvu, četiri prihrane, tri zaštite i žetvu. Dodajem oko 900 kg gnojiva i sjemena oko 60.000 biljaka po hektaru. Angažirano je ukupno četiri čovjeka na 2.500 ha", govori o potrošnji Pacheco.
Farmer iz Brazila kaže da su prednosti no tilla u tome što se štedi na gorivu, manji su izdaci za radnike, veća je biološka aktivnost u zemljištu, kao i veća produktivnost. Poručuje da mana nema, već je jedino potrebno više planiranja, kao i kvalitetnog znanja. Napominje i da uspješan no till zavisi od cover crop usjeva.
"Tko ima mogućnost i dostupnu tehnologiju neka krene s cover crop usjevima. Budite strpljivi i pažljio planirajte ulazak u no till, uz konzultacije sa poznavateljima", zaključuje Pacheco.
Izvor: DrAgro magazin, 1/svibanj 2018
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica