• Eko farma Körslätts
  • 09.03.2018. 07:30

Odrekao se oranja - dobrobiti su višestruke!

Na ekološkoj farmi pilića Körslätts, smještenoj u Skåne, Švedskoj, farmer Magnus Bengtsson vodi borbu protiv klimatskih promjena. Pogledajte koje sve metode koristi!

Foto: ag-press.eu/Niels Andresen
  • 4.963
  • 400
  • 3

Na ekološkoj farmi pilića Körslätts, smještenoj u Skåne, Švedska, farmer Magnus Bengtsson vodi borbu protiv klimatskih promjena, piše ag-press.eu. "Upravljanje korovima i štetnicima s klimatski prihvatljivim metodama je izazov, ali nagrađivan", kaže Bengtsson.

"Poljoprivreda utječe na prirodnu tako da smatram da treba raditi s njom, a ne protiv nje. Radom s prirodom pomažem smanjiti emisije stakleničkih plinova te istodobno smanjujem svoje ​​ekonomske troškove."

Europski projekt SOLMACC

Bengtsson od 1998. godine vodi farmu Körslätts. Ova farma s pilićima ima 90 hektara šume i 130 hektara poljoprivrednog zemljišta, gdje Bengtsson uzgaja usjeve uglavnom za hranu pilićima. Poljoprivredno društvo Körslätts jedno je od dvanaest organskih farmi uključenih u europski projekt SOLMACC. Sufinanciran EU LIFE programom, ovaj projekt ima za cilj pokazati koja poljoprivredna praksa može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, uz održavanje gospodarskih aktivnosti ekonomski održivim. Poljoprivrednici koji sudjeluju u radu primjenjuju niz praksa, kao što su:

  • optimizirana obrada tla i rotacija usjeva
  • recikliranje hranjivih tvari u poljoprivredi
  • poljošumarstvo

Bengtsson nastoji pronaći alternativna, klimatološka rješenja za izazove poput upravljanja korovom. U projektu SOLMACC Bengtsson smanjuje se obrada tla i uzgajaju se pokrovni usjevi. "Kao organski poljoprivrednik, ne koristim kemikalije u svojoj proizvodnji. To je otežalo odluku da ne orem svoje njive, jer oranje pomaže u suzbijanju korova", kaže Bengtsson. "Uzgoj dobrog usjeva najbolji je oblik kontrole korova, jer usjevi mogu zasjeniti korov", objašnjava Bengtsson. "Isto tako, što manje mi mičemo tlo, manje aktiviramo sjeme u tlu."

rf
Biološka raznolikost na farmi Körslätt (foto: Niels Andresen)

Uštedio oko 100€ po ha

Za srednje tešku glinu, Bengtsson je prestao s oranjem u jesen, u korist kultivaciji tla u kombinaciji sa strojevima koji sijeku korijen. Posijao je rotkvice da pokrije polje tijekom zime, da uhvati dušik i pusti da korijen pripremi tlo za iduće proljeće. U proljeće drugi put koristi kultivator, a zatim sije izravno u tlo. "Do sada mi se činilo da dobivam iste prinose kao i kada sam orao", kaže Bengtsson. "Mislim da sam uštedio oko 100€ (goriva) po hektaru od kako ne orem."

Druga metoda koju je Bengtsson koristio u projektu je miješanje stabala i grmlja sa obradivim usjevima i ispašu životinja u istom sustavu uzgoja. Poljošumski sustavi imaju veliki potencijal za odvajanje ugljika i također mogu štititi tlo od erozije i povećati biološku raznolikost. "Posadili smo živice i stabla kako bi pomogli "uhvatiti" ugljik. Također, koristim dio drvenaste biomase za grijanje, čime se zamjenjuje fosilno gorivo", kaže Bengtsson.


Izvori

AgPress


Tagovi

Švedska Farma pilića Klimatske promjene SOLMACC projekt Održiva poljoprivreda Oranje Korovi


Autorica

Karolina Tušek

Karolina Tušek

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi