Na ekološkoj farmi pilića Körslätts, smještenoj u Skåne, Švedskoj, farmer Magnus Bengtsson vodi borbu protiv klimatskih promjena. Pogledajte koje sve metode koristi!
Na ekološkoj farmi pilića Körslätts, smještenoj u Skåne, Švedska, farmer Magnus Bengtsson vodi borbu protiv klimatskih promjena, piše ag-press.eu. "Upravljanje korovima i štetnicima s klimatski prihvatljivim metodama je izazov, ali nagrađivan", kaže Bengtsson.
"Poljoprivreda utječe na prirodnu tako da smatram da treba raditi s njom, a ne protiv nje. Radom s prirodom pomažem smanjiti emisije stakleničkih plinova te istodobno smanjujem svoje ekonomske troškove."
Bengtsson od 1998. godine vodi farmu Körslätts. Ova farma s pilićima ima 90 hektara šume i 130 hektara poljoprivrednog zemljišta, gdje Bengtsson uzgaja usjeve uglavnom za hranu pilićima. Poljoprivredno društvo Körslätts jedno je od dvanaest organskih farmi uključenih u europski projekt SOLMACC. Sufinanciran EU LIFE programom, ovaj projekt ima za cilj pokazati koja poljoprivredna praksa može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, uz održavanje gospodarskih aktivnosti ekonomski održivim. Poljoprivrednici koji sudjeluju u radu primjenjuju niz praksa, kao što su:
Bengtsson nastoji pronaći alternativna, klimatološka rješenja za izazove poput upravljanja korovom. U projektu SOLMACC Bengtsson smanjuje se obrada tla i uzgajaju se pokrovni usjevi. "Kao organski poljoprivrednik, ne koristim kemikalije u svojoj proizvodnji. To je otežalo odluku da ne orem svoje njive, jer oranje pomaže u suzbijanju korova", kaže Bengtsson. "Uzgoj dobrog usjeva najbolji je oblik kontrole korova, jer usjevi mogu zasjeniti korov", objašnjava Bengtsson. "Isto tako, što manje mi mičemo tlo, manje aktiviramo sjeme u tlu."
Za srednje tešku glinu, Bengtsson je prestao s oranjem u jesen, u korist kultivaciji tla u kombinaciji sa strojevima koji sijeku korijen. Posijao je rotkvice da pokrije polje tijekom zime, da uhvati dušik i pusti da korijen pripremi tlo za iduće proljeće. U proljeće drugi put koristi kultivator, a zatim sije izravno u tlo. "Do sada mi se činilo da dobivam iste prinose kao i kada sam orao", kaže Bengtsson. "Mislim da sam uštedio oko 100€ (goriva) po hektaru od kako ne orem."
Druga metoda koju je Bengtsson koristio u projektu je miješanje stabala i grmlja sa obradivim usjevima i ispašu životinja u istom sustavu uzgoja. Poljošumski sustavi imaju veliki potencijal za odvajanje ugljika i također mogu štititi tlo od erozije i povećati biološku raznolikost. "Posadili smo živice i stabla kako bi pomogli "uhvatiti" ugljik. Također, koristim dio drvenaste biomase za grijanje, čime se zamjenjuje fosilno gorivo", kaže Bengtsson.
Izvori
Tagovi
Autorica
Luka Vavetić
prije 4 godine
Super članak :)