Bez oranja
22.12.2018. 09:00

Thomas: No till je remek djelo poljoprivrede

Frédéric Thomas, svjetski poznati poljoprivrednik iz Francuske, otkrio je svoja iskustva s no till konceptom obrade zemljišta i sjetve.

Foto: Pixabay/mhoejte YouTube/PrintScreen

1.976

Frédéric Thomas, poljoprivrednik iz Francuske, svjetski je poznat kada je riječ o pokrovnim usjevima, odnosno no till tehnologiji uzgoja usjeva. Kako kaže, živimo u uzbudljivom vremenu, kada imamo puno znanja, posebno kada je riječ o utjecaju konvencionalne poljoprivrede - erozija tla, nedostatak organskih tvari, utjecaj na živi svijet u zemlji. Kako kaže - to nije rješenje.

"Mnogi poljoprivrednici u Francuskoj, posebno oni koji imaju siromašna zemljišta, okreću se no till konceptu, koji su preuzeli iz iskustava iz Amerike i Australije, a potom i prilagodili europskom tlu, klimi, kao i društveno ekonomskim prilikama. Mnogi se bave i ekološkom proizvodnjom, ali ona ne može doprinijeti očuvanju zemljišta, koliko smanjenju upotrebe pesticida", kaže u intervjuu za DrAgro Tomas.

Koncept bez oranja svoje korijene ima u Južnoj Americi

No till kao remek djelo poljoprivrede

Kako dodaje, da bismo ovu "zelenu revoluciju" primijenili, potreban je stav i promocija ovakvog načina obrade zemljišta i sjetve usjeva. To se posebno odnosi na ukazivanje na značaj, kada je riječ o zaštiti životne sredine. Također, potrebno je razuvjeriti one poljoprivrednike, koji smatraju da nemaju agro-ekonomsku korist od no till kocepta.

Bez mehaničke obrade zemljišta već 27 godina uspješno sije soju i kukuruz

"Pokrovni usjevi su ključ ovog sustava, a kako se više upoznajate s njim, shvaćate kakvo je to remek djelo. Zbog toga moramo ići naprijed, usavršavati se i istraživati. Pokrovni usjevi su investicija, koja zemljište čini boljim i omogućuje da no till operacije budu uspješne. Tada dolazi do ušteda, kao i boljeg upravljanja vodom i korovima, a potom se ostvaruje i profit", ističe Tomas.

Francuska buduće tržište no till opreme

Kada je riječ o strojevima za ovaj način obrade zemljišta i sjetve usjeva, njih nema dovoljno u Europi, jer nisu velike potrebe. Kada bi se situacija promijenila, to bi pokrenulo i tržište. Ipak, postoje male tvrtke, primjerice u Engleskoj, koje proizvode nešto od potrebne opreme. Većina opreme se uvozi iz Južne Amerike. Francuska je puno učinila na prilagođavanju ovih strojeva europskim uvjetima, pa se smatra budućim europskim tržištem, a uz nju se nalazi i Švicarska.

Pogledajte cijeli intervju u prilogu: