Pretraga tekstova
Predstavnici Odbora za ratarstvo HPK održali su sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
Na koje načine pomoći ugroženi sektor hrvatskog ratarstva, bila je tema sastanka resorne ministrice Marije Vučkovič s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore.
Prvenstveno, s Europskom komisijom ispitat će se mogućnosti produljenja provedbe Programa kreditiranja kroz Obrtna sredstva za ruralni razvoj koji HBOR provodi na inicijativu ministarstva i sufinancira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda, ali i povećanja ukupno raspoloživih sredstava te maksimalnog jediničnog iznosa kreditiranja.
Iz Ministarstva poljoprivrede naveli su i da će se na Vijeću ministara nastaviti zalagati za kompenzacijske mjere za hrvatske i sve europske ratare. Naime, na posljednjim Agrifish sastancima ministrica je ukazala je na činjenicu da posljedice poremećaja zbog rata u Ukrajini, pored najsnažnije pogođenih tržišta, osjete i naši ratari.
Zatražila je pritom poduzimanje izvanrednih mjera za rješavanje poremećaja na tržištu žitarica, bilo kroz osiguranje dodatne potpore i/ili kompenzacijska plaćanja proizvođačima, ali i druge mehanizme, uz potrebu još bolje organizacije tranzita proizvoda iz Ukrajine kroz EU te striktnije kontrole takvog prometa.
U priopćenju sa sastanka, navode i da su poljoprivredni proizvođači iskazali značajan interes za ulaganja u obnovljive izvore energije na gospodarstvima.
Kako nam otkriva predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, Petar Pranjić, sektor je zbog globalnih poremećaja ozbiljno uzdrman i svjesni su da im država tu sama ne može refundirati gubitke koji su već sada 200 do 300 milijuna eura, a u nadolazećoj žetvi bi mogli biti na istoj razini. "Dakle, pola milijardi eura štete", kaže otkrivajući da su tražili da se u suradnji s HEP-om ukinu prepreke postavljanja solarnih panela na krovove kako bi se omogućilo smanjenje troškova energenata, ali i dodatni prihod poljoprivrednim gospodarstvima od prodaje zelene energije.
Ujedno, otkriva nam da su čuli, vezano uz EU kompenzacijske mjere, da će se na popisu zemalja čiji su poljoprivrednici pogođeni uvozom iz Ukrajine, naći i Hrvatska te Francuska. Na njemu je sad pet članica: Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Slovačka koje su bile zabranile uvoz ukrajinskih žitarica i određenih poljoprivrednih proizvoda. Točnije, prve dvije zabranile, ostale najavile slične poteze.
Još 100 milijuna eura za poljoprivrednike pogođene uvozom iz Ukrajine
Odluke tih zemalja kojima su kanalizirali uvoz, a dozvolili tranzit, upozorava Pranjić, stvara se mogućnost da mi postanemo skladište te robe sumnjivog porijekla. "Možda čak i opljačkane, ukradene te stoga toliko jeftine", izražava sumnju.
Općenito, kaže, sastanak je bio konstruktivan, u Ministarstvu su također svjesni problema s kojim se susreću domaći proizvođači te se pokušava zajednički pronaći rješenje.
Tagovi
Ratarstvo Sastanak Ministarstvo poljoprivrede HPK Mjere pomoći Poremećaj tržišta
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Skupina od 13 članica uputila je pismo Europskoj komisiji u kojem izražavaju zabrinutost zbog mjera koje su donesene kako bi se umirilo pet članica koje su donijele jednostrane odluke o zabrani uvoza ukrajinskog žita.U pismu ističu da su jednostrane odluke netransparentne i potkopavaju vjerodostojnost potpore EU-a Ukrajini kao i napore da se osigura sigurnost hrane na globalnoj razini.Potpisnice pisma su:Austrija,Belgija,Hrvatska,Danska,Estonija,Francuska,Njemačka,Grčka,Irska,Luksemburg,Nizozemska,Slovenija i Španjolska.Ovim činom je ponovno dokazano koliko se naša vlada ustrajno bori za interese Brisela.Istovremeno kod kuće sazivaju nekakve sastanke i prave igrokaze,te glume zabrinutost i brigu za poljoprivredu.HPK je ili slijepa kraj zdravih očiji,ili svjesno sudjeluje u tom cirkusu obmane hrvatskih seljaka.
SASA FRANIC
prije 2 godine
valda i ministarstvo, to je beskorosni cirkus. jedno sto oni rade je da odu u Brisel i tamo pokupe naredbe koje kod nas trebaju izvrsavati. nista oni nemaju, nikakve planove nikakva strategija, nista. samo sto im se u Briselu nalozi to i zanju raditi.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
"Babi milo,što se babi snilo".To je otprilike rezime njihovog sastanka.Što su do sada poduzeli,ništa.Premijer je izjavio da ukrajinsko žito ne utječe na naše tržište,a HPK se stalno solidarizira.Kukaju jedni drugima,dok druge države poduzimaju konkretne mjere.