• Štetnici u povrćarstvu
  • 11.10.2021. 16:30

Stjenica sve više, a insekticida sve manje - domaći povrćari u problemima

Zbog suše stjenice hranu i vodu traže na plodovima povrća, voća, ali i nekim ratarskim kulturama. Ima li rješenja za invaziju?

Foto: Martina Popić
  • 1.422
  • 187
  • 0

"Stjenice su nam ove godine na krastavcima radile štetu od same sadnje pa sve do kraja berbe. Dolazi više vrsta, prvo se buše u stabljiku i sisaju njezine sokove, a kasnije napada druga vrsta koja deformira plodove", priča nam Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruge hrvatskih povrćara čiji članovi najviše uzgajaju krastavce kornišone i rog papriku.

Više ne postoji povrćarska kultura koju ovi štetnici ne napadaju. Primijećena je na paprikama, rajčicama, mahunama, ali i grahu. Riječ je o izrazito migratornoj vrsti koja je dobar letač pa jako brzo preleti s jednog na drugo mjesto. Osim povrća napada i voćne i ratarske kulture, ali i korove te ukrasno bilje.

Kako kaže Budanec, na prvu ruku se činilo da ne rade velike štete, no na paprikama su napravile fleke i takvi plodovi više nisu tržni. Također, gorak okus zrelog ploda odbija potrošače, a nisu pogodni ni za preradu jer se na mjestu uboda povrće počinje kvariti.

Veći problemi su nastali u navodnjavanim usjevima zbog veće brojnosti stjenica. Kako kaže naš sugovornik, ova je godina bila izrazito sušna, a kako štetnici nisu mogli pronaći dovoljno vode u okolini, dolazili su u takve nasade jer su te biljke bile pune vode. "Tu su se dalje razmnožavali i radili veće štete. Trudimo se zalijevati i onda oni unište plodove našeg rada", razočarano će.

Istaknuo je da se u nekim periodima znalo pojaviti čak 20 komada na plodu krastavca veličine svega pet centimetara. "Morali smo koristiti insekticide, ali problem je u tome da čim uništimo postojeće, u nasad dolaze novi štetnici s okolnih parcela", priča nam.

Potrebno odobrenje više aktivnih tvari

Kemijska zaštita je još uvijek učinkovita jer je riječ o relativno novim štetnicima, ali naši su povrćari svjesni da neće još dugo moći štiti nasade na taj način. "Koristimo sredstva koja djeluju na lisne uši, riječ je o sistemicima koji su se pokazali dobri, a imaju i malu karencu", tvrdi Budanec.

Međutim, povrćari su najviše razočarani zbog ukidanja sredstava za zaštitu bilja, jer kako kaže predsjednik njihove udruge, sve je više štetočina, a izbor aktivnih tvari sve uži. "Velik je problem i s herbicidima, nemamo dovoljnu paletu izbora čime se nemoguće boriti s rezistentnosti", napominje Budanec. Kao primjer navodi samo dvije dozvoljene aktivne tvari za papriku, čime teško mogu suzbiti korove kojih je nažalost sve više, a stječu otpornost na trenutno dozvoljena sredstva. 

Stjenice uzrokuju gorčinu (Foto: Draško Bašić)

Razočaran je zato što je ratarima, primjerice u kukuruzu, dozvoljen puno širi spektar herbicida nego njima. "Voljeli bismo kada bi Ministarstvo poljoprivrede moglo naći neki kompromis pa barem dalo interventnu dozvolu za korištenje pojedinih sredstava", dodao je rekavši da je sve manje i radne snage koja bi plijevila korove.

Kukuruzna zlatica prvi puta na krastavcima

Ova je godina izrazito pogodna za štetnike, a predsjednik ove udruge kaže da su ove sezone prvi puta primijetili kukuruznu zlaticu na krastavcima. "Došle su sa susjednog polja kukuruza i hranile se lišćem i plodovima", napominje. Osim njih primijetili su i veću brojnost lisnih uši, ali i tripsa.

Bolesti su, kaže, manje bile zastupljene zbog nedostatka kiše tako da se plamenjača nije javljala u jačem intenzitetu kao prošle godine, kada je bilo više vlage. Povrćarima je probleme stvarala bakterioza nakon oborina u srpnju, ali su veće probleme imali sa štetnicima nego bolestima.

No, vratimo se na stjenice koje su vrlo lukave. Naime, kada osjete opasnost od insekticida, one padaju na zemlju, simuliraju smrt, a proizvođači mogu pomisliti da su zaista mrtve. Osim povrća, na meti im je i voće i to najviše jabuke, kruške, breskve i nektarine. Primijećene su i u ratarskim kulturama pogotovo u pšenici, soji i kukuruzu.

Koje sve vrste stjenica prave štete?

S obzirom na to da se kod nas javlja više vrsta, odgovore o kojima je sve riječ i koje napadaju poljoprivredne kulture potražili smo od stručnjakinje za entomologiju, doc.dr.sc. Ivane Pajač Živković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Kako nam pojašnjava, najčešće se u našim predjelima opažaju smrdljiva greta (Dolycoris baccarum) i smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa). "Štete u poljoprivrednoj proizvodnji nanose žitne stjenice, odnosno Eurygaster i Aelia vrste, kupusne Eurydema ventralis i Eurydema oleracea, a posljednjih godina veće štete bilježe se od zelene smrdljive, Nezara viridula", istaknula je dodavši da su tu i smeđe mramoraste stjenice (Halyomorpha halys) koje su polifagne vrste i napadaju veći broj poljoprivrednih kultura.

Ni voćne vrste nisu pošteđene napada 

Sve one preživljavaju zimu u formi odraslog oblika, a neke ulaze u stambene prostore. "Tu je najčešće riječ o smrdljivoj greti i martinu te smeđoj mramorastoj stjenici", napomenula je naša sugovornica zaključivši da se padom srednjih temperature ispod 10°C očekuje smanjenje njihove aktivnosti. 

Što kada insekticidi postanu neučinkoviti?

Što se tiče zaštite, Petar Nikolić, viši laborant u laboratoriju za entomologiju na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci, rješenje vidi u primjeni entomopatogenih gljivica, muha i osica, a ne insekticida. "Stjenice prezimljavaju u stelji i vrlo rano napadaju biljke. Brzo stječu otpornost na preparate, a feromonske klopke su skupe, zbog čega su malo kojem proizvođaču dostupne", istaknuo je.

U borbi protiv njih povrćari koriste razne atraktante kako bi ih odbili mirisima. To su primjerice ljute papričice, češnjak i ocat s devet posto alkohola.

Ovi štetnici više skoro i ne biraju koju će biljnu vrstu napasti, a pojavnost im je iz godine u godinu sve veća za što znanstvenici krive klimatske promjene i sušu. Iako se radi o novijim i relativno nepoznatim vrstama, šteta koju pričinjavaju je alarmantan znak da se struka mora više uključiti u rješavanje ovog problema.


Tagovi

Stjenice Povrćari Aktivne tvari Insekticidi Zaštita Štetnici


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.