Pretraga tekstova
Za uspješnu proizvodnju povrća je bitna pravovremena obrada tla, primjena trojnog gnojiva NPK, prihrana dušikom na proljeće, kao i dobra predsjetvena priprema površinskog sloja zemlje.
S kretanjem vegetacije počinje i sjetva većine povrtnih kultura na otvorenom polju poput mrkve, peršina, cikle i drugih. Zbog izuzetno sitnog sjemena jako je važno da tlo prije sjetve bude dobro pripremljeno i pognojeno, jer se sjetva ovih kultura obavlja u površinskom sloju zemljišta na svega jedan do 1,5 cm dubine. Ukoliko se sitno sjeme posije dublje nego što je predviđeno, teže će izniknuti. S druge strane, ako se posije jako plitko može doći do sušenja klice i propadanja.
Stručna savjetnica Olivera Gavrilović ističe da ipak ne treba žuriti sa sjetvom korjenastog povrća, jer ukoliko mlade biljke prođu kroz stadij jarovizacije i dođe do klijanja i nicanja dok još ima čestih mrazeva onda će kasnije umjesto željenog prinosa biljke fomirati cvjetonosno stablo.
"Sjetva peršina se obavlja u proljeće kada vremenski i zemljišni uvjeti to dozvole. Sjeme klija na temperaturi od dva do tri stupnja celzijusa, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj oko 20 stupnjeva", kaže i dodaje da se za sjetvu koristi sijačica za sitna sjemena kada su veće površine i ručna ili omašna kada su male površine, dok količina utrošenog sjemena ovisi od klijavosti, načina sjetve i načina međuredne obrade.
"U povoljnim uvjetima sjeme niče za 15 do 25 dana. Navodnjavanje peršina je neophodno u sušnim godinama i kasnije tijekom vegetacije, a kritičan period je početak zadebljanja korijena kod peršina korjenaša", ističe dalje i dodaje da periun pripada grupi povrtnica s najvećom otpornošću prema mrazu.
Mlade biljke mogu podnijeti mraz i temperaturu i do minus deset stupnjeva celzijusa. Također naglašava da je peršin korjenaš otporniji na mraz od listaša.
Prema riječima naše sugovornice mrkva najbolje uspijeva na pjeskovitim tlima a uz odgovarajuću primjenu navodnjavanja. Sjetva se obavlja u rano proljeće, početkom ožujka, pa sve do polovice svibnja što ovisi od dužine vegetacije sorte, sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je 35 do 40cm, u redu pet do osam centimetara.
"Mrkva ima velike potrebe za vodom, naročito u prvim fazama razvoja, dok se mlade biljke ne ukorijene. Slabo podnosi sušu i tada se korijen slabo razvija, a također je važno da ne raste u zasjeni, jer ima velike potrebe za svjetlošću."
S druge strane tu je cikla koja je manje otporna na niske temperature od ostalog korjenastog povrća. Minimalna temperatura za klijanje je šest do osam stupnjeva celzijusa, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj oko 20 stupnjeva.
"Optimalno vrijeme za sjetvu cikle namijenjene ljetnoj potrošnji je od sredine ožujka pa do posljednjih dana svibnja. Prije sjetve je neophodna priprema tla kako bi se osigurao dubok i rastresit sloj. Razmak između redova ovisi od toga obavlja li se sjetva na manjim ili većim površinama. Kod manjih površina sije se s razmakom između redova od 30 do 40 cm, dok je na većim površinama 50 do 60 cm. Optimalan razmak u redu je do 10 cm", kaže.
Za uspješnu proizvodnju povrća je pravovremena obrada tla, primjena trojnog gnojiva NPK, prihrana dušikom na proljeće, kao i dobra predsjetvena priprema površinskog sloja kako bi se omogućio normalan rast i razvoj uzgajane kulture. Neophodno je također tijekom vegetacije pratiti stanje useva, kao i potrebe za navodnavanjem, naročito kod biljaka koje imaju povećane potrebe za vodom.
Tagovi
Priprema zemljišta Sjetva povrća Korjenasto povrće Sjetva mrkve Sjetva peršina Sjetva cikle
Autorica
Više [+]
Magistrica poljoprivrede i studentica fitomedicine. Vječno zaljubljena u prirodu, biljnu proizvodnju i fotografiju. Uporna, ambiciozna i velika sanjalica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !