Ako se plastenik ne koristi tijekom najhladnijeg dijela godine, treba ga ostaviti čistim i urednim.
Sređivanje prostora oko plastenika prvi je korak kojeg povrćari moraju napraviti pred novu proizvodnu sezonu. Pritom je vrlo važno ukloniti sve kante i druge predmete oko njih, pokositi korov, posipati staze da se ne bi stvarale barice i blato na prilazu plasteniku. Treba očistiti, oprati, dezinficirati i premazati lanenim uljem sav alat za rad, kako bi se spriječila korozija metalnih dijelova.
Nada Lazović Đoković, stručnjakinja za ratarstvo podsjeća povrćare da se tijekom vegetacije na foliji plastenika nakuplja prašina u naborima folije, točnije u njenim mjestima sastavljanja zaglavljuju se lišće, male grančice, a to može oštetiti foliju i poslužiti kao skrovište štetnicima, prvenstveno kukcima. Zato po završetku čišćenja površine oko plastenika treba pristupiti pranju vanjske folije deterdžentom. Poslije čišćenja vanjske strane treba očistiti i unutrašnjost.
"Ako se plastenik ne koristi tijekom najhladnijeg dijela godine, treba ga ostaviti čistim i urednim, te ukloniti biljne ostatke, konopce, kolce, cijevi za navodnjavanje ukoliko nisu fiksirane i alat. Radi li se o plasteniku sa slabom armaturom, treba postaviti drvene T- nosače koji će ojačati konstrukciju i spriječiti deformaciju cijevi pod težinom snježne mase. Također, treba provjeriti rad mehanizama za podizanje i spuštanje otvora, kao i vrata plastenika," priča Lazović Đoković.
Ona savjetuje da unutrašnjost plastenika obavezno operu deterdžentom i obave dezinfekciju. Pri dezinfekciji moraju prednost dati eko proizvodima. Povrćarima su na tržištu dostupni preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogena mikroflore. Neophodno je tretirati čitavu površinu plastenika, a postupak treba ponoviti nakon desetak dana.
"Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, posebice ako je konstrukcija od drveta i zidane osnove, može se koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog vapna. Kod izrade tog sredstva koristi se tri do četiri kilograma hidriranog vapna u koji se dodaje 0,5 kg bakar sulfata. Sve se dobro izmješa i razblaži s 10 litara vode. To ostaviti da stoji oko dva sata i tom smjesom se premazuju drveni okviri, zidana baza plastenika i sva druga mjesta koja mogu poslužiti kao sklonište kukcima i mjesto skupljanja patogenih mikroorganizama," navodi Lazović Đoković.
Prema njenim riječima za uspješan uzgoj povrća u plasteniku je vrlo značajna kvaliteta zemljišta. U malim plastenicima se svake tri do četiri godine može obaviti zamjena zemljišta u sloju od 20 do 25 centimetara. Drugi način je zamjena plitkog površinskog sloja od 10 do 15 centimetara. Ako je uklonjen samo površinski plitki sloj tada se dodaje nova zemlja, organsko gnojivo, kompost, suho lišće koje će obogatiti zemljište u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmiješati s dubljim slojevima zemljišta. Taj postupak se obnavlja svake druge godine da bi imao efekt na stanje zemljišta u plasteniku.
"Da bi dobili što zdravije i kvalitetnije zemljište obogaćeno organskom tvari u plasteniku povrćari mogu posijati zelene siderate. To su biljke koje će razviti zelenu masu i nakon njihovog zaoravanja dobiva se dodatno hranivo za zemljište. Osim toga, svaka siderativna biljna vrsta koju budu posijali dat će određene efekte. Raž će potisnuti većinu korova i dobit će čistu površinu. Korijen raži za sobom ostavlja rastresito zemljište. Mahunarke će obogatiti zemljište dušikom. Slačica će zemljište obogatiti dušikom i fosforom. Ovisno od toga što žele postići mogu odabrati određenu biljnu vrstu ili smjesu više vrsta za sjetvu siderata," kaže Lazović Đoković.
Tagovi
Autorica