Svake godine početkom srpnja, proizvođači se suočavaju sa propadanjem graha koje se najčešće očituje kao žućenje listova, a kasnije dolazi do sušenja cijele biljke.
Grah je tradicionalno vrlo popularna kultura u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Uzgajaju ga brojna gospodarstva, uglavnom na malim površinama. No, svake godine početkom srpnja, proizvođači se suočavaju sa propadanjem graha koje se najčešće očituje kao žućenje listova, a kasnije dolazi do sušenja cijele biljke.
Proizvođači ovaj problem najčešće nazivaju "plamenjača graha", a za njegovo suzbijanje upotrebljavaju fungicid Ridomil Gold MZ Pepeite i tu čine nekoliko pogreški.
Kao prvo, navedeni fungicid uopće nema dozvolu za primjenu na grahu, a sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati isključivo u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi ili u skladu s rješenjem o registraciji ili rješenjem o dozvoli.
Ponekad proizvođači uopće nisu svjesni činjenice da neko sredstvo za zaštitu bilja nije dozvoljeno primjenjivati na grahu ili nekoj drugoj kulturi. U slučaju nedoumice potrebno je ponovno proučiti uputu priloženu uz sredstvo ili potražiti informaciju u Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ako nije navedena doza ili koncentracija sredstva za primjenu na grahu te nema propisane karence - sredstvo nije dozvoljeno primjenjivati na grahu!
Do druge pogreške nas dovodi pogrešan naziv bolesti (možda je točnije reći simptoma) koji se udomaćio među proizvođačima graha. Uzrok žućenju i sušenju graha zapravo nije plamenjača već je to najčešće fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani).
Uzročnici obje bolesti žive u tlu i u konačnici dovode do propadanja korijena. Zbog toga biljke zaostaju u razvoju, lišće im najprije požuti, a zatim se osuši. Biljka neko vrijeme životari, a zatim se u potpunosti osuši te grah u eventualnim mahunama prisilno dozrijeva.
Do zaraze dolazi kada mlade biljčice rastu u vrlo vlažnom tlu. Optimalna temperatura za Rhizoctoniu solani je 18°C dok Fusarium voli višu temperaturu (22-32°C) i kiselije tlo. Ove je godine tijekom lipnja u Podravini palo od 60 do 120 litara kiše, a s obzirom da su tla u tom području uglavnom kisela, ne bi trebalo čuditi što su tijekom srpnja bili prisutni simptomi sušenja graha.
Najvažnija mjera zaštite od navedenih bolesti je plodored. Niti jedna zaštita folijarnom primjenom fungicida neće dati rezultat stoga nema smisla koristiti fungicide. Nažalost, grah se nerijetko i nekoliko godina uzastopno sije na istoj površini.
Osim fuzarijskog venuća i nekroze korjenova vrata, na grahu se mogu pojaviti i druge bolesti:
Najvažnije mjere zaštite graha su korištenje zdravog sjemena i plodored te preventivna primjena dozvoljenih fungicida navedenih u tablici.
Tablica 1. Fungicidi registrirani za suzbijanje nekih bolesti na grahu
Bolest / Preparat | Uromyces appendiculatus | Colletotrichum lindemuthianuim | Pseudomonas syringae, Xanthomonas | Sclerotinia sclerotiorum | Ascohyta pinodes | Botrytis cinerea |
+ | + | + | - | + | ||
+ | ||||||
+ | ||||||
+ | + | |||||
+ | + | |||||
+ | + | |||||
Switch | + | + | ||||
Teldor | + |
Tržni proizvođači graha moraju voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Nije dozvoljena primjena sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana za grah. Ako u uputi sredstva za zaštitu bilja ne piše u kojoj dozi ili koncentraciji se primjenjuje na grahu i kolika mu je karenca na grahu - tada se to sredstvo i ne smije koristiti na grahu.
Autor: Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, PSS
Izvori
Tagovi