Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Poljoprivredno zemljište
  • 22.04.2022. 15:45
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zvonimir Troskot: Nakon energetskog dijela, imamo mađarizaciju poljoprivrednog zemljišta

Promjena vlasništva Fortenova grupe, ali i istjecanje moratorija na prodaju zemljišta strancima, obilježili su saborsku raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 1.534
  • 200
  • 0

Moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima istječe u srpnju 2023. godine, a planirano ubrzano stavljanje osnovnog resursa u funkciju, još je daleko od realizacije, čulo se u Hrvatskom saboru tijekom drugog čitanja Konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. 

"Kako zaštititi poljoprivredno zemljište kada nam se događa da stranci već sad kupuju naša zemljišta?", pitao je zastupnik Zvonimir Troskot (Most) podsjećajući da je ruski Sberbank prodao svoj udjel od 43 posto u Fortenovi Indotek grupi. 

"Nakon energetskog dijela, mi sad imamo mađarizaciju poljoprivrednog zemljišta i lanca nabave", naglasio je Troskot. Na situaciju s Fortenovom koja ima više od 32.000 hektara državnog zemljišta, upozorio je i zastupnik Vilim Matula (Možemo) pitajući znači li prelazak Grupe u mađarsko vlasništvo i produženje koncesije na još 25 godina. 

Kako je uzvratila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nikakva zemlja nije otišla u vlasništvo stranaca. "Naprotiv, riječ je o hrvatskom državnom zemljištu koje je dano u zakup firmi koja mora ispuniti gospodarski program, zaposliti stanovništvo, uporabiti resurs, a čije su sve povezane tvrtke posljednje dvije godine kontrolirane više puta upravo zbog kriterija 50 hektara". 

Sporno pravo prvokupa države 

Naime, kako je navela, proveden je nadzor nad 246 ugovora o zakupu zemljišta većeg od 50 ha, od kojih je za 36 ustanovljeno da djelomično ili u potpunosti ne provodi gospodarski program.

Da se uveo moratorij kako bi domaća proizvodnja bila bolja, podsjetio je i Božo Petrov (Most). "Zakon se mijenja 29. put u 25 godina, a stalno čujemo 'nadamo se', 'vjerujemo', 'bit će'. Doduše, čuo sam i novost 'dijelimo vašu zabrinutost'. Ingeniozno! Donesite više zakon koji će biti tako dobar da ga nećete trebati mijenjati", prozvao je upozoravajući da prema Eurostatu hrvatski poljoprivrednici imaju najmanju kupovnu moć, kao i da kod nas jedan hektar zemljišta vrijedi najmanje od svih drugih članica EU. 

Dok je kod nas hektar 24.000 kuna, u Nizozemskoj je, primjerice, 560.000 kn/ha. "Doveli ste nas do toga da za godinu dana morate strancima dopustiti da kupuju zemljište, a ništa niste učinili", komentirao je. 

Iduće godine u srpnju istječe moratorij na prodaju zemljišta strancima (Foto: R. Prusina/AK)

Upozorio je i na odredbu zakona o pravu prvokupa države za zemljišta veća od 10 hektara u kontinentalnom i većem od 1 ha u priobalnom dijelu. "Dakle, svi koji imaju zemljište prvo se moraju obratiti Ministarstvu poljoprivredu, a gdje piše jeste li ga obvezni kupiti? Napišite kriterije i rokove po kojima će se otkupljivati, a ne da ljudi čekaju odgovor 10 godina", pozvao je. 

Na isto je upozorio i zastupnik Željko Lenart (HSS). Država, naveo je, nije dovoljno jasno precizirala na koji se način traži pravo prvokupa i koja je to tržišna cijena – je li to cijena koju odredi porezna uprava ili cijena navedena na nekakvom pismu namjere?

"Nepotrebni problem stvara se i zabranom podjele privatnog poljoprivrednog zemljišta na čestice manje od jednog hektara", rekao je navodeći da smatra i da bi nad državnim poljoprivrednim zemljištem isključivu nadležnost trebalo imati Ministarstvo poljoprivrede. Traženje suglasnosti od Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda dodatno koči i onemogućuje njegovo raspolaganje.

"Te suglasnosti samo su jedan od previše primjera u kojima birokracija guši poljoprivredu", naglasio je dodajući da politika i vlast nisu nikako doprinijeli opstanku poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.  "To odgovorno tvrdim. Raznim procesima, kompliciranjem, administracijom, nepotrebnim preprekama koje proizvođači imaju, oni su zaustavili poljoprivrednu proizvodnju. Nemojmo kočiti poljoprivredu, pokrenimo je“, zaključio je zastupnik.

Revidirati sve programe raspolaganja državnim zemljištem

Iz Kluba zastupnika SDP-a, pak, predložili su brisanje svih odredbi vezanih uz prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i ostavljanje odredbi o prodaji izravnom pogodbom samo za manje poljoprivredne površine. Zemljište, smatraju, treba davati u dugogodišnji zakup s obavezom zadržavanja u sustavu proizvodnje hrane, a cijenu formirati na razini cijele države uvažavajući bonitetnu vrijednost zemljišta.

"Samo na taj način ga možemo sačuvali za buduće naraštaje", poručili su i predložili dodavanje osnovnih uvjeta za sudjelovanje u javnom natječaju, a to su upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnosti. Predlažu i uvođenje omjera površina koje se mogu dati u zakup od 60% za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i 40% za pravne osobe.

Oko poljoprivrednog zemljišta i davanja u zakup već se dugo lome koplja (Foto: R. Prusina/AK)

Smatraju i da je nužno vrednovanje gospodarskog programa kroz razrađene kriterije te povećanje bodova za mlade poljoprivrednike i dodavanje bodova za žene. Prema njima predloženi sustav bodovanja ne omogućuje mladim poljoprivrednicima, koji tek kreću u taj posao, neovisno o njihovom obrazovanju i vrsti proizvodnje, stjecanje prednosti na natječajima.

Konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Što se izdvajanja zemljišta iz šumsko gospodarske osnove tiče, predlažu izradu jedinstvene evidencije od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma za sve zemljište koje je u katastru opisano kao poljoprivredno te da se što hitnije omogući njegovo davanje u zakup. Također, preporučili su da se revidiraju svi Programi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem doneseni od stupanja na snagu Zakona 9. ožujka 2018., kao i svi objavljeni natječaji i ugovori o zakupu ili prodaji "koji su sklopljeni na temelju ovakvih nejasnih kriterija i odredbi".

Tijekom rasprave se čulo i da će za dva mjeseca biti gotov Registar poljoprivrednog zemljišta. 

Zastupnici bi o Zakonu trebali glasati idući petak. 


Tagovi

Državno poljoprivredno zemljište Zakon Sabor Maria Vučković Zvonimir Troskot Vilim Matula Željko Lenart Božo Petrov


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).