• Budućnost poljoprivrede
  • 09.09.2020. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Vučković: Hrvatskoj nisu smanjena EU sredstva za poljoprivredu, ona iznose 3,4 milijarde eura

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je jučer prvu sjednicu na kojoj se najviše govorilo o Nacrtu Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske 2020.–2030. kojeg je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković

Foto: Twitter/Marijana Petir
  • 695
  • 78
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u utorak, 8. rujna prvu sjednicu na kojoj se najviše govorilo o Nacrtu Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske 2020.–2030. kojeg je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Naime, izrada Strategije započela je u listopadu 2018., potpisivanjem ugovora sa Svjetskom bankom, a sličan dokument posljednji je put donesen prije gotovo 20 godina, od kada su se okolnosti bitno promijenile.

Ministrica je u izlaganju naglasila kako izdaci za javne službe čine manje od petinu svih izdataka za poljoprivredni sektor te da: "Ukupna sredstva EU za hrvatsku poljoprivredu koja bi trebala doći sukladno financijskoj omotnici za sedmogodišnje razdoblje iznose 3,4 milijarde eura pa otklanjam medijske natpise koji govore da imamo smanjen iznos. Na sreću, to nije točno, imamo otprilike 4,5 milijarde eura koji se odnose na višegodišnji financijski okvir te dodatno skoro 200 milijuna eura za fond za oporavak unutar ruralnog razvoja", rekla je.

Cilj je ojačati male i srednje poljoprivrednike koji mogu uspjeti

Također je rekla kako je Hrvatska među onim zemljama u EU, ako ne i prva, koja ima najveći postotak omotnice za gospodarstva iznad 500 tisuća eura, ali isto tako ima i najveći postotak omotnice za potpore do 500 eura i potpore do 1.250 eura.

Poljoprivrednici, stižu elektroničke iskaznice za digitalno poslovanje

"Ni jedno ni drugo nije dobro, pritom nismo dovoljno pogledali one male i srednje koji mogu uspjeti i mogu biti produktivni. I to je sada naš cilj", najavila je.

Kao potencijale i prednosti sektora navela je raznolike agro-ekološke uvjete za proizvodnju, neograničen pristup tržištu EU, mogućnosti financiranja iz proračuna EU, dobru cestovnu infrastrukturu te usku povezanost s brojnim drugim sektorima. S druge strane, strukturnim ograničenjima navela je nisku produktivnost gdje se osvrnula na proizvode niske tržišne vrijednosti, ograničeno navodnjavanje te nisku produktivnost poljoprivrednog zemljišta. U ograničenja spadaju i niska konkurentnost te niska ulaganja.

Što se želi ostvariti u narednih 10 godina?

Cilj je, istaknula je Vučković, u ovih 10 godina udvostručiti prihode iz poljoprivrede, koji su 2018. bili niski te iznosili oko 6 tisuća eura po gospodarstvu. Osim toga, još neki od ciljeva koji se žele ostvariti do 2030. godine su: povećanje produktivnosti rada za 120%, od čega povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35%, povećanje govedarstva za 20%, proširiti površine pod modernim staklenicima za 500 hektara.

Plan je i smanjiti uporabu pesticida za 25%, uspostaviti 20 regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode, utrostručiti broj projekata za mlade poljoprivrednike te navodnjavati dodatnih 25.000 hektara, navela je ministrica.

Članovi saborskog Odbora iznijeli su niz problema s kojima se nosi hrvatska poljoprivreda te svoje prijedloge.

Sa sve većim potporama imamo sve manju proizvodnju

"Samo 7-8% gospodarstava ima osigurane poljoprivredne površine svojih usjeva i to bi trebalo promijeniti da onaj tko nije osigurao ne može ni ostvarivati poticaje niti bilo koje državne potpore. Država bi sufinancirala osiguranje sa 70% i ne vidim u čemu je problem", rekao je Josip Đakić.

Otvoreno pismo premijeru: Ima li Vlada namjeru podržati nastavak proizvodnje u TDR-u?

Želimo li se igrati poljoprivrede ili stvarno proizvoditi, upitao je zastupnik Željko Lenart koji je dodao kako sa sve većim potporama imamo sve manju proizvodnju. Voćari i povrćari su, kaže, u strašnom problemu, kao i uzgajivači svinja i goveda. 

Zašto nema novih radnih mjesta u poljoprivredi?

Stipan Šašlin kao glavni problem zašto do sada nije bilo novih radnih mjesta pripisao je sustavu poticanja ratarstva: "Ako ga budemo i dalje poticali, mislim da ćemo ostajati s još manjim brojem radnih mjesta. Došlo je vrijeme da se potiče finalna proizvodnja u poljoprivredi - utovljena junad, svinje, mlijeko... Došli smo do toga da ako poljoprivrednik nema 300 hektara zemlje da ne može opstati i to nije dobro".

Spomenuo je kako i treba naći sustavno rješenje od zaštite usjeva od divljači kroz osiguranje površina.

Složila se sa zastupnikom Šašlinom i Ružica Vukovac koja je rekla da smo, kada smo odlučili stočarima oduzimati zemlju i davati je ratarima, počeli uništavati selo. Stočari se još uvijek bore s posljedicama cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože koja je, kaže, ostavila ozbiljne posljedice na reproduktivni sustav krava, a veliki je problem i nedostatak veterinara u selima. Poručila je kako bez rješavanja pitanja zemljišta ne možemo rješavati ni pitanja radnih mjesta, a ni produktivnosti.

Započeo novi projekt 'CAP for us', cilj je ukloniti negativne percepcije poljoprivredne politike EU

Predsjednica saborskog Odbora Marijana Petir poručila je kako su u sektoru važni svi i svima treba posvetiti pažnju.

"Točno je da imamo određene nejednakosti u raspodjeli potpora. Trebamo vidjeti kako zaštititi domaću proizvodnju kroz propisivanje kvalitete proizvoda i ulaganje u one proizvodne grane koje imaju perspektivu da u njima postignemo samodostatnost", rekla je Petir za kraj.

Prva sjednica prikazivala se uživo na youtube, a cijelu možete pogledati u videu: 


Tagovi

Odbor za poljoprivredu 1. sjednica Marijana Petir Marija Vučković Strategija razvoja EU Izravna plaćanja Josip Đakić Željko Lenart Stipan Šašlin Ružica Vukovac


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!