Udruživanje poljoprivrednika zapinje, a imamo 435 zadruga i 22 proizvođačke organizacije

Matica Hrvatska organizirala je u Zagrebu sučeljavanje na temu poljoprivrede, zadruga vs proizvođačka organizacija (PO), oko kojih su koplja lomili prof.dr.sc. Miroslav Tratnik, dr.sc. Aleksandar Nedanov, izv. prof.dr.sc. Jakša Krišto, Davor Mesarić, direktor PO Agrobela i prof. dr.sc. Ivo Grgić, sve pod moderatorskom palicom pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo Zagrebačke županije Josipa Kraljičkovića.

"U Strategiji poljoprivrede do 2030. godine našao sam da se zadruge spominju samo jednom, a proizvođačke organizacije čak 39 puta, što je znakovit podatak što se tiče nužnog udruživanja  proizvođača u Hrvatskoj. Njima je na raspolaganju ukupno 1.058 zadruga, od koji je 435 poljoprivrednih, odnosno šumarskih, a 369 ih podnosi zahtjev za potporama", kazao je uvodno Kraljičković.

Tri proizvođačke organizacije za krumpir

Inače, prema Zakonu o zadrugama, njih može osnovati sedam osoba, dok je to ranije bilo tri osobe. "U Austriji je to više od 20 osoba, Njemačkoj 17, Španjolskoj ovisno o regijama, što bi možda bilo rješenje, primjerice, za Liku i Gorski kotar, gdje je manji broj ljudi, ali nije prošlo", ističe Damir Mesarić, predsjednik Udruženja međimurskih proizvođača krumpira, koji je ujedno i direktor PO Agrobela iz Belice.

On je dodao da ovu proizvođačku organizaciju, jednu od čak tri u Belici, odnosno njezinom širem području u Međimurju, čini osam OPG-ova, te da nitko ne može imati više od 50 posto vlasništva, a dva posto nose jedan glas na skupštini, isto kao i 30 posto. No, uvjet je da 80 posto svoga proizvoda moraju prodati preko PO-a dok je standard za trženje tri milijuna kuna godišnje.

S druge strane, o prednostima zadružnog modela udruživanja, govorio je prof. dr.sc. Miroslav Tratnik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji drži da se i proizvođačka organizacija, model preuzet iz EU-a, poklapa s tradicionalnim zadružnim modelom organiziranja proizvodnje hrane. Istaknuo je i sedam međunarodnih načela zadrugarstva od dobrovoljnosti članstva, koje kontrolira njezino poslovanje, dijeljenja ekonomske dobiti unutar zadruge, obrazovanja do suradnje unutar samih zadruga, odnosno njihove mreže, te skrbi o zajednici, što je posebno važno na selu.

On drži da su nedostaci zadružnog oblika udruživanja to što se one vežu za neka bivša vremena, iako njihovo poslovanje nije ideološki obilježeno. Također, imaju ograničene resurse, tehnološki zaostaju, a posebno je naglašen problem poljoprivrednog zemljišta. Uz to, nužno je menadžersko znanje za njihovo uspješno vođenje na tržištu. Naveo je da je tržišni udio zadruga, što znači plasman robe preko nje, u EU 40 posto. U nekim članicama je i puno veći pa je tako u skandinavskim zemljama to čak više od 70 posto, Španjolskoj, Njemačkoj, Danskoj 40 do 50 posto, a u Nizozemskoj i Belgiji čak 90 posto.

EU motivirala Gruntovčane

Prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta ističe da je važniji udio PO-a u proizvodnji nego njihov broj. Naveo je da pet PO u Austriji drži udio na tržištu voća od 22,5 posto u zadnjih pet godina, što je jedna petina njihove proizvodnje, a da čak 171 PO u Italiji ima udio u voćarstvo od 28 posto. Inače, u EU je blizu 4.000 takvh organizacija jer se pokazalo da 10 milijuna poljoprivrednika, u prvom redu malih i srednjih, nije dovoljno jako da opstane na tržištu te ih se potiče na udruživanje za bolje pozicioniranje.

Voćarska zadruga Jabuka: Na vrijeme smo prepoznali snagu udruživanja

Kako se čulo, kod nas su se pojavile prve PO 2016. godine, a i dalje se osnivaju. Najpoznatije su one PZ jabuka.hr i Putniković, koje su ogledni primjer dobre prakse. Prva ima godišnji promet koji daleko nadmašuje tri milijuna kuna, a druga ima 195 članova.

Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov istaknuo je da imaju oko 50 članova koji godišnje prometuju nekoliko milijuna litara vina i rakije. On drži da zadružno poslovanje, iako ima udjel od 0,5 do 1 posto u BDP-u, drži da cijelo mjesto diše skupa s njima. Nadalje, kaže, EU je motiviralo ''Gruntovčane'', (tv serija o nedaćama seljaka, op.a.)  koji su se više puta spominjali u živoj raspravi, da uđu u zadruge, ali da je takav oblik motivacije kod nas izostao.

Uz to, najavio je da će u Dalmaciji biti nekoliko PO-a, a i sami su se prijavili da kao zadruga postanu PO, kako bi mogli bolje educirati svoje članove, a ne toliko da bi bili "u trendu". Međutim, naišli su na više administrativno-birokratskih prepreka.

Lordan Ljubenkov: Zadruge i transparentnost su jedini spas poljoprivrede

Dr. sc. Aleksandar Nedanov s Agronomskog fakulteta, kazao je da su istraživanja za potrebe njegova doktorata pokazala da je najvažnije zadružno načelo, gospodarska suradnja zadrugara na lokalnoj razini. Na zadnjem mjestu je, kaže, bila briga za lokalnu zajednicu, ali i tu je napravljen pomak na dobrobit ruralnog prostora. U raspravi, on je bio skeptičan prema potporama za uspostavljanje PO jer su i zadruge, kaže, to imale, pa se otvorilo njih čak 571, ali niti jedna nije poslovala prema zadružnim načelima solidarnosti i dr..

Tko se bolje brine za lokalne potrebe?

Prof. dr. sc. Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta kazao je da je kooperativa razvijena u onim zemljama gdje postoji povjerenje u istitucije. Dodao je da je ona manje razvijena, primjerice, na jugu Italije, jer je ono manje ekonomski razvijeno od sjevera te zemlje. Uz to, ukazao je na problem nedovoljnog osiguranja usjeva i nasada, iako se Hrvatska, ističe, prema izvješću Europske komisije nalazi na trećem mjestu u EU po utjecaju klimatskim promjena.

Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

U raspravi, dekan Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Kisić kazao je da nema razvijene države dok se ne razvije poljoprivreda. On je istaknuo da se još sredinom prošlog stoljeća kod nas proizvodilo 16.000 ha konoplje, a da danas prozvodimo manje krumpira - 15.000 ha.

Josip Kraljičković je naveo primjer nedavnog gašenja PZ Plešivica, koju je, kao i dugove, preuzelo trgovačko društvo od 10 članova koje sada prikuplja ponude za dioničarsko društo. No, ostaje otvoreno pitanje, kaže, hoće li se ono bolje od zadruge brinuti za potrebe lokalnog stanovništva?

Na selu više korova od ljudi

Prof. Tratnik drži da je najslabila točka zadruga, zadružna revizija, jer je i ona u funkciji kratkih lanaca opskrbe te trogodišnji manjak obrtnih sredstava što otežava njihov rad. No, postoji i Zelena energetska zadruga (ZEZ) koja je dobrodošla na selo, gdje ima više korova od ljudi, ističe profesor u mirovini.

Agronom Ivan Hodalić, upozorio je da je još 1990. godine bilo 900.000 goveda u Hrvatskoj, a da ih je danas manje od 200.000 dok je broj proizvođača mlijeka sa 60.000 u samo 20-ak  godina pao na svega 3.000. Dakle, postavlja se pitanje tko će biti član, bilo zadruge ili proizvođačke organizacije?

Na kraju je predstavnica Hrvatskog saveza učeničkih zadruga Blanka Horvat istaknula je da je školskih zadruga još prije 15 godina bilo 150, a danas ih je 672, te su vrlo aktivne. One rade zajedničku nabavu sadnog materijala, proizvode i prodaju svoje proizvode i usluge na tržitu. Primjerice, napominje, učenička zadruga OŠ Milka Trnina u Križu ima tisuću stabala jabuka.