Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

Putniković, malo mjesto u srcu kamenitog Pelješca sa oko 360 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom, uzgojem vinove loze, ribarstvom i školjkarstvom, nakon Domovinskog rata postupno je počelo razvijati i turizam.

"Spoj izvornih i novijih vrijednosti smatramo idealnom kombinacijom koja se uklapa u projekt Ruralnog razvoja Republike Hrvatske pa je tako 26. srpnja 2019. na blagdan svete Ane, zaštitnice mjesta Putniković na Pelješcu, otvoren Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva“, podijelio je s nama Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putniković, čiji su osnivači i vlasnici obitelji iz Putnikovića i okolnih mjesta.

Novim sadržajima pružaju poticaj mladim obiteljima koje ostaju na Pelješcu

Počeci zadrugarstva na ovom području sežu u daleku 1911. godinu kada se osniva zadruga kao blagajna uzajamne pomoći. Djelovala je do pred početak Drugog svjetskog rata. Već 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga Putniković koja bez prekida djeluje do danas. Nije bilo prekida u radu, niti je ikad poslovala sa gubitkom. Od skromnih početaka, s vrlo malom imovinom, zadruga se postepeno razvija da bi danas bila značajan gospodarski subjekt središnjeg dijela Pelješca.

"Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala. Kapital je u službi čovjeka, nikako ne obrnuto i to je tajna našeg uspjeha“, ističe gospodin Rabušić. U usporedbi s ostalim vinarijama na Pelješcu prerađuje najveći postotak bijelih vina – pretežno maraštine.

Novim sadržajima, kao što su ulaganje u nove proizvodne pogone i otvaranje Prvoga hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva, daje se dodatni poticaj koji omogućava život i rad brojnim mladim obiteljima koje su odlučile nastaviti živjeti na Pelješcu. Muzej je zamišljen da ne bude statična ustanova, već dinamični centar vinogradarstva i vinarstva Hrvatske. Osim toga, posljednji je trenutak za prikupljanje starih poljodjelskih etnografskih predmeta jer mnoge stvari iz bogate vinogradarske povijesti nestaju, a pojedini vrijedni predmeti odnose se preko granice ili nažalost završavaju na smetlištu.

Zadrugarstvo je u malim sredinama važan gospodarski oslonac

"Živeći istinske vrijednosti tradicije u proizvodnji grožđa i vina te tradicije zadrugarstva, uz želju da se povežu s novim vrijednostima koje donosi turizam, rodila se ideja da se u zgradi Zadružnog Doma osnuje takav Muzej. Uvjerenja smo da zadrugarstvo, poticano i priznato kao oblik organiziranja poljoprivredne proizvodnje u većini zemalja EU, može i kod nas, osobito u ruralnim sredinama, biti važan gospodarski oslonac, ali i dati značajan demografski poticaj. Jedinstven je primjer u Hrvatskoj, a možda i u svijetu, da jedna zadruga otvara muzej“, smatra gospodin Rabušić. Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva rezultat je zajedništva, ali i velike ljubavi, volje i truda brojnih zadrugara, prijatelja, stručnjaka i institucija.

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom višestoljetna je tradicija Pelješca i izvor egzistencije većine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Sporedne djelatnosti kojima se zadruga bavi i za koje je registrirana su: trgovina na malo i veliko, servisne usluge zadrugarima, turistička djelatnost, Uljara. Zadruga ima i vinograde koje obrađuju zaposlenici zadruge.

Udovoljavaju uvjetima zahtjevne vinarske proizvodnje, a izvoze i u SAD

Zadrugari, dakle vlasnici zadruge, su proizvođači grožđa na svojim poljoprivrednim površinama, a prerada, dorada, punjenje vina u boce i plasman na tržište obavljaju se putem zadruge. Ima i svoju Vinariju sa svom potrebnom tehnologijom za preradu grožđa u vino, te doradu i punjenje u boce kao i skladišne prostore za skladištenje i refuzo vina kao i onog napunjenog u boce. U vlastitoj automatskoj punionici puni oko 500.000 boca godišnje, a ostalo se proda u rinfuzi. Zadruga posjeduje i vlastita transportna sredstva. Dugogodišnjom tradicijom prerade grožđa proizvela je geografski zaštićena vina: Libertas, Lirica, Plavac mali, Pelješac crni, Pelješac bijeli te Sveta Ana.

"Godinama se ulaže u razvoj i nove tehnologije tako da smo opremljeni da udovoljavamo uvjetima zahtjevne vinarske proizvodnje stupanjem u Europsku uniju. Pored plasmana na domaće tržište izvozimo vino plavac i na tržište SAD-a pod poznatim brendom Lirica. Na domaćem tržištu naši poznati proizvodi su crna kvalitetna vina Plavac i Pelješac u pakovanjima od 1 l i bocama od 0,75 l  te Bag in box pakovanja od 3 l  i domižane od 3 l“, navode iz zadruge.

Na tržištu Europskih zemalja dugo su bili zastupljeni putem velikih kuća kao što su Badel i Dalmacijavino. No, kako su navedene kuće u poslovnim teškoćama, a da bi vratili tržne pozicije u zemljama EU, osnovali su, zajedno sa Zadružnim savezom Dalmacije iz Splita i još nekoliko proizvođača vina, zadrugu Vina Dalmacije s prvenstvenim ciljem zajedničkog plasmana vina na zapadnoeuropsko tržište.

Muzej kao spomenik težaku i njegovoj muci

Vinogradarstvo je na Pelješcu od davnina predstavljalo najznačajniju granu privređivanja, pa je sudbina ljudi često ovisila o rezultatima berbe. Na ovom kršovitom području lozi najčešće nema alternative, pa uz maslinu i lozu koje mogu uspijevati na ovakvom području, stanovništvo je bilo prisiljeno obrađivati vinograde i kada se to nije isplatilo. Muzej u Putnikovićima je idealno mjesto gdje se spaja prošlost uzgoja vinove loze (rimski ager u Stonu) i sadašnjost. Zanimljivo je da posjetitelj prolazi kroz Stonski ager kao živući muzej na otvorenom jer to predstavlja uvod u vinogradarsku zbirku. To su vrata u vinogradarski Pelješac sa, mnogi vjeruju, najatraktivnijim vinogradima u Hrvatskoj.

Predviđa se da aktivnost muzeja bude i organiziranje obilaska Pelješke vinske ceste s tim da obilazak vinograda započne razgledavanjem muzeja, a završi degustacijom vina u zgradi muzeja i to vina iz vinograda koja se posjećuju. Osim unutarnjeg izložbenog dijela, planiran je i izložbeni dio na otvorenom (gumno, tijesak, mlinica) gdje bi bili prikazani stari načini prerade grožđa, maslina i žita. Sve u svemu, nešto šte se ne bi smjelo propustiti ako se nađete u okolici.