Svinjokolja, klanje, kolinje - tradicija koja ne izumire

Da živimo u nekim prošlim vremenima, prije 30 i više godina, danas bismo spojili praznik s vikendom. Većina ljudi na selu bi nekadašnji Dan republike SFRJ, koji se obilježavao 29. studenog, iskoristila upravo za svinjokolju, klanje, kolinje. 

Ova je tradicija sačuvana i u današnje vrijeme jer, kaže ona stara narodna izreka, bolje da propadne selo nego običaji. 

Obavlja se u ovo doba godine jer hladnoća sprječava kvarenje mesa. Iako, niti hladnoće nisu što su nekada bile pa obradi mesa, salamurenju i kasnije sušenju treba pristupiti s velikim oprezom kako se meso ne bi kvarilo. 

Svinjokolja započinje rano, u osvit zore, rakijicom i kavom. U pomoć priskoče rodbina, susjedi. Muški su zaposleni oko samoga klanja, šurenja, rezanja slanine za čvarke, mljevenja mesa za kobasice, kulen. Istovremeno, ako je po starinski, žene peru i šlajmuju crijeva, pomažu oko drugih poslova, za doručak prave džigerice s bijelim lukom, ali tek nakon što je meso testirano na trihinelu. 

Nakon doručka, vraća se poslovima oko obrade mesa, topljenja čvaraka, kuhanja obarina, punjenja kulena i kobasica, salamurenja šunki, slanine. 

Domaćica pravi krofne ili salenjake, a za večeru se priprema dinstana kobasica.

Kolinje za osobnu potrošnju: Propisi i obveze posjednika svinja

Iako je klanje nekada trajalo po dva pa i tri dana, danas je sav posao većinom gotov do navečer. 

Kako je jedna takva svinjokolja izgledala u Podravskoj Moslavini ovoga vikenda, pogledajte u galeriji fotografija: