Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prevara potrošača
  • 12.05.2021. 14:35

Poljske jabuke jedemo kao hrvatske, a Poljaci zbog krive deklaracije "masno" kažnjavaju

Ima mjesec dana kako je otkriveno da su poljske jabuke prodavane kao hrvatske. Izvidi još traju, a kako tvrdi Branimir Markota, predsjednik HVZ-a, sve će vjerojatno završiti tek prekršajnom prijavom.

Foto: Depositphotos/AleksandrKondratov
  • 1.026
  • 226
  • 0

Čak 60 milijuna zlota kazne, što je gotovo milijardu kuna, mora platiti maloprodajna grupa Biedronka u Poljskoj i to zbog krivog označavanja proizvoda. Naime, na deklaracijama voća i povrća je stajalo da je uzgojeno u Poljskoj, a nije, nego u Ukrajini, Belgiji i drugim europskim zemljama. 

Poljaci su vrlo osjetljivi na domaće proizvode pa je ovaj najveći lanac supermarketa i diskontnih trgovina u toj zemlji s više od 2.800 prodavaonica i 67.000 zaposlenih, inače u vlasništvu portugalske grupe Jerónimo Martins, optužen za varanje i dovođenje potrošača u zabludu. "U trgovinama Biedronke potrošači koji su željeli kupiti poljski krumpir, rajčice ili jabuke često su bili prevareni. Ta su kršenja sustavna i dugotrajna", naveo je u priopćenju predsjednik Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja i zaštite potrošača (UOKiK) Tomasz Chrostny.

I dok u toj zemlji posebno u vrijeme pandemije promiču neku vrstu prehrambenog nacionalizma (sjetimo se samo kako je tamošnja vlada prošle godine imenovala i posramila 15 domaćih prerađivača mlijeka koji su uvozili sirovinu iz drugih zemalja EU, umjesto da ga otkupljuju od domaćih mljekara), njihove su jabuke kamen smutnje u Hrvatskoj. 

Jedemo jabuke namijenjene Ukrajini?

Naime, prije oko mjesec dana u Hrvatskoj voćarskoj zajednici detektirali su, kako kaže predsjednik ove organizacije Branimir Markota, "izvjesne situacije" u kojima je jabuka deklarirana kao hrvatska, svojim izgledom, organoleptičkim svojstvima, ali i ambalažom upućivala na to da je zapravo - poljska. Osim toga, u sebi je sadržavala ostatke (rezidue) pesticida koji u Europskoj uniji nisu dozvoljeni već pet, šest godina. Kako to? Tako što je jabuka bila namijenjena Ukrajini.

"Državni inspektorat se oglasio i utvrdio 20 neispravnih pošiljki. Izvidi su i dalje u tijeku jer, kako tumače, vrše dubinsku kontrolu sljedivosti", otkriva Markota i dodaje kako će vjerojatno sve završiti prekršajnom prijavom, a javnost na kraju neće biti upoznata s činjenicom tko su počinitelji i tko je tu jabuku uopće stavio na tržište. 

"Maksimalno se može dobiti 10 do 50 tisuća kuna kazne što se dobavljaču isplati na jednom kamionu", rezignirano će Markota dodajući kako su kontrole nedovoljne, ne samo na uvoz iz trećih zemalja nego i na onaj iz EU. 

Tko se razumije, zna razlike u podrijetlu voća (Foto: Depostiphotos/dbriyul)

Ističe kako nije u pitanju odakle dolazi ta jabuka, nego to što je ona krivo označena, što je deklaracija laž. Upozorava da se takvi slučajevi ne događaju samo u trgovinama nego dapače, i na tržnicama. "Ljudi godinama kupuju nešto što je domaće, od sirote bakice na štandu. A ona čitave godine ima svoju mrkvu. Kako je to moguće? Kako je moguće imati vrgoračku jagodu već u trećem mjesecu", ogorčeno pita i dodaje kako i većina trgovačkih lanaca kupuje od preprodavača, dakle tko zna iz koje "ruke". 

Džaba zakona kada ga ne provodimo

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu kako je poljski slučaj dokaz kako državne institucije pojedine države imaju alate da stanu na kraju obmani potrošača. "Propisana i naplaćena novčana kazna najbolji je način da se stane na kraj takvim prevarama. S druge strane i javno objavljivanje tko se bavi takvim radnjama i obmanjuje potrošače dobar je način da se naruši poslovni ugled takvih maloprodajnih lanaca", stav je HPK u kojem ističu kako su u Hrvatskoj u primjeni svi pozitivni zakonski propisi koji su na snazi i u EU, ali su nažalost, kako tvrde, provedba i snažnije kontrole zakazale što je nedavno bilo vidljivo u slučaju krivih oznaka na uvezenom mlijeku.

"Proteklih mjeseci inspekcije su pojačale kontrolu posebice voća i povrća što je dobar signal da postoji volja i želja da se sredi situacija na tržištu. Na žalost, problem hrvatske poljoprivrede je niska razina samodostatnosti u brojnim proizvodnjama zbog čega smo prisiljeni uvoziti robe iz cijeloga svijeta", upozoravaju dodavši kako je potrebno inzistirati na čitljivosti deklaracija.

"Moguće je i odvojeno pozicionirati uvozno od domaće robe, kako bi se i vizualno znalo gdje je što, a potom je na potrošaču da sam odabere", ideja je HPK gdje smatraju kako se treba više učiniti  na promociji domaće proizvodnje i kupovanju istih jer je istraživanje EK pokazalo da je odabir domaćeg proizvoda tek na 6. mjestu za hrvatske potrošače. "Cijena je i dalje presudna i ključni je alat trgovaca da uvoze robu i prodaju je po akcijskim cijenama koje su niže od proizvođačkih cijena domaće hrane", upozoravaju. 

Više i češće kontrolirati

Kako svako zlo donese i nešto dobra, tako je i Covid-19 povećao svijest o domaćoj proizvodnji, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji. Ljudi sve više kupuju na kućnom pragu ili naručuju dostavu proizvoda. Također, Markota kao posebno pohvalno ističe udruživanje proizvođača u različite oblike proizvođačkih organizacija koje su, kako kaže, podložnije kontrolama, prvenstveno Ministarstva poljoprivrede. Neki od njih su i pod nacionalnom oznakom "Dokazana kvaliteta", uvedenoj u veljači ove godine. 

"Glasom vapijućeg u pustinji", kako naziva apel HVZ-a, Markota traži češće kontrole i više njih kako bi se vratilo povjerenje kupaca u domaće proizvode. 

Inspektoratu jako važno podrijetlo? 

A koliko je Poljoprivredna inspekcija izvršila nadzornih kontrola kvalitete, označavanja i sljedivosti hrane prošle godine, otkrivaju u Državnom inspektoratu. 

"Tijekom 2020. godine obavljeno je 3.027 inspekcijskih nadzora od kojih je u 175 bila utvrđena nepravilnost. Podnijeto je ukupno 93 optužna prijedloga i 5 prekršajnih naloga te je donijeto 139 rješenja", brojke su koje se, kako u odgovoru pišu, najviše tiču neispravnog označavanja sukladno propisima o informiranju potrošača o hrani. 

Pa je tako, primjerice, u popisu sastojaka nedostajala količina pojedinih sastojaka, bila je navedena nepotpuna adresa odgovornog subjekta u poslovanju s hranom, nije bila navedena zemlja podrijetla, naziv hrane nije bio sukladan posebnom propisu, neispravno se isticala nutritivna deklaracija i dr. Ističu da se po pitanju vrste hrane najviše nesukladnosti utvrdilo na maslinovom ulju.

Državni inspektorat otkrio: Više od pola ekstra djevičanskog ulja lažno na tržištu

U ovoj instituciji posebno naglašavaju kako je "navođenje zemlje ili mjesta podrijetla obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu stvarne zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla hrane, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje ili mjesta podrijetla". 

Tim više je gorak okus kojeg u ustima ostavlja pitanje - ako je to toliko važno, zašto jedemo poljske jabuke kao hrvatske i zašto do sada nitko nije zbog toga kažnjen? 

U inspektoratu tvrde kako će ove, 2021. godine pojačati kontrole označavanja hrane. Živi bili pa vidjeli. 

Ne brkajte pojmove 

Treba napomenuti kako javnost često brka pojmove deklariranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s pojmom nepoštenih trgovačkih praksi za koje je zadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Stoga su u ovom nacionalnom regulatornom tijelu, kada su im valjda već dodijale prozivke javnosti, objavili priopćenje u kojem upozoravaju da "AZTN nije nadležan za provođenje nadzora nad ispravnosti deklaracije proizvoda". 

Polje njihova djelovanja je Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama koji predviđa točno određen broj takvih praksi, a ispituje situacije u kojima se mogu naći trgovci, otkupljivači i/ili prerađivači. "Potrebno je naglasiti da AZTN nema ovlasti inspekcijskih službi Državnog inspektorata, niti instrumentarij koji tim službama stoji na raspolaganju."

Ili što bi u narodu rekli: Nisam ja. 


Tagovi

Prevara potrošača Kontrola Branimir Markota Poljske jabuke Deklaracija proizvoda Hrvatska voćarska zajednica Podrijetlo Kazna Biedronka


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)