• CAP for Us
  • 08.07.2021. 20:00

Novi ZPP stavlja fokus na inovacije i mlade - očekuju ih dvostruko veće potpore?

Što sve čeka hrvatske poljoprivrednike u novom programskom razdoblju, tema je o kojoj se raspravljalo danas na završnoj konferenciji "CAP for Us" u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore.

Foto: Martina Popić
  • 1.317
  • 247
  • 1

Politički dogovor između zakonodavaca o ključnim pitanjima iz reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, potvrđen je prošli tjedan na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU.

Što sve čeka hrvatske poljoprivrednike, kako se administracija priprema za provedbu i koliko je važno pravovremeno informiranje i suradnja s drugim europskim poljoprivrednicima iz istih sektora proizvodnje, raspravljalo se danas na završnoj konferenciji "ZPP za nas" (CAP for Us) u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore.

O tri glavne teme - informiranje, suradnja i zaštita okoliša raspravljali su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, stručnjakinja za istraživanja i inovacije Europske komisije Magdalena Mach, glavni pregovarač za ZPP europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca Paolo Guveia, potpredsjednica Europskog udruženja agrarnih novinara (ENAJ) Lisa Bellocchi te predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Informiranje poljoprivrednika ključ njihovog opstanka

Prema riječima potpredsjednice ENAJ-a, Lise Bellocchi, umrežavanje agrarnih novinara doprinosi informiranju poljoprivrednika jer se tako razmjenjuju iskustva drugih europskih proizvođača, saznaju problemi, ali i pozitivne strane ove proizvodnje neke zemlje. 

S njom se složila i Magdalena Mach naglasivši kako je osim umrežavanja potrebna i veća iskorištenost postojećeg znanja, a posebno je istaknula veliku ulogu poljoprivrednika u modelu interaktivnih inovacija kako bi se njihovo korištenje ubrzalo na terenu. Podsjetila je i kako će njihovo uvođenje na gospodarstva biti poticano kroz novi ZPP. 

"U Copa-Cogeci informacije su srž aktivnosti. Sustavno se povezujemo s našim sudionicima kako bismo bolje razumjeli njihove probleme te pokušavamo pronaći zajednička rješenja koja onda predstavljamo Komisiji, Parlamentu i Vijeću“, istaknuo je na konferenciji Paolo Guveia dodavši kako je, da bi opstali na tržištu, bitno da poljoprivrednici međusobno izmjenjuju svoja znanja, iskustva i probleme. 

Savjetodavci moraju biti na terenu

Iako je do sada isplaćeno 74 posto od ukupnih raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH, što je pohvalno, problem je, istaknula je u nastavku Marijana Petir, da smo slabo iskoristili sredstva upravo iz mjera namijenjenih edukaciji i savjetovanju poljoprivrednika kao i sredstva iz mjera namijenjenih sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu. 

Mišljenja je kako bi savjetodavna služba po tom pitanju trebala više djelovati, ali i podsjetila na veliki problem, a to je da je u Hrvatskoj jedan savjetnik zadužen za više od 500 gospodarstava. 

"Potrebno je poduprijeti sustav privatnog savjetovanja, naglasila je dodavši kako poljoprivrednicima dodatni stres stvaraju izmjene natječaja koje se ne bi smjele raditi. "Tu je puno zahtjeva i poljoprivrednicima netko treba prenijeti znanja, inovacije. Od njih se traži primjena naprednih tehnologija i treba jača koordinacija da bi se novi ambiciozni ciljevi mogli postići“, rekla je i zaključila kako je u narednom razdoblju potrebno raditi na prijenosu znanja i informacija radi, u konačnici, unaprjeđenja poslovanja proizvođača i prerađivača.

Tu se nadovezao i s njom se složio državni tajnik Zdravko Tušek te pohvalio LEADER program i LAG-ove koji po njemu odrađuju jako dobar posao, dok je predsjednik HPK Mladen Jakopović podsjetio kako je u Hrvatskoj oko 170.000 subjekata koji rade u poljoprivredi, no dosta njih su mali proizvođači koji puno teže i sporije dolaze do informacija što se, naglasio je, treba promijeniti. "Savjetodavci moraju biti na terenu i 24 sata na usluzi poljoprivrednicima“, napomenuo je.

Izazovan cilj: 25 posto površina pod ekološkim uzgojem

Koliko je realno da Hrvatska dosegne cilj Zelenog plana da do 2030. godine imamo 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom, pitala je moderatorica konferencije Leticija Hrenković. Tušek smatra kako je to izazovan zadatak ne samo za administraciju nego i za same poljoprivrednike. 

"Trebali bismo povećati površine za 150.000 hektara, a sada ih imamo 100.000, da bi dosegli cilj. No, pitanje je imamo li za to prostora. I trebamo li poduprijeti nekoga tko se time bavi ili konkretne zadatke“, istaknuo je u svom izlaganju podsjetivši kako je kontroliranje ovakve proizvodnje kod nas na sto postotnoj razini. "Trebamo gledati i hoće li ekoproizvodi biti prihvaćeni na tržištu“, rekao je. 

Hrvatska ima najbogatiju bioraznolikost u Europi (Foto: Lucija Bencarić)

Vezano za zaštitu okoliša, Petir je istaknula kako poljoprivredu ne možemo promatrati kao zasebnu cjelinu jer još uvijek nismo došli do točke da proizvodimo hranu bez tla, oprašivača i bioraznolikosti. 

"Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u RH se udvostručio. Hrvatska ima najbogatiju bioraznolikost u Europi. Trend smanjenja rizika povezanih s pesticidima i antimikrobnim sredstvima nam je manji nego u EU“, naglasila je.

Bogati izvori biomase, dodala je, daju nam najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, a udio poljoprivrednih površina uključenih u Natura 2000 najveći je u Europskoj uniji. 

Infrastruktura i prihodi ključ za povratak na selo

Kao svojevrstan zaključak konferencije nametnulo se rješavanje gorućeg problema depopulacije ruralnih prostora, odnosno povratka mladih na selo. 

"U rješavanju ovoga problema razmišljamo o povećanju poticaja za mlade poljoprivrednike u gotovo dvostrukom iznosu“, naglasio je Tušek dodavši kako je i jedan od prioriteta nacionalnog strateškog plana upravo poticanje mladih na život na selu. 

Petir je izrazila žaljenje što nismo iskoristili europske poticaje prijenosa gospodarstava sa stare na mladu generaciju te istaknula važnost obrazovanja u agronomiji jer smo ispod EU prosjeka kada je riječ o obrazovanosti nositelja OPG-a.

Kako vratiti mlade na selo?

Još jedanput je naglasila važnost infrastrukture, ali i istaknula da njezino financiranje ne treba dolaziti samo iz Programa ruralnog razvoja nego i drugih fondova. Podsjetila je kako smo se obvezali do 2025. godine uvesti širokopojasni internet što je po njoj jedan od glavnih preduvjeta povratka mladih na selo. 

S tim su se složili i strani sudionici. Dodatno, Guveia je istaknuo i važnost prihoda. "Mlade možemo ponovno privući samo ako im dokažemo da će s ovom proizvodnjom ostvariti iste prihode kao i u drugim sektorima gospodarstva. Ne možemo ih osuditi na siromaštvo zbog toga što će se baviti poljoprivredom“, grubo je bio iskren predstavnik Copa-Cogece. 

Mlade je potrebno vratiti na selo (Foto: Deposit/Jim_Filim)

Jakopović smatra kako je važno u promoviranju povratka ljudi u ruralne krajeve istaknuti i prednosti ovog načina života - kao smirenijeg, otvorenijeg i zdravijeg. 

Učenje na iskustvima drugih

Inače, projektom "ZPP za nas" ostvaruje se sinergija poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i udruga što se i vidjelo kroz sve održane radionice. Ovakvu interaktivnu razmjenu informacija, saznanja i iskustava pohvalili su svi sudionici konferencije i istaknuli potrebu za sličnima i u budućnosti. 

Pedesetak sudionika i na ovoj radionici osvrnulo se na primjere dobre poljoprivredne prakse Italije, Poljske, Slovenije i Austrije, o čemu je bilo riječ na dosadašnjim radionicama kojima je koordinirala Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodne odnose HPK. 

Tako je na skupu, između ostalog, rečeno da 20 posto austrijskih korisnika obrađuje 53 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 57 posto izravnih plaćanja. U Poljskoj 20 posto obrađuje 66 posto zemljišta i prima 70 posto izravnih plaćanja. U Italiji 20 posto korisnika posjeduje 75 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 80 posto izravnih plaćanja. U Sloveniji je pak 20 posto najvećih korisnika primilo 65 posto izravnih plaćanja.

"U Hrvatskoj manje od jedan posto gospodarstva koristi čak 75 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 77 posto izravnih plaćanja. Podaci su to Europske komisije koje je ona objavila u preporukama za izradu nacionalnih strateških planova“, navela je Petir i iz toga zaključila da sustav potpora trebamo učiniti pravednijim i transparentnijim, usmjeriti ga više prema malim, srednjim i mladim poljoprivrednicima. 

Ovakvu interaktivnu razmjenu informacija, saznanja i iskustava pohvalili su svi sudionici konferencije

Nadalje, dodala je, treba omogućiti lokalnim poljoprivrednicima da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta te ih potaknuti na udruživanje kako bi povećali produktivnost i konkurentnost hrvatskog agrarnog sektora i naše poljoprivrednike bolje pozicionirali na tržištu.

"Dvije trećine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj su niske vrijednosti, kao što su žitarice i kukuruz, a u trgovini smo konkurentni jedino u području primarnih poljoprivrednih proizvoda također niske vrijednosti dok pozitivnu trgovinsku bilancu imamo samo sa zemljama izvan EU“, istaknula je i zaključila kako trebamo poticati poljoprivrednike na proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću, jačati kratke lance opskrbe hranom koji bi pridonijeli jačanju malih proizvođača, ali moramo i bolje koristiti naše komparativne prednosti.


Tagovi

CAP for Us HPK Zdravko Tušek Marijana Petir Magdalena Mach Paolo Guveia Lisa Bellocchi Mladen Jakopović


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: komora@komora.hr web: https://www.komora.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Općina Sikirevci je u centru sela otvorila Sikirevčanku, trgovinu s domaćim proizvodima. Svega ima!
Foto: https://www.facebook.com/Sikirev%C4%8Danka-109432354185941