• CAP for Us
  • 13.06.2021. 12:00
  • Austrija

Lider su u ekološkoj proizvodnji, ali o okolišu brinu i austrijski konvencionalni proizvođači

Konkretni primjeri dobre austrijske prakse predstavljeni su na četvrtoj radionici projekta CAP for Us kroz tri gospodarstva iz sektora ratarstva, pčelarstva i vinogradarstva.

Foto: Depositphotos/Andrew_shots
  • 441
  • 24
  • 0

Vrijednost austrijske poljoprivredne proizvodnje, prema zadnje dostupnim informacijama u 2018. godini iznosila je približno 7,4 milijarde eura, od čega je biljna proizvodnja činila 43 posto odnosno 3,18 milijardi eura.

Uzgoj životinja činio je 25 posto, odnosno 1,8 mlrd. €, dok je vrijednost proizvodnje mesa i mlijeka imala udio od 23 posto ili 1,67 mlrd., pri čemu je proizvodnja mlijeka bila vrijedna 1,36 mlrd. €.

Iako se iskorištenost poljoprivrednog područja (UAA) po gospodarstvu udvostručila u proteklih 60 godina, poljoprivreda je u ovoj zemlji još uvijek slabo strukturirana. Od ukupno 7,3 milijuna hektara iskorištenog poljoprivrednog zemljišta u 2016., austrijske su farme upravljale s njih 2,7 milijuna ili 37 posto, šume su činile 3,4 milijuna odnosno 47 posto, dok su ostatak od 1,2 milijuna zauzimale ostale površine. Iste te godine registrirano je oko 162.000 poljoprivrednih i šumarskih gospodarstava. 

Europski lider u ekološkoj proizvodnji

Kada je riječ o proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prema podacima iz 2018., proizvodnja žitarica iznosila je 4,8 milijuna tona što je manje za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena proizvodnja uglavnom je rezultat dugog razdoblja suhog vremena koje je dovelo do slabijeg punjena zrna i njegove manje veličine. 

Također, ratari su te godine imali i velikih problema sa štetnicima pa je i proizvodnja korjenastih usjeva poput šećerne repe bila manja za čak 28 posto i iznosila 2,8 milijuna tona. 

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, u 2018. proizvedeno je 741.000 tona, a maslaca 73.000 t. Prosječna proizvodnja po životinji bila je 7.100 kilograma. 

Među poljoprivrednim sektorima najzastupljenije je vinogradarstvo. Proizvodnja vina u toj je godini iznosila 2,75 milijuna hektolitara što je 24 posto više od prosjeka u posljednjih pet. Bijelo vino imalo je rast proizvodnje od 13 posto, dok je količina crvenog porasla za sedam posto u usporedbi s prethodnom. 

Raste proizvodnja i bijelog i crnog vina (Foto: Depositphotos/ah_fotobox)

Iste te godine, Austrija je imala 2,8 milijuna svinja, 1,9 milijuna grla goveda od čega je pola milijuna bilo muznih krava te 400.000 ovaca. Prosječno je po gospodarstvu bilo 33 grla goveda, 125 svinja, 26 ovaca i 9 koza. U odnosu na 2017., uočeno je smanjenje broja grla kod svih domaćih životinja. 

Ova zemlja europski je lider u ekološkoj proizvodnji. Čak 24 posto, odnosno 24.998 poljoprivrednika su eko proizvođači, a vrijednost prodaje takvih proizvoda u 2018. iznosila je 1,72 milijardi eura. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je iste godine vrijednost bila sto milijuna eura, dakle 17 puta manja. 

Oznake izvornosti važan dio poljoprivredne politike

Kada je riječ o proračunu, on je u ovoj zemlji podijeljen u tri područja: za izravne potpore i troškove organizacije tržišta, ruralni razvoj te ostale mjere. 

Ukupna financijska potpora u 2018. godini iznosila je 2,09 milijardi eura, od čega je 719 mil. € usmjereno na direktna plaćanja, a ruralnom je razvoju bilo namijenjeno 1,06 milijardi eura i to za 107.000 gospodarstava te oko 1.450 ostalih poduzeća, instituta ili osoba. 

Troškovi ruralnog razvoja činili su oko polovice poljoprivrednog proračuna za tu godinu. Od toga je 444 milijuna eura ili 44 posto otpadalo na poljoprivredno-ekološke mjere, 161,5 mil. € ili 26 posto za područja s određenim prirodnim ograničenjima, 134 mil. € ili 13 posto potporama ulaganju te 54 mil. € ili pet posto za osnovne usluge na selu. 

Što se tiče vanjsko-trgovinske politike, u 2018. poljoprivredni izvoz povećao se za 394 mil. € ili 3,5 posto u odnosu na razinu iz 2016., što znači da se vanjskotrgovinski deficit smanjio na 664 milijuna eura. Mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda izvozilo se u vrijednosti od 1,28 milijardi eura, a mesa i prerađevine 1,09 mlrd. €. 

S druge strane, te se godine najviše uvozilo voća i povrća. Vrijednost uvoza voća bio je čak 1,07 milijardi eura. 

Austrija, najviše izvozi u Njemačku, Italiju te Sjedinjene Države. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Austrije u Hrvatsku u 2018. bio 159 milijuna eura. 

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobro rade na međunarodnom tržištu, ali ne za količinu već za vrhunsku kvalitetu. Regionalnost i obvezne oznake izvornosti važan su dio poljoprivredne politike.

Ovim je podacima na četvrtoj radionici projekta Hrvatske poljoprivredne komore "CAP for Us" predstavljena poljoprivreda Austrije. Također, konkretne primjere s poljoprivrednih gospodarstava, sudionici su mogli vidjeti kroz tri video priloga iz sektora vinogradarstva, pčelarstva i ratarstva. 

Ekološko i konvencionalno ratarstvo 

Uspješnu konvencionalnu, ali i ekološku proizvodnju ratarskih kultura u svom videu prilogu predstavio je poljoprivrednik Alfred Vukovich iz mjesta Mali Borištof koje se nalazi u austrijskoj saveznoj državi Gradišće.

Ovaj posao preuzeo je od oca, proširio ga i modernizirao. Trenutno na gospodarstvu ima tri zaposlene osobe, a koriste strojeve koji podupiru preciznu poljoprivredu. Tako svi njegovi traktori imaju ugrađeni RTK GPS čime se skraćuje radno vrijeme, štedi gorivo i štiti okoliš. 

Svoj urod iz konvencionalne proizvodnje prodaje u trgovini Lagerhaus, gdje, kaže, postiže dobre cijene, dok šećernu repu iz ekološke proizvodnje s kojom je krenuo prije tri godine, prodaje šećerani Agrana. 

"Razlika u cijenama između ekoloških i konvencionalnih proizvoda jako je velika. Smatram da će na svijetu biti sve više ljudi, a kada bi uzgoj bio isključivo ekološki, ne bismo ih sve mogli prehraniti. Zato smatram da će ta vrsta proizvodnje biti samo jedna tržišna niša“, istaknuo je Vukovich dodavši kako je Zajednička poljoprivredna politika za sve poljoprivrednike u Europi jako važna jer bez nje oni ne bi mogli preživjeti. 

Ekološko pčelarstvo kao hobi

Iz sektora pčelarstva svoj eko hobi predstavio je Hermann Tanczer iz Oberloisdorfa koji je u ovom sektoru više od 30 godina, a za ekološko pčelarstvo odlučio se prije dvanaest. 

"Važan mi je netaknut i zdrav okoliš. Nastojim proizvoditi ekološki med najbolje kvalitete. Imam i mali vrt i nešto voćaka, a koristim moderne uređaje za uzgoj i proizvodnju, sve bez kemije“, rekao je Tanczer.

Na svom gospodarstvu organizira tečajeve o uzgoju i poučava ekološke pčelare početnike. Što se tiče prodaje, najveći dio meda izravno plasira potrošačima u regiji, a ostatak proda uz pomoć drugih kolega. 

"Europska unija dobro podupire pčelare u Austriji. Ekološki dobivaju premije za svaku košnicu, a dio i na temelju programa ÖPUL - za zaštitu okoliša“, istaknuo je objašnjavajući kako imaju i potporu za početnike, a podržavana je i primjena tehničkih uređaja i izgradnja povezana s ovim sektorom. 

"Jako je važno da Europska unija nastavi podupirati ekološke pčelare kako bi proizveli i više takvog meda", zaključio je Tanczer.

Konvencionalni vinograd na ekološki način

U trećem videoprilogu, vinogradarka Dorothea Jakšić predstavila je svoje gospodarstvo koje s mužem Franzom vodi već 20 godina. 

Na 18 hektara uzgajaju vinovu lozu, od čega je polovica namijenjena bijelim sortama poput Welschriesling, Grüner Veltliner, Chardonnay, Muscadelle, Sauvignon te jednu jako staru austrijsku sortu - Neuburger, a drugi dio crnima kao što su Blaufränkisch, Zweigelt. 

Iako se bave konvencionalnom proizvodnjom, sugovornica ističe kako jako vode brigu o okolišu. "Ne koristimo ni bakar ni glifosat, a prskamo dva, maksimalno tri puta i to samo onda kada je potrebno", naglasila je dodavši kako imaju i certifikat za ekološku proizvodnju.

U njihov moderan podrum ljudi svakodnevno dolaze kušati vina koja se osim na kućnom pragu prodaju brojnim restoranima i vinotekama. Također, na svom OPG-u nude i mogućnost smještaja. 

"Cilj nam je okrenuti se eko proizvodnji, a imamo jako puno ideja koje želimo ostvariti. Tu je prvom redu naš sin, koji planira nastaviti voditi gospodarstvo“, rekla je u videu Jakšić. 


Tagovi

Austrija CAP for Us Ekološka poljoprivreda Ratarska proizvodnja Ekološko pčelarstvo Alfred Vukovich Hermann Tanczer Dorothea Jakšić


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: komora@komora.hr web: https://www.komora.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prašenje strništa ;)