Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • CAP for Us
  • 19.05.2021. 20:00

Udruživanje i dopunska djelatnost ključ su uspješnog slovenskog OPG-a

Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva u kojem su samodostatni, a Hrvatska je još daleko od toga, čulo se na drugoj radionici "CAP for Us" Hrvatske poljoprivredne komore.

Foto: Depositphotos/kud180
  • 833
  • 312
  • 2

Važnost diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje na OPG-u, prodaja proizvoda na kućnom pragu, dopunska djelatnost za ostvarivanje većeg dohotka, povezivanje s turističkim sektorom, a istovremeno investiranje u energetske potencijale, karakteristike su uspješnog poljoprivrednog gospodarstva, predstavljenih na drugoj radionici u sklopu projekta Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) "CAP for Us". 

Pedesetak sudionika kroz četiri video priloga o obiteljskim gospodarstvima dobilo je jasniju sliku o funkcioniranju tamošnjeg sektora govedarstva, mljekarstva i pčelarstva. 

U konkretnim primjerima je bilo prikazano kako se pčelarski OPG u svom poslovanju usmjerio i na apikulturu. Na govedarskoj farmi se osim prodaje vlastitih mliječnih i mesnih proizvoda, ali i oni od okolnih poljoprivrednika, prave i prodaju pekarski proizvodi, dok se na farmi bikova proizvodi električna energija. 

"Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva u kojem su samodostatni, a Hrvatska je još daleko od toga“, komentirao je predsjednik HPK Mladen Jakopović ističući kako je Slovenija na relativno malom tržištu uspjela razviti kratke opskrbe lance te potaknuti potrošače da kupuju namirnice lokalnih proizvođača.

Govedarstvo kao vodeća grana

Između ostalog, na radionici je rečeno kako Slovenija ima raznolike poljoprivredne potencijale, od ravnica i vinograda do pašnjačkih i travnatih površina idealnih za stočarstvo i pčelarstvo. 

"Imamo jako dobre uvjete za poljoprivredu premda su nam dvije trećine područja s ograničenim mogućnostima proizvodnje. Uglavnom je tu riječ o malim gospodarstvima, a kako bi opstala i prosperirala, morala su se povezati i uvesti dopunske djelatnosti“, istaknuo je na radionici Anton Jagodič, savjetnik u Poljoprivredno-šumarskoj komori Slovenije. 

Prema iznesenim podacima, prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. 

Iako se broj mliječnih farmi unatrag par godina smanjuje, broj krava i količina mlijeka se povećavaju. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije. 

Iznenađujuć podatak sudionicima bio je da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice trži preko zadruga. Ovim je sustavom, čak i u Covid godini, trgovina bila uspješna pa su tako višak mlijeka, dok su druge zemlje prolijevale, uspjeli plasirati na strana tržišta, doduše po nešto nižim cijenama. 

Zadrugama do lakšeg plasmana

Tome je tako, između ostaloga, jer Zadružni savez Slovenija postoji već 150 godina, a u praksi je suvremeni poslovni model budućnosti izgrađen na temeljima koji su postavili naši preci, rekli su slovenski predstavnici.

Savez funkcionira na dobrovoljnom članstvu 61 zadruge koja povezuje više od 13.000 poljoprivrednika. 

"Predstavlja horizontalno poslovno povezivanje članova čije interese savez zastupa kako na lokalnoj tako i na državnoj razini“, rekla je voditeljica saveza Alenka Marjetič Žnider dodajući kako njihovu djelatnost oslabljuje raznolikost gospodarstava, ali ju ona i ojačava, što se upravo u korona krizi očitovalo kao otpornost poljoprivredne proizvodnje na nepovoljne uvjete. 

Posebno interesantan je bio i podatak kako su poljoprivrednici stimulirani na udruživanje i Zakonom o promidžbi poljoprivrednih proizvoda kojim je regulirano financiranje same promocije domaćih proizvoda, raspoređeno između proizvođača, proizvođačkih organizacija i države. 

Savjetodavna služba bliža poljoprivrednicima

Organiziranje komore počelo je prije više od 80 godina, a danas Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije (KGZS) zastupa interese svojih članova i nudi im besplatnu pravnu, ekonomsku i tehničku pomoć. 

Članstvo je obvezno po zakonu. Imaju oko 104.000 članova pojedinaca i 1.800 poslovnih subjekata kao što su poljoprivredna poduzeća, obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću.

Slovenski primjer dobre prakse komentirali su sudionici radionice (Foto: Printscreen)

Komora je podijeljena u dva dijela. Jedan je predstavnički gdje članovi između sebe biraju svoje zastupnike, a drugi dio čini savjetodavna služba, što se pokazalo kao učinkovit model funkcioniranja, za razliku od hrvatske koja je u sklopu Ministarstva poljoprivrede.

"Organizirana je u osam poljoprivredno-šumarskih zavoda po cijeloj Sloveniji, koji imaju stručnjake za pojedine sektore i terenski savjetnici koji savjetuju poljoprivrednike oko tehnoloških rješenja i u administraciji, koja je nakon ulaska u EU postala ogromna i tu najviše pomažu“, pojasnio je Jagodič.

Nasljeđivanje, udruživanje, informiranje...

"U Hrvatskoj je savjetodavnu službu potrebno odvojiti od države i privatizirati kako bi bila učinkovitija“, jedan je od zaključaka interaktivnih radnih grupa u kojima su sudionici iskazali svoje mišljene o problemima hrvatskog agrara te mogućnosti primjene slovenskih iskustava. 

Savjetodavna služba, naglašavaju sudionici, mora biti 24 sata na raspolaganju poljoprivrednicima, u protivnom će nestati mala i srednja, a ostati samo velika gospodarstva. Trenutno su proizvođači prepušteni sami sebi.

Potrebno je i bolje povezivanje znanosti i poljoprivrede što bi se moglo ostvariti kroz LAG projekte koji svojim bottom-up pristupom približavaju probleme poljoprivrednika s terena znanstvenim institucijama. Važno je, napominju, uključiti mlade poljoprivrednike jer su oni budućnost agrara. 

Nadalje, smatraju, kako je jedan od problema nasljeđivanje koje prema slovenskom modelu ide jednom "preuzimatelju". Također, česte izmjene pravilnika za natječaje pobuđuju sumnju u regularnost i dovode u pitanje odluku o ulaganjima. 

U Sloveniji udruživanje organizira država kroz zadruge, koje bi, kako se čulo, bilo primjenjivo i kod nas da nema toliko administrativnih barijera. Kako bi OPG-i bili što uspješniji na tržištu, osim udruživanja, ključne su karike informiranje i edukacija. 

"Hrvatska treba koristiti odlična iskustva Slovenije ne samo u udruživanju, nego i u organizaciji poljoprivredne komore i savjetodavne službe jer to je očito dobra formula uspjeha u poljoprivredi“, poručio je Jakopović.  

Svoje stajalište o slovenskoj poljoprivredi predsjednik KGZS-a Roman Žveglič je iznio u video poruci:


Tagovi

"CAP for Us" ZPP HPK Slovenija Anton Jagodič Alenka Marjetič Žnider Zakon o promidžbi


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: komora@komora.hr web: https://www.komora.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P