Pretraga tekstova
U prvom je mjesecu ove godine u Hrvatskoj prodano 10 traktora manje nego u istom razdoblju 2020., a koji su brendovi najtraženiji?
Prema podacima Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj, čini se kako je prošlogodišnji pad prodaje nastavljen i u ovoj.
Naime, ako s liste novoregistriranih traktora izuzmemo quadove (višenamjenske četverocikle) razvidno je da je u siječnju ukupno prodano njih 78 što je za 10 manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. No, nastavlja se trend porasta prodaje ovih strojeva manjih snaga.
"Da, porastao je broj prodanih manje snage, pa su Carraro, Ferrari, Same i Hittner među prvih sedam brandova što je vjerojatno posljedica potpora iz Programa ruralnog razvoja za male poljoprivrednike, ali koja je podigla u daleko većem postotku prodaju rabljenih traktora manjih snaga“, komentirao je Franjo Dominković, direktor tvrtke Poljoopskrba Međunarodna Trgovina d.o.o. i potpredsjednik Udruge opetovano ističući problem kupovine zastarjele mehanizacije i tehnologije.
U njihovom širem izvješću, ista tablica koja pokazuje da je najviše prodano novih traktora manjih snaga, pokazuje i da je po jedan prodan u dvije "najjače" kategorije. Tako je u kategoriji s više od 292 KS Claas Arion 630, a u segmentu snage 183-292 KS Valtra 274. Slijede ih još jedna Valtra i jedan John Deere od 117-182 konjskih snaga.
Dakle, od 78 prodanih, samo četiri je iznad 117 KS. Statistiku s 12 traktora "popravlja" kategorija 81 do 116 KS i to redom prema najviše prodanih John Deere (4), Deutz Fahr (2) te po jedan Case, Claas, Valtra, Kubota i Fendt.
Sve u svemu, na top listi najprodavanijih brendova (ukupno modela) u siječnju ove godine, prvo mjesto s osam prodanih traktora dijele Cararro i Case, dok je na trećem mjestu John Deere (7). Nadamo se da će se trendovi u nastavku godine promijeniti, dakako, na bolje.
Pregled proizvođača po segmentima snage novoregistriranih traktora u siječnju ove godine možete pogledati u priloženom dokumentu.
Dokumenti
Tagovi
Prodaja traktora Franjo Dominković Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizaciji i opreme u RH
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će gost u studiju Agrokluba. Imaš pitanje za njega - postavi ga ovdje na KLUBu uz heshtag #PitajAPPRRR
Damjano-Dado Ivaniš
prije 2 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja: Zašto agencija tereti mene za sredstva koje sam isplatio izvođaču za objekat,a isti je zbog svog nemara Više [+] objekat uradio tako loše da ga ne mogu staviti u upotrebu. Sredstva sam prebacio izvođaču,istog sam morao prijaviti u agenciju da bi on mogao početi s radovima. Sve sam dokaze predočio u žalbi ( na koju čekam odgovor) .Zašto agencija ne tereti direktno izvođača kod kojeg su novci završili. Ja nemam ni novaca ni štale.lijep pozdrav
malimarko123
prije 2 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja Agencije jest zašto moj OPG do dana današnjeg nije na Agronet zaprimio Odluku za 2024.? Niti Avans za 2025.? Više [+] Sve sam obveze izvršio na vrijeme i nisam pod nikakvim sankcijama? Od srpnja 2025. poslao sam najmanje 10 mailova Agenciji sa istim pitanjem te sam dobio odgovor da se strpim (već pola godine) ili financijske tablice sa uplatama na kojima je jasno vidljivo da neke isplate nisam uopće zaprimio na račun, a nemam se na temelju čega žaliti? Opg Stjepan Šuntić.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Dovedite Vi iz AGROKLUBA ministra pravosuđa Zapadne Srbije , koju nazvaše rh ! U tom NE SPOSBOM resoru su ; Zakon o nasljeđivanju - PLAGIRANI Više [+] BEOGRADSKI , dvostruka evidencija KOJU NAM NAMETNUŠE Austrijanci , Zakon o vlasništvu i drugim stvarima - SMEĆE od zakona , Zakon o izvlaštenju ! U GRUNTOVNICI NA Radiću , ista u katastru na kralju Petru I , a Leticija upisala bez ugovora ! Pa gospođo Leticija sa kime od pokojna dva da sklopite ugovor , pitajte ravnatelja ?
Mile Špehar
prije 2 tjedna
#PitajAPPRRR Moje pitanje je za ravnatelja je pošto će Agenicija izbrisati sve korisnike koji nemaju ugovor o korištenju privatnog poljoprivrednog Više [+] zemljišta zanima me zašto to ne učini i sa državnim poljoprivrednim zemljištem na temelju kojeg članaka i kojeg zakona priznaju potvrde o privremenom korištenju koje izdaju jedinice lokalne samouprave i na temelju kojeg članka i kojeg zakona jedinice lokalne samouprave izdaju te iste potvrde. Hvala
Stjepan Žunac
prije 4 godine
I opet se vraćate na bazu Državne zemlje! 1990 moj otac je imao 10 hektara kao i većina u selu što je imala. Neki su se bazirali na Državnu zemlju, dok drugi kupovali privatnu ... Sada imam cca 50 hektara zemlje, bez kvadrata Državne zemlje iako je bilo do sada tri natječaja za prodaju na kojem nisam mogao proći. Koji imaju državnu, dio ih kuka opet na Državu a dio se proširuju na veliko ... Znači tko razmišlja o sebi taj radi i ne obazire se na Državu, onaj koji čeka na drugog ...toga nemože niti besplatna zemlja pomoći jer će opet netko drugi biti kriv.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Točno kažete Stjepane , ali mi smo u Hrvatskoj 1994 imali prosječnu veličinu seljačkog imanja 2, 8 ha u više parcela ! Režim u Zagrebu nije poslušao moj prijedlog poslan Tuđmanu da se ide na prodaju podržavljene zemlje seljacima i izradu novih zakona za privatnu zemlju ! Posljedice su vidljive ! Bez HRVATSKE AGRARNE REFORME uzalud su veliki i mali traktori ! Prvi problem hrvatske poljoprivrede je status zemljišta !
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Đuro ozbiljni proizvođači se ne trebaju bazirati na državnu zemlju i ili zakup, već na vlastitu ... Dok su bazirani na "tuđe" onda su podložni svemu i svačemu.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Sa podržavljenom zemljom u zakupu na 2, 5 g ne može se planirati kupnja traktora optimalne snage jer zakupac nema jamstvo da će ostati u obradi zemlje u ovoj kvazi hdz - sdp državici ! Neki su kupli velike traktore i radi prestiža !
Marta Radić
prije 4 godine
Konačno , trend da se kupuju konjske snage , racionalnim potrebama , a ne što veće to bolje bez matematike.