Pretraga tekstova
Naš poznati astronom i znanstvenik, Korado Korlević, svakoga nas utorka u emisiji Explora upoznaje sa zanimljivim i često kontroverznim temama. Puno toga možemo saznati i iz svijeta poljoprivrede
Kako spriječiti klijanje krumpira, što je potrebno za hidroponski uzgoj, hoće li solarne ploče postavljene na međi grijati susjedovo dvorište, zašto je štupidada (glupo, op.a.) sunčati se, samo su neke od tema koje je u prošloj emisiji Explora komentirao Korado Korlević, naš poznati astronom i znanstvenik iz Višnjana u Istri.
Emisija je to, kako ju opisuju i na stranicama Radio HRT, o svima i svemu, iznad i ispod. U njoj Korado Korlević, u razgovoru s urednikom i voditeljem Elvisom Miletom, odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. U 45 minuta obrađuju zanimljive i kontroverzne teme, znanstvne novosti, povijesne zagonetke i trendove razvoja tehnologije.
Korado se u prošloj, na sebi svojstven način našalio i rekao da je to "nakaradna, čudna emisija jer, tko bi slušao 45 minuta nekoga kako trkelja, i to bez glazbe".
"Neću reći da su svi čudaci koji ju slušaju, ali...", ipak je izgovorio ovaj znanstvenik koji se u svakom izdanju dotakne i neke "poljoprivredne teme".
Tako se u prošloj pričalo o krumpiru, budući da je, komentirao je Mileta, Europska unija zabranila sredstva za klijanje. Korlević je potvrdio da se ne mogu više kupiti biljni hormoni koji ga sprječavaju, a da je razlog zdravstveni. Kaže, mi njih možemo probaviti, ali mogu biti štetni po zdravlje.
Dodaje da je taj problem u većini zemalja Europe riješen hladnjačama. "Ako krumpir čuvaš na temperaturi nešto nižoj od 4°C, njemu se klijanje odgađa za osam mjeseci što je sasvim dovoljno za pokriti period do novog. U slučaju da ga držimo na temperaturi iznad 4 ili iznad 8 stupnjeva, on će početi klijati za četiri mjeseca. Dakle, nije u pitanju svjetlo nego temperatura", pojasnio je Korlević dodajući da je u Europi ogroman broj hladnjača te da mnogim proizvođačima to nije problem. No, onaj tko bi htio što dulje očuvati krumpir doma, obavezno ga mora držati u podrumu i to uz pomoć biljaka koje imaju eterična ulja.
"Pokidaš po vrtu lavande, ružmarina, kȕš (kadulja, op.a.), baciš ih u kašun i na to staviš krumpir. Spriječiti klijanje može bilo koja biljka koja ima eterična ulja, da ga dugo ispušta, naravno, ne za dugo vrijeme. Zato je najbolji način hladnjača."
No, Korlević je podsjetio i da u Istri postoji mogućnost uzgoja mladog jesenskog krumpira, koji se vadi krajem desetog mjeseca. "Zaboravljamo mogućnost dvije berbe. Možeš imati repu i u jedanaestom mjesecu, koja se kiseli. S dvije žetve dobiješ veći raspon mogućnosti u poljoprivredi."
Među pitanjima slušatelja našlo se i ono o hidroponskom uzgoju, načinu proizvodnje s kojim pojedino povrće možemo imati svježe tijekom cijele godine. Korlević tvrdi da takva investicija nije skupa, tek nekoliko stotina eura, u slučaju da se koriste ribe tilapije, odnosno akvaponija.
"Tada je korijenje biljaka u tekućini, a ona mora imati točan omjer hranjivih tvari i minerala. Riblji izmet je perfektan za to. Ako moraš sam napraviti mješavinu, to je jako skupo. Uz tilapije imaš savršenu mješavinu vode u koju je uronjeno korijenje, a ta je riba i jedna od najukusnijih na svijetu", poručio je.
Kaže kako podloga može biti perlit, kamena vuna, kokosova vlakna ili što drugo.
U ovoj je emisiji pričao i o podnom grijanju te spomenuo kako se kod klasičnog grijanja na drva izgubi jako puno energije. Dotaknuo se i otkrića o novootkrivenoj vrsti leptira, sauronu, koji su važni oprašivači. "Pali smo na deset posto oprašivača i poljoprivreda će to jako osjetiti. Zato je funkcija sauron leptira jako važna", zaključio je.
Explora se emitira na HRT Radio Pula utorkom od 17 do 18 sati, kasnije ju možete slušati u HRT Slušaonici ili pak na YouTube kanalu. Do sada su obrađene razne teme, a među ostalima i kako otjerati krtice iz vrta, što kada se mravi pojave u kući i slične.
U emisiju se svojim pitanjima mogu uključiti i slušatelji. Pitanja možete postaviti u komentaru ispod ovoga članka ili pak pisati na e-mail: explora@hrt.hr
U iščekivanju današnje, nove, pogledajte prošlotjednu Exploru:
Naslovna fotografija: Depositphotos/PavelTalashov/YouTube/Printscreen
Tagovi
Korado Korlević Elvis Mileta Explora Klijanje krumpira Akvaponija Hidroponski uzgoj Sprječavanje klijanja Hladnjača HRT emisija
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Maja Celing Celić
prije 2 godine
Željko, Korado često nastupa u formatima emisija, podcastima, predavanjima i slično gdje nema puno prostora za detalje. Meni se čini da su njegove misli prezgusnute i da ih teško artikulira kada nema puno vremena. No, za detalje u nečemu kao što je ekološka poljoprivreda treba imati i iskustva. KOliko znam, oni čak u Višnjanu imaju svoj vrt, ali koliko je tu iskustva da bi se moglo primijeniti na veće eko proizvođače, ne znam. Ali da puno zna, to vjerujem. Na kraju krajeva, meni je odlično to što propituje stvari i što uvijek naglašava da ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo nego propitkivati, proučavati, širiti svoje znanje.
Željko Herner
prije 2 godine
Jedanput sam ga slušao kada je govorio o ekološkoj poljoprivredi. Moram priznati da me je razočarao. Na prvi pogled puno zna, ali detalje ne kuži.