Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumski požari
  • 31.07.2022. 12:00

Ivana Čavlina Tomašević: Velika opasnost od požara širi se i na unutrašnjost Hrvatske

Zapuštene poljoprivredne površine su veliki problem i kad do požara dođe on se lako razbukti. Velika opasnost od požara raslinja proširila se na istok zemlje

Foto: Depositphotos/baxys (ilustracija)
  • 311
  • 117
  • 1

Šumski požari su iz godine u godinu sve češći i intenzivniji. Osim južnih predjela našeg kontinenta, pa i svijeta, javljaju se i u sjevernijim dijelovima. Ovaj su mjesec pogodili Englesku, Francusku, Španjolsku, Portugal, Grčku progutavši desetke tisuća hektara. Kod nas je vatrena stihija u zaleđu Vodica napravila ogromne štete, a u Sloveniji te u Bosni i Hercegovini borba još uvijek traje. 

Promatrajući satelitske snimke NASA-inog Sustava za evidenciju požara i upravljanje izvorima, FIRMS, i to u realnom vremenu, možemo vidjeti da gotovo nema zemlje u Europi gdje trenutno ne gori. 

Zbog čega do njih dolazi sve češće, koliko su ugrožena područja u kontinentalnim dijelovima naše zemlje, što podrazumijeva protupožarna kultura, koje sve mjere trebamo poduzeti da ih preveniramo, neka su od pitanja na koje nam je odgovore dala voditeljica Odjela za agrometeorološke informacije u Državnom hidrometeorološkom zavodu, Ivana Čavlina Tomašević, koja je  doktorantica dvojnog doktorata Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta znanosti i inžinjerstva na Macquarie Sveučilištu u Sydneyu, a važno je naglasiti i da završava prvi doktorat u Hrvatskoj na temu meteorologije povezane s požarima. 

Požarne sezone počinju ranije i završavaju kasnije

Zbog čega sve više dolazi do šumskih požara?

Klima je toplija, pogodnija za nastanak i širenje požara raslinja. Duža sušna i topla razdoblja za posljedicu imaju povećanje opasnosti, a kada se zapali, lakše se razbukti i širi. Istraživanja diljem svijeta pokazuju isto – klima utječe na požarni režim, veća je spaljena površina, veći je broj požara, požarne sezone počinju ranije i završavaju kasnije te je sve više velikih, eruptivnih požara koji prerastaju u požarne oluje. 

Sve je to zabilježeno od Kanade, Kalifornije, Australije, Južne Amerike i diljem Europe. Zabrinjavajuće je da je požara sve više i u Arktičkom krugu, na području Himalaje i Amazone, gdje je uočen porast njihova broja i kada je sušno razdoblje izostalo.

Gori u gotovo cijeloj Europi (Izvor: NASA_FIRMS)

Hoćemo li i na kontinentu imati učestale ljetne požare kakvima svjedočimo na Mediteranu?

Veliku opasnost od požara raslinja, dakle, ne samo šuma, imamo u Dalmaciji i na ostatku obale Jadrana, ali se ona proširila i u unutrašnjost zemlje, posebno na istok.

Evo, i ovih je dana indeks opasnosti od požara na istoku Slavonije visok i ukazuje na vrlo veliku opasnost od požara raslinja. Vrijednosti indeksa na postaji Osijek i Gradište čak premašuju vrijednosti onih koje imamo u Dalmaciji. Podsjećam i ovim putem da se vrijednosti indeksa mogu svakodnevno pratiti vrijednosti na stranicama DHMZ-a.

Mi, meteorolozi, već godinama govorimo o tome i upozoravamo na radionicama za poljoprivrednike i vatrogasce, te naravno kada nas mediji o tome pitaju. 

Sve su učestaliji na kontinentu, osobito u proljeće kada poljoprivrednici pale korov i ostatke vegetacije na poljima. Ako je prethodna zima suha ili padne suhi snijeg koji dovoljno ne natopi tlo, tada požari u rano proljeće lako izmaknu kontroli. Tako je bilo i ove godine uz veliki broj intervencija u ožujku. Splitsko-dalmatinska županija je čak uvela i potpunu zabranu paljenja vatre na otvorenom već sredinom ožujka, a zabrana inače stupa na snagu tek 1. lipnja. 

Treba još podsjetiti na najveći požar do danas u Krapinsko-zagorskoj županiji, na gori Strahinjčica iz ožujka 2012. u kojem je izgorjelo 350 ha. On se dogodio na nepristupačnom terenu, vrlo strmom i više od 300 vatrogasaca se borilo nekoliko dana s gašenjem. Gorjela je bukva, hrast i crnogorica. Doprinjelo mu je dugotrajno suho i iznadprosječno toplo razdoblje te velika količina gorivog materijala. Zapalio se duboki sloj suhog lišća, ali gorjela su i šuplja stabla i panjevi koji bi dugo tinjali i kotrljanjem nizbrdo zapalili nove požare. Isti dan kada je nastao taj na Strahinjčici zabilježen je i veliki broj požara u unutrašnjosti. Istovremeno je gorio i Kopački rit.

Požar u Kopačkom ritu: Izgorjelo 40 hektara, vatra zahvatila i minsko područje

Ove godine smo svjedočili brojnim požarima na slavonskim poljima, gdje je gorio mukotrpan rad naših poljoprivrednika i njihovi strojevi. Treba biti vrlo oprezan jer će vrijeme i dalje pogodovati požarima na istoku zemlje

Zapuštene poljoprivredne površine 

Postoji teorija da se suha trava, grane i sl. od visokih temperatura mogu sami zapaliti. Je li to istina? 

Samo od sebe ne. Prirodne požare mogu zapaliti munje. Kod nas ih najčešće uzrokuje čovjek, nenamjerno ili namjerno.

Oprez je potreban više nego ikada (Foto: Depositphotos/Xalanx)

Stalno smo upozoravani da ne palimo vatru na otvorenom, biljne ostatke, posebno dok je vjetrovito, ne bacamo opuške. Što još ljudi mogu napraviti kako se požar ne bi dalje širio. Jesu li građani svjesni koliko je važno redovito čistiti zapuštene poljoprivredne površine? 

Prevencijom se puno toga može napraviti i trebamo još više raditi na njoj. Važno je čistiti ne samo poljoprivredne površine već i održavati čistim prostor oko kuća. Zapuštene poljoprivredne površine su veliki problem i kad do požara dođe on se lako razbukti. Trebalo bi uređivati nasade, češće čistiti korove, kositi oko polja i sl. Treba što više turista i građana koji iz unutrašnjosti dolaze na obalu upoznati ili podsjetiti na moguću veliku opasnost.

Manje je koza i ovaca

Koju ulogu u suzbijanju šumskih požara ima stoka, a koju izbor stabala koja se sade na našem području?

Kroz povijest gledano, bilo je više stoke i stočarstva pa su ipak površine bile urednije te je bilo manje gorive tvari. Danas se sve manje ljudi bavi stočarstvom kod nas. Manje je koza i ovaca. Da je kao nekada, vatrogascima bi bilo lakše požare gasiti i staviti ih pod kontrolu. 

Iritira čuđenje oko požara, a da razmislimo o prevenciji - razvoju stočarstva i suhozidima?

O uvjetima po kojima se biraju stabla za sadnju na našem području trebaju se dogovoriti šumarski stručnjaci u suradnji s vatrogascima. Da se nađu rješenja pod kojima bi zasađena vrsta uspjela, očuvala se bioraznolikost, ali i da nova vegetacija ne predstavlja veliki problem kod eventualnog zapaljenja u budućnosti. Novi nasadi se trebaju održavati, kao i prohodnost šumskih puteva. 

Treba ponovno naglasiti da cilj treba biti prevencija. To ne znači da do požara neće doći, ali manje će se širiti i manju opasnost predstavljati. 


Tagovi

Protupožarna kultura Ivana Čavlina Tomašević Šumski požar Zapuštena polja Paljenje korova


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.