Iako je postignut dogovor o ZPP-u, nastavljaju se rasprave o potporama

Europske institucije su tijekom 2021. godine uspjele postići dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za period 2023 – 2027. godine, ali će 2022. biti godina pregovora o sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Raspravljat će se o planovima agro-potpora, upotrebi pesticida, posebice totalnog herbicida glifosata. Europska komisija će odlučiti hoće li će ga farmeri u zemljama članicama moći koristiti. Zakonodavstvo koje se tiče hrane čekaju velike izmjene. Na snagu će stupiti novo označavanje nutritivnih vrijednosti i kraj označavanja roka trajanja hrane koji je zbunjivao potrošače. 

Države članice i druge zainteresirane strane mogu sudjelovati u savjetovanjima do 13. ožujka 2022. godine. Planirano je da revidirana pravila budu usvojena do kraja godine.

O svemu ovome se raspravljalo na webinaru o učinku ZPP-a i naučenim lekcijama za novi, a kojega je za novinare organizirao Ag-Press. Na njemu su sudjelovali Sophie Helaine, Gijs Schilthuis, Tassos Haniotis, Francesco Laera i Pierre Bascou iz Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije te Miriam Garcia Ferrer, glasnogovornica EK za poljoprivredu i trgovinu. 

Rasprave o novim pravilima

I pored toga što je postignut dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nastavljaju se rasprave o potporama. Države članice su imale zadatak pripremiti i predati nacionalne strateške planove za korištenje agro-subvencija u narednih pet godina. 

Osamnaest zemalja je EK dostavilo ključne dokumente za dobivanje europskih poljoprivrednih subvencija, dok su ostale u zaostatku.

Strateški plan ZPP-a dostavilo tek 18 država članica, među njima i Hrvatska - što sad slijedi?

Nastavljaju se rasprave o izmjeni različitih skupova pravila o državnoj pomoći koja se primjenjuju na sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Promjene će se dogoditi u Smjernicama o državnoj pomoći u sektoru poljoprivrede i šumarstva i ruralnim područjima iz 2014., Uredbi o blokovskom izuzeću u poljoprivrednom sektoru, Smjernicama za analizu državne pomoći u sektoru ribarstva i akvakulture te Uredba o grupnim izuzećima u ribarstvu i Uredba o de minimis pomoći u sektoru ribarstva.

Komisija procjenjuje zakone koji su na snazi i prikupljene informacije o navedenim sektorima. Zaključeno je da su razmatrane odredbe dobro funkcionirale i doprinijele ciljevima politike EU, kao što su zaštita okoliša, zdravlje biljaka i životinja i javno zdravlje. Utvrđeno je da postojeća pravila zahtijevaju određene ciljane promjene, uključujući pojašnjenja i pojednostavljenje prilagođavanja kako bi se održao tržišni i tehnološki razvoj i strateški prioriteti EU, uključujući posebno Europski zeleni dogovor, Strategiju "Od polja do stola" i Strategiju bioraznolikosti.

Takođe, Komisija je zaključila da je potrebno prilagoditi mjere potpora i uskladiti ih kako bi se državama članicama omogućilo da brzo provedu reformiran ZPP i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

EU i poljoprivreda

Smjernice i uredbe o poljoprivredi u EU će doživjeti brojne promjene. Posebno će biti razmatrana pravila o državnoj pomoći kako bi države članice što prije završile potrebnu proceduru odobravanja nacionalnih potpora.

Prijedlog također uvodi nove mjere koje bi se odnosile na pomoć za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama, za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti u nastajanju u cilju zaštite biljaka i životinja i javno zdravlje.

Predložene revidirane smjernice potiču korištenje ekoloških i klimatskih mjera, upravljanja šumama uz povećanje maksimalnog intenziteta potpore na 120 posto.

Što se tiče Uredbe o grupnom izuzeću u poljoprivredi Komisija je predložila usklađivanje intenziteta potpore.

Pojašnjavaju se i pojednostavljuju pravila u mnogim područjima, kao što su potpore za obnovu ribarske flote u najudaljenijim regijama.

Pesticidi i zaštita bilja

Smatra se da će rasprava o primjeni pesticida biti najdinamičnija, jer će Europska komisija predstaviti izmjene Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja je na snazi od 2009. godine. U skladu s izmjenama države članice trebale bi ohrabriti poljoprivrednike da maksimalno iskoriste integrirano upravljanje štetnicima. Radi se o pristupu koji favorizira prevenciju, zatim korištenje prakse očuvanja koja je pogodna za prirodu i tek kada se iscrpe te mogućnosti odobrava se upotreba kemije. Europski revizorski sud je utvrdio da 2020. godine direktiva nije uspjela smanjiti rizike koji proizlaze iz upotrebe pesticida u zemljama EU.

Francuska je preuzela predsjedavanje Vijećem EU, a njen predsjednik, Emmanuel Macron, se zalaže za postupno izbacivanje pesticida iz poljoprivrednih praksi. Međutim, malo je toga što jedna zemlja članica može učiniti kada se govori o smanjenju potrošnje pesticida i zamjeni ekološki prihvatljivim alternativama u EU mimo Predsjedništva Unije.