• Izvješće
  • 08.03.2021. 07:30

Gdje su EU novci? Na "tapeti" pet zemalja srednje i istočne Europe

Je li EU sposobna raspodjeliti novce iz proračuna, a bez da imaju veze s prijevarama i korupcijom?

Foto: Depositphotos/tepic
  • 3.258
  • 283
  • 1

"Gdje odlazi EU novac?", naziv je izvješća kojega je nakon istraživanja zlouporabe poljoprivrednih subvencija objavila Greens/EFA, politička skupina Europskog parlamenta koju čine zeleni i nezavisni euparlamentarci, a kojim su podigli puno prašine u pet zemalja srednje i istočne Europe. 

Bugarska, Češka, Mađarska, Slovačka i Rumunjska su zemlje za koje u savezu smatraju da su najproblematičnije. "Posljednjih smo godina svjedoci sve više dokaza da sredstva EU u Središnjoj i Istočnoj Europi, posebno subvencije za poljoprivredu uglavnom završavaju u rukama lokalnih oligarha povezanih s političkim elitama ili velikim (agro)konglomeratima, umjesto da se njima pomažu mali i srednji poljoprivrednici", prva je rečenica ovoga dokumenta u kojem opisuju slučajeve koji uključuju sukob interesa, nepotizam ili čak izravnu korupciju i prijevaru, a koji su dospjeli na međunarodne naslovnice. 

Ističu kako takvi događaji dovode u pitanje sposobnost EU da provede proračun bez da riskira povezanost s navedenim prijevarama, ali se postavlja i pitanje - služi li raspodjela sredstava na terenu ciljevima koje želi provesti Unija, kao što je zaštita biološke raznolikosti, borba protiv klimatskih promjena i sve ono što obuhvaća Zeleni plan. Kao treće, smatraju da ovakva praksa potkopava borbu u vladavini prava.

Za svaku je zemlju pojašnjen širi povijesni i politički kontekst i to do 70 i više godina unazad.  

Dakle, cilj izvještaja je bio otkriti tko ima koristi od zemlje kao resursa i EU subvencija, koliko su veliki i mali igrači na tržištu ravnopravni, kakva je povezanost EU sredstava s oligarsima te kako i provode li uopće vlasti tih država postojeća pravila i osiguravaju da novac poreznih obveznika bude pravedno raspoređen. 

Oligarhija i korupcija u Bugarskoj

Bugarska je, primjerice, nakon pristupanja EU povećala površine pod pšenicom, kukuruzom i suncokretom, na štetu onih s većom dodanom vrijednosti kao što su povrće i trajni nasadi po čemu je ta zemlja nekada bila poznata. Time se smanjila potražnja za radnom snagom u ruralnim područjima što je dovelo do nezaposlenosti, migracije i depopulacije mnogih dijelova zemlje. U međuvremenu su ogromne korporativne strukture primale sredstva iz EU fondova u iznosima od više milijuna eura što je, da skratimo vrlo slojevitu i kompleksnu priču, dovelo do razvoja oligarhije i još veće korupcije. 

Najveći je igrač Svetlozar Dichevski, vlasnik više tvrtki, koji je u 2018. primio 11.3 milijuna eura kroz izravna plaćanja što je detaljizirano u izvješću. 

Kako među velikima, u toj su zemlji, prisjetimo se, prijevare uobičajene i među manjima. Prošle je godine novinarka Valya Ahchieva otkrila kako je jedna je tvrtka lažirala ekološki uzgoj soje. Ubrzo smo saznali i da se ondje pašnjaci i subvencije dijele na temelju broja stoke u sustavu, bez provjere na terenu na što odlaze milijuni eura. Utvrđene su i nepravilnosti s potporama projekata iz Programa ruralnog razvoja, za što su najčešće krive općine. A to su samo neki od slučajeva u toj zemlji.

Prosječna veličina češke farme 133 ha?

Kada je riječ o Češkoj, u toj je zemlji najveća prosječna veličina farme u Europskoj uniji, 133 hektara što je sedam puta više od susjedne im Austrije koja u prosjeku ima 19 ha po farmi. Ondje oko 4.500 poduzeća "drži" u vlasništvu ili najmu 69 posto poljoprivrednog zemljišta, dok 25.000 obiteljskih gospodarstava koristi 28 posto tog zemljišta. Zanimljvo je i da je prosječna veličina OPG-ova čak 39 ha, daleko od EU prosjeka (16 ha). Onih zaista malih je - malo, a sva ostala imaju intenciju postati velika. 

Shodno tome - najviše sredstava dobivaju najveći. Primjerice, Agrofert, konglomerat za poljoprivredu, hranu i kemiju u vlasništvu trenutnog premijera, u 2019. godini je primio 63 milijuna eura subvencija, a većina ih je povezana s agrarom. Među najvećima su tajkuni, bivši resorni ministar i slični.  

Mađarska: Nema zemlje za obične ljude

Kada je riječ o Mađarskoj, tu se na noge digao predsjednik Viktor Orban i tamošnje ministarstvo poljoprivrede koji su oštro napali Zelene/EFA-u nakon objavljenog izvješća. Taj su dokument nazvali "tsunamijem laži" i uzvratili optužbama zbog, kako kažu, "potpunog ignoriranja činjenica". Čak su optužili Zelene za napad "na europski poljoprivredni model u cjelini". "Svatko tko napadne mađarski model agrarnih potpora, napada temelj europskog sustava poljoprivrednih subvencija koji trenutno favorizira farmere", navodi resorno ministarstvo u priopćenju. 

Što su u izvješću izvukli kao problematično? To da je, pokazalo je istraživanje, većina potpora EU-a dodijeljenih mađarskoj poljoprivredi u korelaciji s brojem hektara te vrste zemljišta, ali i veličinom stočnog portfelja te nepoštivanjem niza propisa. 

No, u ministarstvu ne daju ni čuti: "Mađarska ima jedan od najstrožih i najsofisticiranijih sustava praćenja isplate poljoprivrednih subvencija, a redovito ga pregleda Europska komisija i Europski revizorski sud", navodi se u priopćenju i, što je najgore, čini se da su u pravu. 

Naime, europarlamentarka Viola von Cramon, članica odbora za revizorski nadzor, rekla je za Euractiv da vladina izjava "ne proturječi niti jednoj rečenici iz studije", ali i da "većina sredstava ZPP-a dolazi u ruke vrlo malo ljudi, a mađarsko Ministarstvo nije opovrglo nijednu od tih činjenica", rekla je poručivši da bi se mađarska vlada trebala usredotočiti na formiranje ZPP-a koji će raditi za tamošnje poljoprivrednike, a ne za samo nekoliko vlasnika zemljišta, vladine političare i članove njihovih obitelji.

Slovačka: Pritisci, ucjene, nasilje? 

Kada je riječ o Slovačkoj, ondje stvari idu toliko daleko da ih u izvješću čak vežu za ubojstvo istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice. Naime, ovaj je mladi novinar (27) na jednom slovačkom portalu 2019. godine objavio niz otkrića o umiješanosti visokih političkih dužnosnika u nezakonite poslove s kalabreškim mafijaškim klanom "Ndrangheta", što je uključivalo i milijunske muljaže s europskim poljoprivrednim subvencijama. 

Nakon njegove smrti, kolege novinari su nastavili s istraživanjem. Pri tom su došli do informacija kako su se manji poljoprivrednici susreli s velikim administrativnim pritiscima, ali i ucjenama te nasiljem kada bi se pokušali suprotstaviti svojim "lokalnim šerifima". U prikrivanje ovih malverzacija bila je uključena i policija, ali i sudovi koji su otvoreno sudili u korist prevaranata. 

Rumunjske farmere guši birokracija

Problem u Rumunjskoj predstavlja ne samo to što subvencije najvećim dijelom odlaze velikim zemljeposjednicima, u odnosu na male poljoprivrednike nego i to što zemljište koje posjeduju veliki nije niti službeno popisano. Tijekom ovog istraživanja otkriveno je da nedostaju mnogi podaci zbog čega je bilo teško uopće saznati s koliko je sredstava ta zemlja participirala u EU fondovima. 

Istraživači su u razgovoru s farmerima došli do zaključka da čak niti gospodarstva srednje veličine nemaju mogućnost za pristup EU sredstvima jer jednostavno nemaju resursa za borbu s birokracijom. Ili imaju pristup tek manjim programima što im se ne isplati. Umjesto toga odlaze na rad u inozemstvo, gdje u par godina zarade sredstva te ulože u zemlju i tehnologiju. 

Ovo su tek komadići slagalice koja je svoj potpuni oblik dobila u izvješću (kojega možete preuzeti u dokumentu ispod teksta, nap.a.). Kako će ono odjeknuti među akterima EU administracije, hoće li biti poduzeti određeni koraci, što bi bilo logično jer nam slijedi i reforma ZPP-a, a i provedba EU Zelenog plana, ili će, što također ne bi bilo čudno, biti jednostavno stavljena pod tepih. 

Moderni feudalizam

Ovo je istraživanje za početak "oplelo" po najgorima. Tko zna koje će zemlje još biti na tapeti budućih proučavanja. 

Ipak, treba podsjetiti kako je Europskom parlamentu prošle godine predložen zakon koji bi štitio male i srednje poljoprivrednike od oligarha i vlasnika velikih zemljišnih površina koje svoje proizvode prodaju na veliko. Njime bi se, kako je tada istaknuo Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) kao predlagatelj, spriječilo iskorištavanje subvencija koje dobivaju, a namijenjeni su isključivo za male poljoprivrednike. 

Ovakav oblik postupanja prema malima naziva se modernim feudalizmom u kojem su mali farmeri zapravo kmetovi, a vlasnici zemlje, velike tvrtke, poput feudalaca dobivaju najviše novca. 


Dokumenti


Tagovi

EU novci Sredstva Izvješće Oligarhija Korupcija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Trnina, mačja šljiva ili divlja šljiva