Hrana bi se u budućnosti mogla proizvoditi iz "zraka", a da pritom ne dolazi do stvaranja efekta staklenika, niti do negativnih posljedica po klimu na planeti Zemlji, ocjenjuju istraživači.
Finski znanstvenici tvrde da bi protein koji se proizvodi iz zraka za deset godina mogao biti na cijeni - u rangu sa sojom.
Način proizvodnje hrane iz zraka bazira se na tome da se protein proizvodi od bakterija iz zemlje koje se hrane vodikom izdvojenim iz vode uz pomoć električne energije. Ako bi ovakav sustav proizvodnje hrane zaživio, pomogao bi značajno u rješavanju mnogih problema koji postoje u poljoprivredi.
"Kada sam prošle godine posjetio pilot tvornicu Solar Foods u predgrađu Helsinkija, istraživači su prikupljali sredstva za daljnje istraživanje. Sada kažu da su prikupili 5,5 milijuna eura i predviđaju, ovisno o cijeni električne energije, da će se njihovi troškovi otprilike podudarati s onima za proizvodnju soje do kraja desetljeća, možda čak i do 2025. godine," navodi Roger Harrabin, BBC analitičar za zaštitu životne sredine.
Dodaje da je probao nekoliko zrna dragocjenog proteinskog brašna, zvanog Solein i - nije bilo nikakvog okusa, baš kao što su znanstvenici i planirali. Žele da ovaj dodatak svim vrstama hrane bude neutralan.
"Mogao bi biti sličan palminom ulju koje se stavlja u tortu, sladoled, keks, tjesteninu, rezance, sos ili kruh. Istraživači kažu da se može koristiti i kod uzgoja mesa ili ribe. Njime bi se mogla hraniti i stoka," navodi on.
Međutim, ako se proizvodnja hrane zaista preusmjeri na onu iz zraka, bit će potrebno puno godina dok ona ne bude dovoljna zadovoljiti potražnju na globalnoj razini. Ipak, ovo je jedan od projekata koji radi na razvijanju sintetičke hrane u budućnosti.
Je li vertikalni uzgoj odgovor na zdraviju i kvalitetniju hranu?
"Generalni direktor tvrtke Solar foods, Pasi Vainikka, koji je studirao na Sveučilištu Cranfield University u Velikoj Britaniji, a sada je profesor na Sveučilištu Lappeenranta, rekao mi je da su ideje koje stoje iza tehnologije prvobitno razvijene za svemirsku industriju 1960-ih. Priznao je da njegov pogon kasni za planom nekoliko mjeseci, ali kaže da će biti spreman do 2022. Konačna odluka o investiranju doći će 2023. godine, a ako sve bude išlo po planu, prva tvornica će se pojaviti 2025. godine," objašnjava Harrabin.
Pasi Vainikka ocjenjuje da će njegova tvornica moći parirati proizvodnji soje za pet godina, ako se proizvodnja razvije premaa planu.
"Do sada radimo prilično dobro. Jednom kada pokrenemo tvornicu dodavanjem reaktora za fermentaciju proteina i uzmemo u obzir nevjerojatna poboljšanja u drugim čistim tehnologijama poput vjetra i solarne energije, mislimo da se možemo natjecati sa sojom možda već do 2025. godine," navodi Vainikka.
Da bi se stvorio Solein, elektrolizom se voda razlaže na vodik i kisik. Tada se vodik, ugljični dioksid iz zraka i minerali dovode do bakterija koje potom stvaraju protein. Ključni faktor za takvu proizvodnju proteina - bit će cijena električne energije, ocjenjuje Vainikka i dodaje da očekuje da će, uz razvijanje obnovljivih izvora energije, troškovi električne energije biti manji.
Proizvodnju proteina iz zraka podržava i George Monbiot koji je snimio dokumentarni film Apokalipsa krava (Apocalypse Cow). Iako je pesimist kada je u pitanju opstanak planeta, ocjenjuje da Solar foods daje nadu za budućnost Zemlje.
"Privremenim prelaskom na biljnu prehranu možemo pomoći da se kupi vrijeme za očuvanje vrsta, ali i planeta. Hrana bez poljoprivredne proizvodnje daje nadu. Ubrzo ćemo moći nahraniti svijet, a da ga ne proždiremo," ocjenjuje Monbiot.
Znanstvenici istraživačkog centra RethinkX smatraju da će klimatske promjene uvjetovati promjenu mnogih vrsta na planetu, ali ocjenjuju da će protein iz zraka biti deset puta jeftiniji od životinjskih u narednih 15 godina. Procijenili su i da će kao rezultat situacije s hranom u svijetu doći do potpunog kolapsa stočarske industrije.
Osnovan je konzorcij vodećih znanstveno-istraživačkih i akademskih institucija, radi pronalaženja inovativnih rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, a koje su povezane s poljoprivredno-prehrambenim sektorom.
Prošle su godine zaključili da je mikrobni protein nekoliko puta efikasniji od soje kada se usporedi s iskorištenosti zemljišta i da je za njegovu proizvodnju potrebna samo desetina više vode, piše BBC.
Tagovi
Autorica