Dan planete Zemlje obilježit ćemo u vrtu ili u fotelji?

Dan planete Zemlje prvi je puta obilježen prije točno 50 godina, a to bi značilo da već pola stoljeća glasno i svjesno razmišljamo o utjecaju čovjeka na okoliš, na, kako volimo reći, jedini dom kojega imamo. 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja su klimatske promjene. Ovaj je izraz postao već toliko izlizan da je pitanje koliko ga više doživljavamo. Živimo u vrlo turbulentnim vremenima gdje se na poplave, suše, potrese i druge prirodne nepogode nadovezao i koronavirus. Nakon kojega, kako također volimo reći, ništa neće biti kao prije. 

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?

A što će se zaista događati poslije ove katastrofe za svijet kakav poznajemo - tek ćemo saznati. 

Covid-19 povećao količinu smeća? 

S jedne strane, Zemlja je barem mrvicu predahnula od aktivnosti koje smo joj priuštili ponašajući se poput četverogodišnjaka pod žestokim izljevom bijesa. Navodno su mora, oceani i zrak čišći. Manje kupujemo, manje zagađujemo. 

No s druge strane, čovjek je našao načina kako će ostaviti brdo smeća iza sebe. Ubrzo su se na društvenim mrežama pojavile fotografije rukavica i maski koje plutaju po površini mora. Još je gora činjenica da se na zapadu Europe nakon prvog naleta na trgovačke centre povećala količina kućnog otpada i to neotvorene hrane kojoj je prošao rok trajanja. Reciklažni centri su zatvoreni pa se građani otpada rješavaju na stari i najgori mogući način - odlaganjem na divlje deponije. Došlo je i do porasta korištenja plastike za jednokratnu upotrebu, a sve od straha od kontaminacije koronavirusom, iako je dokazano da se on ne prenosi hranom. 

Treba li se zaista dezinficirati hrana kupljena u trgovini?

Covid-19 je preuzeo svu pažnju klimatskim promjenama no važno je ne odvajati te dvije teme jer su usko vezane. Ne samo zato jer se upravo utjecaj čovjeka na prirodu smatra krivcem za širenje toga virusa. 

Ove godine nema putovanja

Mnoge zelene politike se već provode, ili barem pokušavaju. Pritisak je velik, posebno kada je riječ o novim generacijama mladih ljudi, tinejdžera poput Grete Thunberg koja je prošle godine svojim aktivizmom mnoge izvela na ulice i potaknula ih na promišljanje. O svemu. Ne samo o tome hoćemo li reciklirati rolu WC papira ili ne, kako pesticidi utječu na zemlju, a krčenje šuma na manjak kisika nego i - koliki je naš ugljični otisak kada se odlučimo jesti avokado s drugog kraja svijeta umjesto jabuke s lokalne plantaže. 

Upravo će koronavirus umnogome utjecati na ovogodišnje obilježavanje Dana planeta Zemlje koji inače okuplja aktiviste oko onih lokalnih akcija čišćenja do velikih susreta ekologa s različitih strana svijeta. Ova ih je godina "natjerala" na korištenje digitalnih alata pomoću kojih će njihov otisak biti minimalan. 

Jedan od takvih je Earth Challenge 2020, aplikacija za mobilne telefone koja korisnicima omogućava snimanje fotografija i izravan prijenos o ključnim pitanjima zaštite okoliša u njihovoj lokalnoj sredini - od kvalitete zraka do zagađenja plastikom. 

50 godina Dana planeta Zemlje - klimatske promjene u fokusu 2020. godine

Kreatori ove aplikacije smatraju kako će ona olakšati sudjelovanje javnosti te pridonijeti u izvještavanju o, primjerice, populaciji kukaca na određenom području ili o uzgoju poljoprivrednih kultura širom svijeta. Njezini zagovornici komentiraju kako će se promatranju lokalne kvalitete zraka i sigurnosti hrane moći pridonijeti čak iz fotelje, budući da im je kretanje tijekom pandemije ograničeno. 

Nikad lakši aktivizam 

Pandemija je uzrokovala odgađanje ključnih pregovora Ujedinjenih naroda o sporazumima o klimi i biološkoj raznolikosti do sljedeće godine, no, zato će biti održane internetske konferencije stotinjak najboljih svjetskih znanstvenika, ekonomista i ekologa, okupljenih oko platforme We Don't Have Time koja bilježi preko 700 tisuća članova i sljedbenika. 

Organizatori obilježavanja ističu kako okupljanje ljudi da bi razgovarali, dijelili ideje i pojačali djelovanje ne mora biti popraćeno emisijama ugljika povezanim s letenjem na neki događaj i na njega, a priključiti se mogu svi. 

Dakle, aktivizam nije bio nikada jednostavniji. Pored toga, jedan od odličnih načina kojima možemo znantno utjecati na čuvanje okoliša (osim onoga gasi svjetlo kada ti ne treba, recikliraj što god možeš i sl.) je naručiti iz fotelje lokalno proizvedenu hranu ili ju čak sam proizvesti u vlastitom vrtu.