Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Radiotelemetrija
  • 02.11.2020. 07:30

Azijski stršljen stvara probleme u zapadnoj Europi - znanstvenici pronašli rješenje?

Znanstvenici organizacije CABI su uspješno ušli u trag štetniku koji prijeti pčelama, koristeći tehnologiju radiotelemetrije.

Foto: Facebook/CABI
  • 910
  • 224
  • 0

Zabrinutost zbog širenja azijskog stršljena (Vespa velutina) u Europi sve više raste, a posljednji puta je registriran u švicarskom Le Noirmontu, na sjeverozapadu te zemlje. 

Znanstvenik iz organizacije CABI, dr. Lukas Seehausen uspješno je ušao u trag ovog štetnika koristeći modernu tehnologiju radiotelemetrije. Naime, Seehausen je u suradnji s kolegama Saidou Nacambom i Marcom Kenisom uspostavio program nadzora ugroženih dijelova od napada ovog kukca.

Roj od 10 jedinki može uništiti 10.000 pčela

Naime, on ne uzrokuje direktna oštećenja na biljkama već uništava pčele i time utječe na oprašivanje. Treba napomenuti da stručnjaci smatraju da roj od 10-ak ovih jedinki u sat vremena može ubiti koloniju od 10.000 pčela. Stoga on izaziva ozbiljne štete u pčelarstvu i proizvodnji meda. Čak napada i druge insekte što se negativno odražava na cijeli ekosustav.

Azijski stršljen prvi je puta pronađen na jugozapadu Francuske još 2004. godine, a uvezen je slučajnim transportom iz Kine. Od tada se raširio u zapadnoj Europi i uočen je u Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Švicarskoj i susjednoj Italiji.

Najviše strahuju pčelari i medari

Strahuje se da će ovaj kukac imati značajan utjecaj na proizvodnju meda, usluge oprašivanja i biološku raznolikost, a mogao bi se natjecati i s europskim stršljenima i domaćim osama.

Veličine je svega 3 cm, a prepoznati ga možemo po žutim nogama i izuzetnoj agresivnosti. Njegovi ubodi su bolni i mogu biti opasni za ljude s alergijama. 

Panika na Silbi: Azijski stršljen ili Mamutska osa u vrtu Linde Žunić?

U rujnu su viđeni prvi azijski stršljeni koji napadaju košnice u Le Noirmontu. Znanstvenici su započeli njihovo hvatanje u tom dijelu prateći putanju leta kako bi definirali njihovo područje gnjezdišta.

Uspješno ih pratili do gnijezda

Znanstvenik Seehausen tada je uspio staviti elektroničku pločicu na dva zarobljena azijska stršljena prije nego što ih je pustio da odlete i odvedu ga do svog gnijezda i to nakon što je signal s priključenog odašiljača primljen pomoću radio antena i prijamnika.

"Gnijezdo je u početku bilo teško pronaći jer se nalazilo na oko 35 metara visine, na stablu, usred šume. No nakon što je uhvaćen, bilo je sigurno da će se pokušati vratiti u svoju nastambu nakon kratkog razdoblja zatočeništva“, objasnio je. Kaže da je već probao tehniku ​​radiotelemetrije u Ženevi, a ona je i tada pokazala djelovanje. 

"Problem je bio dobiti vizualnu identifikaciju ovog kukca. Zatražili smo pomoć od lokalne tvrtke za video produkciju koja posjeduje dron i lokalnog fotografa divljih životinja s dalekometnim zoom objektivom", dodao je.

Morali angažirati profesionalne penjače

Fotografije su potvrdile da je to doista bilo gnijezdo azijskog stršljena. “Procijenio sam da je promjera oko 40 do 50 cm, što je relativno malo s obzirom na to da je ono pronađeno u Ženevi imalo promjer oko 80 cm“, napominje.

Pčelari u strahu: Nekontrolirano se širi azijski stršljen

Zbog njegova položaja morali su angažirati i profesionalne penjače da im pomognu u njegovom uništavanju.

"Mogućnosti suzbijanja štetnika u ovom trenutku su ograničene, a uništavanje gnijezda kako bi se ograničilo njihovo širenje trenutno je najbolja opcija", zaključio je.

Podsjećamo da do sada nije razvijena niti jedna učinkovita obrana od ove vrste stršljena, ali se iznos za zaštitu i naknadu štete u Europi već popeo na desetke milijuna eura


Tagovi

Azijski stršljen Vespa velutina CABI Lukas Seehausen Radiotelemetrija


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Treba li domaćoj poljoprivredi komora?

69


Glasova: 8

Da, komora je nužna. 11,6%

Glasova: 55

Ne, što će nam takva komora. 79,7%

Glasova: 6

Ne znam niti me zanima. 8,7%

Pregled ankete

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I kad je mrtva, Priroda je živa, ili tek uspavana ;)