Ako želimo efikasnije gospodariti plan natječaja moramo imati ranije

Ova je godina protekla bez natječaja za investicije malih i mladih poljoprivrednika. Još uvijek se čekaju rezultati obrade desetak natječaja zatvorenih prošle godine u okviru mjera 4 i 6 Programa ruralnog razvoja RH. Kada će poljoprivrednici saznati jesu li njihovi projekti prošli ili ne? Što je sporno u predloženom pravilniku Ministarstva, što kažu poljoprivrednici i kada će se raspisati novi natječaji za sufinanciranje, bile su teme online konferencije koju su danas organizirali Agroklub i IPS Konzalting.

Pravilnik o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu proizvodnju i preradu bio je u e-savjetovanju do 26. rujna 2023. Pristiglo je više od 160 komentara i prijedloga poljoprivrednika i različitih institucija. Što je od toga prihvaćeno i hoće li se nešto promijeniti prije donošenja finalnog Pravilnika, a potom i natječaja upitali smo Željku Gudelj Velagu, ravnateljicu Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede.

"Nema ključnih izmjena, prihvatili smo neke stvari vezane za procedure, ali pravilnik se veže na Strateški plan koji se, u bitnome ne može mijenjati, a pravilnik ga samo razrađuje“, kazala je Gudelj Velaga te dodala da će predmetni pravilnik biti donesen idući tjedan, a natječaji raspisani u ovom kvartalu, kako je i predviđeno u planu za 2023.

Što je sporno u novom pravilniku?

Hrvatska gospodarska komora ukazuje na slabosti postojećih kriterija odabira projekata, koji, kako kažu, onemogućavaju ravnopravno natjecanje. Često su diskriminirajući i ne omogućuju prolaz najkvalitetnijih projektnih prijedloga.

Tri dobre stvari vezane za pravlinik, istakla je Žaklina Jurišić, voditeljica odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore. Dobro je što imamo pravilnik koji pruža određenu sigurnost budućim investitorima, te što se ograničava apsolutni iznos potpore u skladu s volumenom prometa i što će kriteriji biti propisani.

"Negativne stvari su ograničenje potpore za povezana poduzeća. Problematičan je sadržaj kriterija ocijenjivanja projekata, jer ne reflektira ciljeve zacrtane Strateškim planom, a u situaciji kada imamo manje novca u odnosu na prethodno programsko razdoblje te horizontalni natječaj koji neće biti sektroski usmjeren, pitanje je tko će se pronaći u predloženim elementima bodovanja“, kazala je Žaklina Jurišić.

Na njene se primjedbe osvrnula Gudelj Velaga rekaviši da u Hrvatskoj imamo dosta visoku koncentraciju potpora po povezanim subjektima, pa budući da imamo manje novca za ZPP u EU, namjera je bila proširiti krug korisnika potpora – da što veći broj poljoprivrednika može koristiti potporu.

"Ne slažem se da se ne zadovoljavaju ciljevi Strateškog plana. Njime su istaknuti sektori koje je potrebno potpomoći. Hrvatska ne proizvodi dovoljno voća i povrća za svoje potrebe i to je prioritetni sektor kao i stočarstvo kao okosnica poljoprivrede proizvodnje“, istaknula je ravnateljica Uprave Ministarstva poljoprivrede.

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Branimir Markota, komentirao je da se voćari susreću s neželjenim situacijama.  Mišljenja je da novi pristup biti nije učinkovitiji u odnosu na onaj do sada. "Ono što prvo treba promijeniti je brzina obrade dokumentacije. Zadnji natječaj za voćarstvo raspisan 2021. još niije završen“  izjavio je Markota.

Navodi da su se pravila "zaoštrila“, pa voćarima koji nisu imali vlasništvo nad dva, tri ili pet posto površina, odbijena komplenta prijava, što je mnoge voćare silno razljutilo, jer su to bili zadnji napori da se uloži u voćarstvo, u antifrost sustave, zaštitu i navodnjavanje. Govorio je i o problematici osiguranja poljoprivredne proizvodnje.

Što je sporno u mjeri 17?

"Puno upita voćara je išlo prema Agenciji i Ministarstvu, ali kao da su bačeni u vjetar. To je destimulirajuće i demoralizirajuće pa ljudi gube volju za borbu s administracijom“  zaključio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Planirani natječaji trebaju se zaista i raspisati

Na njegove riječi nadovezala se Ana-Marija Špicnagel, direktorica tvrtke IPS Konzalting te istaknula da poljoprivrednici žele smanjenje administrativnih prepreka i stabilnost, te financisku podršku koja je ove godine izostala, jer smo između dva programska razdoblja.

"Danas poljoprivrednik nije samo poljoprivrednik nego i agro menadžer te mora imati informaciju je li ono što je prijavio i prihvaćeno, pa ako nije, da realizaciju radi o svom trošku i manjem obimu“, kazala je Špicnagel te upozorila da imamo plan natječaja, ali da bi bilo dobro kada bismo na njega mogli računati, odnosno da će se predviđeni natječaji zaista i raspisati.

Ukazala je na potrebu boljeg protoka informacija, koje će u konačnici rezultirati povećanjem konkurentnosti. Na upit što može izdvojiti kao najveće i najčešće potrebe poljoprivrednika, kaže da je najviše interesa za opremu i mehanizaciju.

"Bilo bi dobro da imamo plastične primjere digitalne tranzicije, s teorijske i praktične strane, da kažemo koji su to strojevi i alati potrebni u konkretnom slučaju, a ne da svi nabave dron i nazovu to digitalizacijom“, rekla je direktorica tvrtke IPS Konzalting.

O statusu obrade dosadašnjih natječaja govorio je Saša Bukovac, pomoćnik ravnatelja APPRRR. Obzirom da je riječ o desetak natječaja, detaljno je iznio kada se i po kojim operacijama očekuje završetak.

Kada će biti poznati rezultati natječaja za mjere 4 i 6?

Što poljoprivrednici mogu očekivati 2024. još nije poznato, kazala je predstavnica Ministarstva poljoprivrede na online konferenciji.

 Ove godine imamo ambiciju objaviti indikativni plan natječaja za 2024. godinu. Novo programsko razdoblje nije novo samo za poljoprivrednike nego i za administraciju. Jedna od novosti su indikatori koje mi moramo pratiti i dostići, te da novac koji se ne plasira kroz natječaje ne može se prebaciti nego se gubi“  odgovorila je Željka Gudelj Velaga na izravan upit koje postavljaju mnogi poljoprivrednici.

Ograničiti potporu na 50 posto?

Natječaj za potporu mladim poljoprivrednicima ove godine nije išao, još se obrađuju rezultati lanjskog. Pitanje na što mladi poljoprivrednici mogu računati i kada, odgovor nismo dobili.

"Ne mogu izlaziti s takvim informacijama dok nemamo cjeloviti indikativni plan, to je sigurnije i bolje za sve“, rekla je ravnateljica Uprave za potpore u Ministarstvu poljoprivrede.

Na pitanje mogu li predložena pravila ostvariti ciljeve poljoprivredne politike koju smo zacrtali Strateškim planom, a to su prije svega povećanje konkurentnosti, privlačenje mladih poljoprivrednika, prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje ovisnosti o kemijskim sredstvima, referirala se predstavnica HGK.

Prednost se daje projektima u prioritetnim sektorima, međutim imajući u vidu da je manje novca na raspolaganju, da će biti velika navala, te da natječaja nije bilo dugo – pitanje je hoće li određeni proizvođači iz neprioritetnih sektora moći uopće doći do izražaja, jer je velika razlika u bodovima, obrazložila je.

"To je na određeni način diskriminacija, a ono što smo sugerirali Ministarstvu poljoprivrede, zbog sprečavanja zlouporeba je da razmisli o ograničenju intenziteta potpore. Udruženje primarnih proizvođača i prerađivača i HGK sugeriraju da se potpora ograniči na 50 posto - tako bi više potencijalnih investitora moglo ostvariti potporu“, zaključila je Žaklina Jurišić.

Riječ diskriminacija zasmetala je ravnateljici Gudelj Velaga, koja je replicirala da se radi o prioritizaciji, a ne diskriminaciji "Što je novaca manje to prioritizacija mora biti jača, da dobiju oni koji trebaju i ono što je potrebno hrvatskoj poljoprivredi“, kazala je dodavši da je "dovoljna količina sigurne hrane strateški cilj, koji nikad neće izblijediti, a financiranje investicija ide po prioritetima“.

Razumljivo je da Ministarstvo utvrđuje prioritete poljoprivredne politike, replicirala je Jurišić, koji su i izabrani s obzirom na nisku samodostatnost i visoki deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni, međutim treba viditi računa i o sektorima koji nisu deklarirani kao prioritetni, poput prerade žitarica.

"Zašto ne raditi na konkurentnosti prerađivačkih kapaciteta? Nije normalno da Hrvatska uvozi brašno i pekarske proizvode“, rekla je Jurišić te naglasila da to govori s ciljem da se "razmotri promjena kriterija, pa da kvalitetni projekti različitih sektora u smislu povećanja dodane vrijednosti i konkurentnosti, ne bi ostali po strani“, rekla je Jurišić.

Tijekom online konferencije rečeno je da će i dogodine biti natječaja za mini sirane, te da će putem financijskih instrumenata koje provodi HAMAG BICRO uz subvencioniranu kamatu, biti moguće kupovati stoku. Natječaj za obrtna sredstva od 25 do 250 tisuća eura, koje provodi HBOR otvoren je do 31.12. ove godine,  a od prvog siječnja 2024. idu novi financijski instrumenti, obrazložila je Željka Gudelj Velaga.

Važno je je li projekt dugoročno održiv

Konferenciju je zaključila direktorica IPS Konzaltinga odgovorivši na pitanje što poljoprivrednik mora znati.

Potrebno je da se poljoprivrednik okruži stručnim osobama, te razumjeti da je priprema projekta samo početak priče, a uspješna provedba bez financijskih korekcija je nešto sasvim dugo.

"Prvo je potrebno posložiti svoje poslovanje, uključujući i kvalitetan knjigovodstveni servis, pronaći konzultatne, kvalitetne arhitekte da troškovnici budu kvalitetno izrađeni da ne bi bilo nepredviđenih troškova, koji se na kraju moraju financirati vlastitim sredstvima“, istaknula je Ana-Marija Špicnagel čija je tvrtka oformila digitalnu platformu e-OPG, gdje se mogu naći informacije o pripremi i provedbi projekata.

Naglasila je da moramo ići u smjeru profesionalizacije poljoprivrede.  

"Važna je održivost poslovnog planiranja, jer još uvijek naglasak stavljamo na kriterije odabira, lokaciju i tip ulaganja, dužinu poslovanja, ekonomsku veličinu -  a manji naglasak na ono koliki je povrat investicije, koliko je to smisleno, a projekt dugoročno održiv“, zaključila je Ana-Marija Špicnagel.

Pogledajte snimku online konferencije: