• Copa-Cogeca
  • 15.11.2020. 12:00

Nikad lošiji prinosi meda u EU: Očekivan rast cijena, a one sve niže zbog uvoza 'lažnog'

Zabilježen je pad prinosa meda za čak 40% na razini cijele EU zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Europsko udruženju poljoprivrednika, Copa-Cogeca upozorava da ovom sektoru hitno treba pomoć Europske komisije.

Foto: Bigstock/Kosolovskyy
  • 110
  • 10
  • 0

Prema Europskom udruženju poljoprivrednika Copa-Cogeca novi rekordni padu prinosa meda od 40% dolazi kao novi udarac za sektor koji pati od dubokih i strukturnih poremećaja na tržištu.

U njihovom priopćenju stoji da Europska unija nije samodostatna, a zadovoljit će samo 64% europskog tržišta. 

Niski prinosi zbog loših vremenskih uvjeta

Nakon loših prinosa iz prethodne godine, pad je uzrokovan klimatskim uvjetima uključujući poplave i sušu, što je dovelo do kraćeg razdoblja cvatnje biljaka.

Osim toga, novi udarac za sektor su strukturni poremećaji tržišta što dokazuje njegovu nestabilnost, unatoč što su proizvedene male količine. Također, gubitak prinosa neće biti nadoknađen ni rastom tržišnih cijena.

U izvještaju napominju da nikada nije došlo do većih razlika u ovom EU sektoru, ističući da su zemlje srednje i istočne Europe posebno pogođene ekstremnim vremenskim prilikama. 

Očekivan rast cijena, a one sve niže?

S obzirom na to da se velika većina proizvođača nalazi u istočnoj i južnoj Europi, Copa-Cogeca je upozorila na neviđeni pad proizvodnje koji u tim regijama gotovo graniči s odsutnošću određenih vrsta meda, poput bagremovog.

U Mađarskoj najgori prinosi bagremovog meda u posljednjih 50 godina

Primjerice, samo u Mađarskoj urod bagrema iznosio je tek 10% normalnih prinosa, a gotovo 80% cvatnje ove vrste nastradalo je zbog proljetnog mraza.

Isto tako, sektor je zabilježio značajne gubitke u Portugalu i Italiji, a stručnjaci procjenjuju pad od 70 do čak 80% u ove dvije zemlje. Tvrde da su i u Austriji zabilježeni najlošiji prinosi u posljednjih deset godina.

Iako je Europa u premaloj proizvodnoj sposobnosti s obzirom na njezinu unutarnju potražnju, tako niski prinosi bi trebali omogućiti proizvođačima da očekuju rast cijena. Međutim, to nije slučaj. Cijene u glavnim zemljama uvoznicama i dalje padaju. Uz to, bez odgovarajućih alata, budućnost pčelara je u opasnosti, stoji u priopćenju.

Prijeti uvoz loše kvalitete

Odsustvo označavanja podrijetla i takozvani lažni med koji je dosegnuo razinu koju je vrlo teško otkriti, predstavljaju dvije velike prijetnje, a europski zakonodavci po tom pitanju moraju poduzeti ozbiljne mjere.

Uvozni med: U pakiranju od 1 kg samo 30 dag pravog meda?

Podsjetimo, ove je godine Copa-Cogeca izdala upozorenje o sumnji miješanja meda sa šećerim sirupom koji dolazi uvozom na europsko tržište.

"Prošle smo godine već alarmirali tražeći od Europske komisije da uspostavi hitan akcijski plan. Jasno je da se situacija ne popravlja, već pogoršava", izjavio je predsjednik radne skupine ove organizacije, Etienne Bruneau.

Dodao je i da osim 650.000 pčelara koji žive od meda, situacija nosi i šire posljedice, prijeteći milijunima poljoprivrednika koji će oprašivati usjeve i svima koji će imati koristi od usluga pčela koje one pružaju ekosustavu.

Traže pomoć od ZPP-a

Osvrćući se na mjere koje se mogu poduzeti za pomoć ovom sektoru dodao je za Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) mora pomoći u borbi protiv štetnih učinaka nestabilnosti na tržištu, kao što to čini sa životinjskim proizvodima poput mlijeka ili mesa.

"Postoji hitna potreba da se takve mjere upravljanja i promocije rizika za europske proizvode u tom sektoru uspostave na isti način kao i oznaka podrijetla proizvoda i strože kontrole uvoza iz trećih zemalja“, naglasio je.

Jeftin uvoz, loše oznake i razrjeđivanje meda krivci za propast pčelara?

Inače, EU je drugi najveći proizvođač, ali i uvoznik meda u svijetu. U EU postoji 650.000 pčelara koji upravljaju s oko 18 milijuna košnica, dok s oko 10 milijuna upravljaju oni koji značajan dio svojih prihoda ostvaruju u toj poljoprivrednoj grani.

Glavne zemlje u proizvodnji i s najviše košnica su Španjolska, Rumunjska, Poljska, Italija, Francuska, Grčka, Mađarska i Njemačka. U Hrvatskoj ima 444.000 košnica.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Tagovi

Loši prinosu Pčelari u EU Copa-Cogeca Pčelarstvo Med Cijene


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.