• Četvrtkom u sridu
  • 21.10.2021. 12:00

Što razvijati da bi Banovina bila održiva?

Rijetko pučanstvo i neriješeni problemi vlasništva, predstavljaju glavnu smetnju u razvitku i obnovi ovog poljoprivrednog raja. No, rješenja ima.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
  • 980
  • 254
  • 1

Na putu po Hrvatskoj pronašao sam prekrasnu poljodjelsku oazu, o kojoj se malo pisalo, a danas nakon potresa puno govori.

Čudovita Banovina, područje od Vojnića i Slunja do Topuskog i Gvozda. Poljoprivredni raj na prostoru jako zanimljivom za okolišno poljodjelstvo.

Rijetko pučanstvo i neriješeni problemi vlasništva, predstavljaju glavnu smetnju u razvitku i obnovi Banovine.

Prednosti su u čistom tlu i slobodnom planiranju. Djevičansko područje upravo poželjno za razvitak nadahnutog suvremenog okolišnog poljodjelstva.

Što razvijati nakon razornog potresa?

Velike površine ipak jamče proizvodni sustav krava tele.

Treba izabrati pravu pasminu goveda od nekoliko istovrsnih koje se nude. Posebice one francuskog, kanadskog i belgijskog podrijetla. Mlada govedina proizvedena prema sustavu krava tele, a temeljena na hrvatskom Simentalcu može dati vrhunsku kakvoću mesa. Na vlastitoj proizvodnji krme s kultiviranim poludivljim pašnjacima priređena za izbirljiva svjetska tržišta.

Talijanski potrošači još se uvijek sjećaju kakvoće simentalskog odreska hrvatske proizvodnje, posebice firentinski potrošači u srednjoj Italiji. Temelji se na kakvonosnim vrijednostima nekadašnjeg izvoza "baby beefa". Za takvu govedinu birani europski potrošači spremni su platiti i nešto više.

Govedina pašnih prostranstava posebno zatomljenih mesnih okusa, a nikad zaboravljena hrvatska poljodjelska znamka, može biti pokretač gospodarskog buđenja Banovine nakon potresa.

Ulagati u kunićarstvo, zašto ne?

Kunićarstvu s porastom prehrambene kulture, potrošači pridaju sve veću važnost.

Kunić, kao bezmasni obrok antioksidativnih bjelančevina s malo natrija i puno zaštitnih minerala, začudni je dijetni proizvod visoke probavljivosti. Može uz bok s ribom u vrhunsko odredište suvremene prehrane. Potrošači ga zamjenjuju sa zecom. Razlika je ogromna. Divlji zec je pun, a kunić gotovo bez kolesterola.

U Hrvatskom jestveniku potrošnja mu raste. Ugostitelji ga rado nude. Priprema se kuhan, a izvrstan je kao pečenac i pohanac. Okusno je bolji čak i od domaće piletine.

Tržništvo koza temelji se na činjenici da ne obolijevaju od raka. Koze su vrlo otporne i zdrave životinje. Zadovoljne su i najoskudnijim brstom.

Kozje mlijeko i sir pravo je otkriće europskih potrošača. Mnogi su se odlučili za njihov uzgoj za proizvodnju sira. Primjerice, mala Alpska crna pogodna je i za hrvatske ravničarske krajeve, ali posebno za bregovitu Banovinu.

U svojim vimenima nakupi i do 5 litara mlijeka dnevno.

U modelu obiteljskog gospodarstva od 400 koza, s 10 ha pripadajuće obradive zemlje za proizvodnju kozje hrane s nadstrešnicama, skladištima i malom priručnom mljekarom moguće je dobiti oko 200 kg sira dnevno, što čini oko 60 tona godišnje, vrijednosti oko milijun eura. Ulaganja su oko 800 tisuća eura i vrate se u sedmoj godini proizvodnje.

Biljna proizvodnja

Kod biljne proizvodnje treba se vratiti zaboravljenoj proizvodnji grahorica, odnosno lepirnjača u koje ulazi: bob, leća, slanutak, grah sikirica, zasječeni grah, a grah i lupina za stočnu hranu. Hrana su za ljude i stoku, a pridonose plodnosti tla vežući dušik iz zraka.

Za područje Banovine zanimljiva je proizvodnja bobičastog voća (maline, brusnice, jagode, borovnice), zatim koštičavog (orasi i lješnjaci) to su sve proizvodi za male posjede s naglaskom na berbu, sortiranje, pakiranje i skladištenje.

Valjalo bi osposobiti zadružne kapacitete za doradu i preradu sitnog voća. U zadružnoj suradnji planirati suvremenu prodaju ustanovljivanjem proizvodne odnosno prodajne znamke za prodaju preko izravnih zadružnih i posrednih prodajnih kanala.

Suradnjom ministarstava i lokalne zajednice trebalo bi natječajem dodijeliti površine, zakupom, najmom ili prodajom tla za poljodjelsku proizvodnju.

Vladine i lokalne ustanove s pomoću europskih fondova trebali bi se hrabrije odlučivati i početi podizati gotova i uređena cjelovita obiteljska gospodarstva. Ostvariti vođenje poljodjelskog kućanstva i gospodarstva prema stručnom projektu i dodjeljivati ih mladim obiteljima načinom ključ u ruke preko posebno pripremljenih natječaja.

Takva ulaganja koja dovode mlade na uređena gospodarstva i stavlja ih u ulogu oca i gospodara vratila bi pučanstvo u Banovinu i zaustavila učestalo iseljavanje.


Tagovi

Banovina Održivost Uzgoj stoke Grahorice Voće


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

;)