• Revitalizacija
  • 14.09.2021. 11:00
  • Sisačko-moslavačka, Sunja

Najbrži put obnove Banovine je ulaganje u poljoprivredu

Predstavljena je studija obnove poljoprivrede na potresom pogođenom prostoru kojom se predlaže ukidanje poreza i prireza, subvencija troškova energenata i oslobađanje od PDV-a za repromaterijal, aktiviranje zapuštenog zemljišta, komasacija...

Foto: Marinko Petković
  • 314
  • 211
  • 0

Pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u suradnji s Akademijom poljoprivrednih znanosti te Agronomskim i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izrađena je studija "Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine", koja je predstavljena javnosti u Sunji. Studijski rad je okupio 37 stručnjaka, tiskan je kao knjiga na 170 stranica, a u elektroničkom obliku dostupan je i na web stranicama svih ustanova sudionika.

"Studija je izrađena u suradnji sa stručnjacima i vlasnicima OPG-ova s područja pogođenog potresom. Stoga kao geslo pod kojim je rađena autori navode rečenicu: S oranica i staja Banovine na Markov trg i u stručnu i širu javnost", kazao je uvodno akademik Franjo Tomić, koordinator izrade studijskog rada, čiji je voditelj bio dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić

Pokriva, dodao je, širok raspon tema, od pedoloških značajki i gospodarenja tlima, fenomena ponikvi nastalih kao posljedica potresa urušavanjem pokrova, preko uzgoja bilja i domaćih životinja, razvoja ruralnog prostora i krajobraznih posebnosti do tržišta poljoprivrednih proizvoda i gospodarskog oporavka.

Povoljni uvjeti za sve sektore poljoprivrede

Prema njegovim riječima, Studija postavlja osnove za osiguranje gospodarske, socijalne i okolišne održivosti uzgoja bilja i stoke. Kao osnove razvoja ističu se dobar geografski položaj, agroekološki uvjeti i mogućnost tržišta, pogotovo bližih urbanih središta i grada Zagreba, trend rasta potražnje za lokalnim i izvornim proizvodima, povezanost agrara s različitim oblicima turizma, kao i duga tradicija i postojanje želje za poduzetničkim projektima, barem manjeg dijela mlađeg poljoprivrednog stanovništva.

Kako se čulo, ulagati u poljoprivredu najdjelotvornije je za gospodarsko-socijalni oporavak potresom pogođenog područja, ostvarivanje uvjeta za opstanak postojećeg življa, zapošljavanje radne snage svih uzrasta i stvaranje uvjeta za povratak raseljenih.

Prostor je pogodan i za razvoj stočarstva, pa i uzgoj konja 

Akademik Tomić je iznio podatke prema kojima je 64,5 posto površine Banovine pokriveno šumama, 28,5 posto čine poljoprivredne površine, a preostalih sedam posto vode i naselja, s tim da se zbog depopulacije poljoprivredno zemljište proteklih desetljeća neprestano smanjivalo. Na ovom je području utvrđeno 14 tipova tala, od kojih je devet dobro za poljoprivredu. Jedan od problema je usitnjenost zemljišta, zbog čega se predlaže komasacija, kao i navodnjavanje. U studiji se ističu povoljni uvjeti za uzgoj kukuruza, stočne hrane, ječma, raži, zobi i sijena, kao i šljive, kestena, oskoruše, crne bazge i pasje ruže u voćarstvu te miscantusa za proizvodnju biogoriva.

"Iako su ondje povoljni agroekološki uvjeti i za uzgoj povrća, njegova proizvodnja je pala sa nekadašnjih 4.000 ha na samo 284 ha okućnica, jer postoji problem nedostatak radne snage potrebne u povrćarstvu", istaknuo je akademik Tomić.

Ukidanje poreza, oslobađanje od PDV-a...

Prostor je pogodan i za razvoj stočarstva, posebno za uzgoj goveda, ali samo tri pasmine, kao i ovaca i koza za meso i mlijeko, te konja, agro turizma, perad i svinjogojstvo, tim više što Hrvatska uvozi 50 posto svojih potreba za svinjetinom, što otvara vrata i banijskoj šari. Budući da Banovina ima najčišći okoliš u Hrvatskoj, tu su povoljni uvjeti i za razvoj pčelarstva.

U studiji se iznosi konkretan prijedlog plana obnove poljoprivrede s ciljem uspostave konkurentne i održive proizvodnje gospodarstava na njenom području, koja bi trebala imati ravnomjeran omjer (50-50 posto) konvencionalne i ekološke poljoprivrede.

Potrebno je vratiti i ljude na pogođeno područje 

Tako se predlaže ukidanje poreza i prireza za poljoprivredne subjekte, subvenciju troškova energenata i oslobađanje od PDV-a za repromaterijal i uspostava trajnog sustava kreditiranja obrtnih sredstava, oslobađanje od poreza na dohodak za zapošljavanje članova malih OPG-a izvan poljoprivrede.

Nadalje, aktiviranje zapuštenog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu privremenim i trajnim rješenjima o korištenju i naknadama za korištenje, poticanje uključivanja poljoprivrede u koncept kružnog gospodarstva, subvencioniranje troškova sabiranja poljoprivrednih proizvoda, potpora tržišnom označavanju (brendiranju) proizvoda i njihova izravna prodaja u gradu Zagrebu, sustavno poticanje razvoja OPG-ova, izravni savjetodavni rad i konzalting državnih službi potpore za petogodišnje razdoblje ustrojavanja i funkcioniranja proizvođačkih organizacija te pristupa natječajima razvoja poljoprivrede i ruralnog poduzetništva te poticanje stručnih i znanstvenih projekata unaprjeđenja agrara.

Bašić: Odluke s Markova trga čine ništavnim i rodne godine

Tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU akademik Ferdo Bašić drži da se obnova poljoprivrede i ruralnog prostora treba ravnati prema poticajima odozdo, bez čekanja na odluke s Markova trga, odnosno "signala odozgo". Dodao je da bi Markov trg dobro učinio ako bi preispitao neke očito brzopleto i nedomišljeno donijete odluke, kao primjerice onu o 'dokidanju' prijeko potrebne Savjetodavne stručne službe u poljoprivredi i šumarstvu, jednako važne, napose na ovom području, ali i Agencije za poljoprivredno zemljište i Vijeća za istraživanje u poljoprivredi.

"Nema tako rodne godine u poljoprivredi čije pozitivne učinke krive odluke s Markova trga ne mogu učiniti ništavnima", kazao je akademik Bašić.

Najavio je da HAZU planira održati savjetovanje o svim temama sadržanima u studijskom radu s kojeg bi se Hrvatskom saboru i izvršnoj vlasti poslali precizni zahtjevi što treba učiniti za razvoj stradalog područja, povratak stanovnika i privlačenje investicija. Kako se čulo, niti jedan od autora u studiji nije dobio naknadu za svoj rad.

Rodoljub Džakula, poljoprivrednik s Banovine, kazao je da se ništa nije promijenilo od razornih potresa na Banovini u njezinoj poljoprivredi. Studiju drži dobrom jer nudi praktična rješenja, te se nada da će njezini autori ostati otvoreni i za provođenje projekata obnove. 

Na predstavljanju je govorio i Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, koji je podsjetio na mjere koje poduzima Vlada u revitalizaciji i obnovi.

Na Banovini 110.000 ha obradivih površina  

Nazočnima se obratila i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir koja je zahvalila akademiji što je kod izrade studijskog rada saslušala probleme stanovnika. Istaknula je mogućnosti koje pruža financijska omotnica EU-a do 2027. godine, koja uz pet milijardi eura za poljoprivredu, ima i 25 milijardi eura za financiranje projekata koji donose dodanu vrijednost.  

Studija je predstavljena u Sunji 

Dekan Kisić je upozorio da je od 1997. godine na Banovini nestalo gotovo 40.000 ha poljoprivrednog zemljišta, te da sada imamo priliku to vratiti u cilju veće domaće prizvodnje hrane. Naime, više od 36.000 ha zapuštenog tla je prešlo u šumsko zemljište, koje je također korisno, ali poljoprivredno tlo, prije svega, treba koristiti za proizvodnju hrane, kako bi na tom području dobili 110.000 ha poljoprivrednih površina, ističe se u studiji.  

U raspravi je prof. dr.sc. Ivo Grgić predstavio prvi proizvod - sok od jabuke novo pokrenute zadruge Dobra zemlja iz Gline. On drži da je šteta što i stručni dokument o revitalizaciji Banovine, koji je Vlada dobila, nije ugledao svjetlo dana.


Fotoprilog


Tagovi

Obnova Banovine Studija Revitalizacija poljoprivrede HAZU Agronomski fakultet Franjo Tomić Ivica Kisić Ferdo Bašić Ivo Grgić Rodoljub Džakula Marijana Petir Tugomir Majdak


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.