• Seoska žena
  • 15.10.2020. 07:30

Seoske žene poseban su teret ponijele tijekom pandemije, a što su dobile?

Posvećena poljoprivrednom gospodarstvu, puno radi, od jutra do mraka, istovremeno se brinući o obitelji, posebno djeci, možda starijim roditeljima i svim onim izazovima koje donosi svakodnevica, ove godine podebljana koronavirusom.

Foto: Depositphotos/Jim_Filim
  • 1.181
  • 1.492
  • 2

Budi se prije ptica, uzgaja povrće i presadnice, skuplja ljekovito bilje i samoniklo voće, uzgaja koze, pravi sir, likere i rakije, pekmeze, zimnicu, nositeljica je OPG-a koji se uz sve bavi i maslinarstvom, vinogradarstvom i preradom ribe, piše projekte, realizira ih... evo, sve ovo stane u 24 sata jedne seoske žene o kojoj smo nedavno pisali na Agroklubu. 

Rozalinda Banić kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu budi se prije ptica!

Čitala sam diveći se ispunjenosti i smislenosti njezina života. Jedva sam čekala da objavimo ovaj inspirirajući članak nadajući se kako će svi podijeliti moje oduševljenje. Većinom i jesu, uz nekolicinu onih koji su komentirali kako sve seoske žene puno rade, a o njima nitko ne piše. 

I to je u velikom postotku istina. Svaka seoska žena, posvećena poljoprivrednom gospodarstvu, puno radi, od jutra do mraka, istovremeno se brinući o obitelji, posebno djeci, možda starijim roditeljima i svim onim izazovima koje donosi svakodnevica, ove godine podebljana koronavirusom. 

Žene na prvoj liniji reakcije na pandemiju

Upravo je Covid-19 tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana seoskih žena koji se obilježava danas, 15. listopada, a ustanovio ga je UN 1995. godine. 

Žene i djevojke u ruralnim područjima su one koje igraju ključnu ulogu u poljoprivredi i prehrambenoj sigurnosti koji su posebno važni u vrijeme pandemije. No, istovremeno je kvaliteta njihovih života sve lošija. Pristup zdravstvenim uslugama, osnovnim lijekovima i cjepivima je upitna. 

"Mnoge žene na selu pate od izolacije, kao i od širenja dezinformacija i nedostatka pristupa važnim tehnologijama koje bi poboljšale njihov posao i osobni život", stoji u priopćenju UN-a gdje naglašavaju kako su unatoč svemu tome one bile na prvoj liniji reakcije na pandemiju, čak kada se pod blokadom povećala neplaćena skrb i kućanski poslovi. 

Bez obzira na to, one su bile spremne sve ostaviti sa strane i pomoći svojoj zajednici. Primjeri o kojima UN piše su milijuni seoskih žena u zemljama trećeg svijeta, Indiji, Kini, Senegalu, Maliju koje su se organizirale u grupe za samopomoć i šivale maske, izrađivale sredstva za dezinfekciju ruku, ali li osiguravale svježu hranu putem zajedničkih kuhinja, prenosile vitalne informacije o tijeku pandemije. 

Sigurna sam kako je takvih primjera bilo i kod nas. 

I u štali i na Facebooku

Draga čitateljice vidim što ti piše u oblačiću iznad glave. "Tko me pita kako mi je", sigurno si sada misliš. 

A ti, čitatelju, ti sad veliš: "Uvijek je tako bilo, da žena brine o obitelji, zajednici, pomaže svom mužu."

Svako je vrijeme sa sobom nosilo izazove. Tehnologija u poljoprivredi puno olakšava sve poslove, i muškarcima i ženama. Sjećam se artritičnih ruku komšinice Mandice kojima je muzla krave svako jutro i večer prije 30 i više godina. Danas veća gospodarstva imaju muzilice i drugu opremu koja olakšava rad. No, više je i brige, prohtjeva tržišta, vremena koje proizvođač provede u komunikaciji s kupcima, ispunjavanju njihovih želja, pronalaženju načina kako doprijeti do njih, plasirati robu. A vrlo dobro znamo da većinu tih poslova koji zahtijevaju vrijeme i koncentraciju, obavljaju žene. 

Zamirisala jela Poljičke Republike: soparnik, tušt, šiša, cicvara

Zato poslove treba podijeliti što je više moguće kako one ne bi bile u situaciji da čitav dan rade - od štale, preko ručka, brige o djeci, do fotografiranja proizvoda za Facebook, a da taj posao ne bude vrednovan. 

U lošijem položaju od muških kolega

Osim toga, treba imati na umu kako žene i djevojke u ruralnim područjima nesrazmjerno pate od višedimenzionalnog siromaštva. Iako je ekstremno siromaštvo globalno opalo, milijarda ljudi na svijetu, koji i dalje žive u neprihvatljivim uvjetima, u velikoj je mjeri koncentrirana u ruralnim područjima. 

Žene poljoprivrednice mogu biti jednako produktivne i poduzetne kao njihovi muški kolege, ali kako stoji u priopćenju UN-a, većinom imaju manju mogućnost pristupa zemlji, kreditima, tržištima te prehrambenim lancima visoke vrijednosti. 

Posebno je teško onima čiji su muževi prisiljeni na rad u inozemstvu, a one s ostatkom obitelji ostale prepuštene voditi brigu o svemu. 

Zato se ne samo na ovaj dan treba podsjetiti da žene u ruralnim područjima i u poljoprivredi u svojim pravima trebaju biti ravnopravne muškarcima, a da kvaliteta njihova života, od zdravstvene skrbi, preko obrazovanja do pristupa informacijama mora biti jednaka onima u urbanim sredinama. 

Drage seoske žene, hvala vam na svemu što činite za nas! 


Tagovi

Seoska žena Međunarodni dan UN Pandemija Covid 19 Ravnopravnost


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slatki pelin (eng. Sweet Wormwood, lat. Artemisia annua). Upoznat sam s činjenicom da su ljudi s ovi... Pročitaj cijelu bilješku »