Rozalinda Banić kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu budi se prije ptica!

Na ovogodišnjem izboru "Najuzornija hrvatska seoska žena" Zadarsku županiju predstavljat će Rozalinda Banić iz Kraja na otoku Pašmanu. "Ovome se nisam nadala", reagirala je ova vrijedna i svestrana otočanka, jedna od rijetkih koja se bavi isključivo poljoprivredom.

A sve je moglo biti drugačije da je ostala živjeti u Zagrebu.

"E da, pokušali smo moj Ivan i ja, kad smo se oženili, tamo neke '93. živit' u metropoli. Izdržali smo 15 dana i vratili se na otok, nisam mogla bez vrta, dvora isprid kuće, mora i barke. Danas znam da ne bi nigdi drugo mogla biti sritnija nego ovdi, u mom Kraju i na našem imanju", izjavila je  Rozalinda.

Priznanje cijeloj obitelji

Kako i ne bi bila kad je, u međuvremenu, stvorila obitelj, postala nositeljica OPG-a i dobitnica 12 oznaka kvalitete Hrvatski otočni proizvod za likere, rakije i druge izvorne otočne delicije.

"Nominaciju za najuzorniju ženu ne doživljavam kao priznanje samo meni nego i cijeloj mojoj obitelji koja radi na imanju", kaže.  Uz nju kao nositeljicu OPG-a Lanđin tu su majka Marica i otac Ivan, oboje umirovljenici, suprug Ivan zaposlenik Jadrolinije, kćerka Mihaela i sin Benjamin.

Mihaela je završila studij poljoprivrede krša na Veleučilištu u Kninu, a Benjamin zanat za električara. Uz to, položio je tečajeve za ribara i voditelja čamca pa je on, kaže ponosna majka, lani preuzeo ribarstvo i obrt Lanđin.

Proizvodnja na 17 arkod parcela

Za laskavu titulu Rozalindu je predložila Gordana Dragun, voditeljica zadarske ispostave Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede. Ova vrijedna žena i njezina obitelj obrađuju 3 hektara poljoprivrednih površina na čak 17 arkod parcela, bave se i ribarstvom, ističe se u obrazloženju nominacije.

Sva poljoprivredna proizvodnja (maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj povrća na otvorenom i zaštićenom prostoru, sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, prerada vlastitih proizvoda te ljekovitog i aromatičnog bilja) kao i prerada ribe su u sustavu ekološke proizvodnje. Njezin je OPG korisnik Mjere 11 - Ekološki uzgoj kao i Mjere 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Proizvode sve vrste povrća u plastenicima i na otvorenome. Od pomidora, krumpira, paprike, luka, kapule, krastvaca, dinja, lubenica i drugih presadnica. "Svake godine sadimo sve više i sve  se proda. Što više sadimo, to više prodajemo i to uglavnom turistima koji su i ovog ljeta, unatoč koroni došli na Pašman", govori.

Da bi proširili asortiman i plastenike, aplicirali su na Mjeru 6, tip operacije 6.3.1. za mala gospodarstva i, odobreno im je 113.000 kuna. Podigli su i  plastenike, nabavili malo jači motukultivator za povrćarstvo.

Uz sve ostalo, Rozalinda skrbi i o 20 ovaca koje daju meso i sir, a u sklopu OPG-a bavi se iznajmljivanjem apartmana i tzv. robinzonskim turizmom.

Rozalinda Banić ima sedam zvanja i 12 oznaka

"Sve se može kad se hoće", poručuje ova vrijedna žena. Nakon što je u srednjoj školi stekla diplomu ugostitelja, poslije je "u hodu" završila više tečajeva i škola za čak sedam zvanja: ribar, ovčar, povrćar, uzgajivač ljekovitog bilja, sirar, pčelar i maslinar.

Po broju diploma, ali i proizvoda s oznakom HOP vjerojatno je hrvatski rekorder. Uz rakiju, liker i bonbon Kotunjada od magunja, oznake nose i rakija od smokava, likeri od masline, kadulje, od samoniklog voća, lovora te liker od  kamilice, palamidu u  ulju, koncentrat od rajčice i ljute feferone. Kandidatkinja za najuzorniju hrvatsku seosku ženu se nada da će uskoro dobiti još dvije oznake - za džem od magunje i suhe pomidore na starinski način.

"Bitno je da radiš ono što voliš i da voliš ono što radiš", poručuje uvijek vesela i nasmijana Rozalinda. Svaki dan se budi "prije ptica" i ne staje do 10 navečer da bi, uz pomoć ukućana, obavila sve poslove na imanju. Nakon nominacije u posjet njezinom gospodarstvu i kućanstvu stigla je četveročlana komisija na čelu s Katicom Jerleković, predsjednicom Udruge uzorne hrvatske seoske žene, koja je organizator ovog zanimljivog izbora.

Izbor 17. listopada u Pitomači

Prema propozicijama ocjenjuje se pet skupina pitanja odnosno statusa, kriterija. Prvi se odnosi na opći status: bračno stanje, završena škola, životna dob, brojnost djece i obitelji, veličina poljoprivrednog gospodarstva. Posebni status podrazumijeva dodatnu edukaciju, poduzetnost, izradu tradicijskih proizvoda, kulturno-umjetnički rad, društveno-humanitarni rad, dosadašnja priznanja. Treći kriterij je osobni tržišni proizvod po izboru kandidatkinje. Četvrti, ne manje važan, ocjena uređenosti kućanstva i gospodarstva te gostoljubivosti, a na kraju i peti, ocjena općeg dojma na samom izboru. Obvezna je nošnja kraja iz kojeg kandidatkinja dolazi.

Recimo na kraju da će se ovogodišnji izbor "Najuzornije hrvatske seoske žene" održati 17.  listopada u Pitomači, mjestu prošlogodišnje pobjednice Svetlane Bastalić iz Virovitičko-podravske županije. Organizator Udruga uzorna hrvatska žena ističe da se ovim projektom želi promovirati vrijednost i važnost žene na selu s ciljem afirmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskom ruralnom prostoru, očuvanju obitelji i kulturne baštine, ali i sudjelovanjem obilježiti Svjetski dan seoske žene koji se svake godine održava 15. listopada diljem svijeta.