Počeo sam kvantificirati potencijale hrvatske poljoprivrede. Prva je na redu stara hrvatska boljka - usitnjene proizvodne površine. Rješenje se zove komasacija.
Najavio sam seriju budućih priča o najvećim potencijalima poljoprivrede - što ću pokušati izraziti brojčano.
Potencijali kojima ću se baviti u idućim pričama su navodnjavanje, šumska zemljišta, aktivacija nekorištenih privatnih poljoprivrednih zemljišta, diverzifikacija itd.
Prva je na redu lagana tema za kvantifikaciju - komasacija.
Komasacija je okrupnjivanje zemljišta. U Slavkovom slučaju, to bi značilo da se 47 parcela prosječne veličine 1,8 ha pretvori u što manji broj parcela – npr. u 3 parcele 20+16+11 hektara (vidi ilustraciju dolje).
Korist je jasna: Slavko će na okrupnjenom zemljištu biti efikasniji, odnosno trebat će mu manje sati rada i sati traktora da odradi posao. Imat će i manje uvratina na kojima su uvijek slabiji prinosi (na uvratinama se uvijek više gazi, tako da je prinos na uvratinama uvijek smanjen. Uvratina=dio poljoprivrednog zemljišta uz rubove parcela).
Bit će prilikom rađenja komasacije i velikih izazova. Često su parcele na istom ataru različite kvalitete tla, veličina i položaja, pa će nužno netko u procesu biti i oštećen odnosno neadekvatno kompenziran. Ovakvo složeni procesi jednostavno moraju imati neke aktere koji će pretrpjeti individualnu kolateralnu štetu. Bit će tu i puno duševnih boli jer svaki Slavko misli da je on u svoja zemljišta više ulagao kroz kalcizaciju i gnojidbu. Za takve situacije će biti potrebno mudrosti i strpljenja. Ali ukupne koristi svakako nadizale izazove, na kraju svi dobivaju više nego što mogu izgubiti.
Prije svega tu je povećanje vrijednosti zemljišta. U okolici Valpova velike parcele (10+hektara) imaju u prodaji 10-20% višu vrijednost nego parcele od jutro-dva. Komasacija kao proces sama po sebi stvara dodanu vrijednost, odnosno podiže vrijednost imovine vlasnika zemljišta. To je zato što se njome stvara pretpostavka za učinkovitiju proizvodnju. Izračunao sam u Priči o učinkovitosti da je razlika u troškovima agrotehničkih operacija između efikasne i neefikasne ratarske proizvodnje čak 55 EUR/ha.
U toj priči računao sam koristi na temelju atara koji se nakon komasacije okrupnio s faktorom 10:1 - ako je prosječna veličina parcela prije komasacije bila 1 hektar, nakon komasacije je bila veličine 10 hektara.
Navedenih 55 EUR/ha je velika ušteda na troškovima, čini 10-ak % dobiti po hektaru na gospodarstvu (računam da je prosječna dobit na ratarskom hektaru oko 500 EUR/ha). Ako neka zemljišta stvaraju 10% više dobiti, logično je i da ta zemljišta vrijede 10% više. Što bi dao bilo koji vlasnik tvornice ili hotela da jednim administrativnim potezom može biti za 10% efikasniji? Deset posto je strašna brojka za bilo koju industriju.
Iduće bitno pitanje je koliko ima površina za komasaciju u Hrvatskoj? Hrvati na papiru imaju 1,8 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu. “Iz Ministarstva poljoprivrede je rečeno kako ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695,037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804,823 hektara ili 67 posto.”
Većina ih je dobar kandidat za komasaciju jer se radi o usitnjenim zemljištima, dovoljno je pogledati po hrvatskim regijama kakvo je stanje pa je lako za zaključiti da je svugdje isto. Npr. Mirko obrađuje 180 hektara na 220 parcela, razbacanosti 30-tak kilometara. Pogledajte slike tipičnih atara koje sam našao na ARKOD pregledniku, mislim da sve govore (redom okolica Varaždina, Valpova, Benkovca).
Koliko će novca hrvatski poljoprivrednici uštedjeti godišnje nakon što se provede komasacija na pola milijuna hektara? 500.000 hektara x 55 EUR/ha = 27,5 milijuna EUR će godišnje ostati više u džepovima jer će imati toliko manje troškove proizvodnje. Sekundarno, vrijednost okrupnjene imovine će porasti za minimalno 10% - ako je cijena prosječne oranice u Hrvatskoj 10.000 EUR/ha, na pola milijuna hektara to je 500 milijuna EUR porast bogatstva hrvatskih građana odnosno seljaka.
Dodatna korist komasacije je očuvanje okoliša. Na okrupnjenom ataru će ratar Slavko trošiti godišnje 10-ak % manje sati traktora. Prosječni ratarski hektar u Hrvatskoj traži u agrotehničkim operacijama oko 120 litara dizela godišnje. 120 litara dizela x 2,7 kg CO2 x 1.000.000 ha x 10% = 32,4 milijuna kilograma CO2 manje svake godine. Brutalno.
Nema nikakve dileme, komasaciju treba napraviti, treba biti značajno ambiciozniji i krenuti na cijelu Hrvatsku. Ne znam koji su to kapaciteti geodeta i pravnika da se ista provede, koliko je to novaca niti koliko je to godina ili desetljeća posla. Ono što znam je da može stvoriti novu vrijednost od 500 milijuna EUR u hrvatskoj poljoprivredi. To znači da dokle god komasacija košta manje od 500 EUR/ha ima je smisla provesti. Ako ne radi seljaka, onda radi okoliša. Zašto se ovakva mjera ne bi financirala iz nekog od fondova zaštite okoliša? 32 milijuna kg CO2 godišnje.
Htio bih se osvrnuti i na sadašnje stanje zakona. Zakon postoji, postoje problemi u njegovu provođenju pa je isti na doradi, a postoje i definirani (neambiciozni) planovi.
Može li novi ministar riješiti vječni problem državnog (i privatnog) poljoprivrednog zemljišta?
Kako se može vidjeti, ne ide nam dobro. Očekivano, ni provedba komasacijskih postupaka nam ne ide dobro. A imamo pola milijarde EUR razloga da se mijenjamo. I dodatnih 32 milijuna kilograma CO2 godišnje manje.
Priča u priči: Naletio sam tražeći podatke za podlogu za ovu priču na informaciju da Hrvatska godišnje generira 18-20 milijuna tona C02. Kako se vrti podatak da je oko 10% svjetskog CO2 proizvedeno u poljoprivrednoj proizvodnji, volim se poigrati s brojkama da vidim kako se sve skupa uklapa u priču, odnosno – drži li vodu?
Ako Hrvatska obrađuje milijun hektara na kojima prosječno troši 120 litara dizela/ha, taj rad strojeva proizvede oko 324 tisuće tona CO2. A deepseek.com tvrdi da Hrvatska proizvodi 18-20 milijuna tona CO2 godišnje, tako da je razvidno da traktori naprave oko 1,5 % ukupnih emisija CO2 u zemlji. Traktori na poljima su naravno samo dio CO2 koji proizvede hrvatska poljoprivreda – tu su i traktori u štalama, sušare, prdež krava, transport itd. Tako da mi ova brojka od 1,5% ima smisla i zvuči vjerodostojno.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Svaki put kad vidite traktor pokraj ceste, sjetite se da on i kolege proizvedu 1,5% svih emisija CO2 u Hrvatskoj. A ako ore na zemljištu manjem od 5 hektara, sjetite se komasacije i koristi koju bi imali poljoprivrednici i društvo u cjelini.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Nedjeljko Jusup
prije 1 tjedan
Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊
Skladatelj
prije 2 mjeseca
Prema ovom opisu komasacije npr.47 parcela u 3 vece .šta sa vl.44 parcele gdje se oni vide u te tri parcele kome one pripadnu.pojedinom kulaku i njegovoj obitelji a ostalim vlasnicima ništa ni njihovoj djeci.što znači stvaranje bogataša na privatnim otetim zemljištima .vjerovatno autor članka ne živi na selu mi bi trebali biti razbašinjeni od polj.zemljišta i ići kod gazde zaraditi za krumpir i salatu jer bi ostali bez zemlje.bravo za srednji vijek i plemenske zajednice sluganski život.
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
MALI I OSTALI , nije moja ideja o pravo prvokupa , naprosto je dio nas pratilo rješenja koje neke države imaju pa ako su DOBRA , a rješenje nije > patentirano > , PRIMJENIMO ga ! Sada ako se hoće promjene , KLJUČNO je zaustaviti USITNJAVANJE i povećanje vlasnika , te sa izmjenom Članka 210 Zakona o nasljeđivanju NATJERATI nasljednike da se ide u MASOVNO POKRETANJE OSTAVINSKIH POSTUPKA ! Tu u ime Sabora MOGU sve stranke ići u kampanju za to a u ime Vlade u POSEBNOJ emisiji primjera Plodovi zemlje , može nastupiti i g. Plenković ! Radio sam na sređivanju stanja u korist RH , dijela rodbine , Ne rodbine , a prošle godine dao sam odvjetniku punomoć za takozvani ZK ispravni postupak , ja sam jedini u katastru a u gruntovnici nas ima 20 , meni nepoznatih ! MOŽE se uvesti i pravo PRVOKUPA u SUVLASNIČKOJ parceli i tako SMANJITI i taj CIRKUS ! NIJE sporna komasacija o kojoj g . Ivan piše , SAMO ima DRGIH puteva za POVRŠINSKI VEĆE PARCELE I TU MOŽEMO za 3 do 5 godina PUNO napraviti !
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Komasacija u smislu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta je dobra ideja,e sad od ideje do realizacije postoji mnogo preduslova koje treba odraditi da bi se uopće mogla ideja ostvariti.Kod nas je komasacija rađena prije 45g i situacija je uređena u smislu odvodnje oborinskih voda i uređenja atarskih putova.Istina je da su odvodni kanali 80% zarasli u šikaru.Sada dolazimo do problema,koje Đuro stalno ponavlja.Većina vlasnika( 60-70% ) ima površine 1-3ha,a to je stanje koje se dobilo cijepanjem posjeda nasljeđivanjem.Drugo;ima puno zemlje na kojima ima puno suvlasnika,a mnogi su pokojni.,Tako da se prvo moraju urediti zemljišne knjige.Treće; iz do sada priloženog se vidi da je nemoguće oformiti velike parcele cca 10ha,kada većina ima posjede 1-3ha.Također sam suglasan sa Đurinom idejom da se u zakonu ugradi klauzula o prvootkupu susjednih parcela,koji postoji u nekim zapadnim zemljama.Francuska reciomo ima i zakon koji strogo određuje tko uopće može kupiti poljoprivredno zemljište,tako da u startu onemogući kupnju raznim mešetarima i prekupcima koji nemaju veze sa poljoprivredom.Teško je poljoprivredu gledati samo kroz matematičke formule,jer teorija je jedno,a praksa nešto drugo.
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
DVOSTRUKA Austrijska evidencija zemlje i SRPSKO - hrvatskog Zakona o nasljeđivanju ; - Stanje u gruntovnici smatraju vlasništvo , - Sanje u katastru izvan književno vlasništvo - Prema Srpsko - hrvatskom Zakonu , PUNO parcela je u obliku SUVLASNIŠTVA na ŽIVIM i UMRLIM * U gruntovnici na URLOM kralju Petru , a u katastru na Ivan Malić * Od POSRBLJENIH hrvatskih političara tražio sam i TRAŽIM da MENJAJU ČLAN 210 da se OSTAVINSKI postupak , MORA pokrenuti u ROKU 6 mjeseci , TE da fizičke i pravne osobe MOGU tražiti od LOKALNIH vlasti da ONE pokrenu OSTAVINSKI postupak ako se imovina - zemlja vodi na UMRLIM ! Putem OSTAVINSKOG puno bi bilo BRŽE i jeftinije SREĐIVATI stanje ! * Kao katastarski posjednik , g . Ivan MOŽE pokrenuti takozvani ZEMLJIŠNO - KNJIŽNI ispravak da se u gruntovnici BRIŠE Petar , a UPIŠE Ivan ! Taj postupak dugo traje u državi PREPLAĆENIH sudaca , koji NE RADE KAONI MAFIJA U SABORU ! Prošle godine sam dao PUNOMOĆ odvjetniku za ISPRAVAK , ja jedini u katastru , a u gruntovnici SUVLASNIK sa 20 MENI NEPOZNATIH ! * Želim reći da NIJE sporna KOMASACIJA o kojoj g. Ivan piše , ALI PRVO MORAMO MAKNUTI UMRLE i ZAUSTAVITI USITNJAVANJE I POVEĆANJE BROJA VLASNIKA i to mora biti POVIJESNA ODLUKA !!!!
TinkiVinki
prije 2 mjeseca
Ukupno 1.5% ukupnog co2 godišnje je problem kad mene neko vidi da orem pokraj autoceste A3 ,a ja kad vidim iste te kamione i aute i sve ostale to nije problem i mi se trebamo zamislit za 1.5 % co2 koji oremo i radimo, i krava se treba zamislit što jede i daje mljeko i tele,mora razmisli o sebi kad želi "PRDNIT" dal je to uredu je njen prdež ulazi u ukupno 1.5% co2! Gospodo seljaci prestanite bilo šta radit jel ste u 1.5 %co2! A šta oni ostali 98.5%co2 to nek tako ostane! Moja gospođa KRAVA nek i dalje prdi kolko hoče jel je puno vrijednija od tebe gosp.Maliću! I bolje ti prestani lupetat barem če se možda smanjit na onoj strani od98.5%co2! I zaboravio si napisat primamo polaznike na tečaj Maličeva poljoprivreda!
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
POPIS RH 2021 , počevši od Slavonije 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa samo JEDNIM stanovnikom , pa g . Ivane izvršite KOMASACIJU da parcele budu 100 x 3 ha , a na 3 ha NIKOGA NEĆETE vratiti u ta IZUMRLA SELA ! Postoji MODEL za ta bivša sela , a to je MODEL LIBIJE za vrijeme GADAFIJA !
Tomi Tomi
prije 2 mjeseca
O da uštede itekako i u zemljištu kad zakinu i do 2kj a možda i više(tako je bilo kod nas...)
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Katastarska općina Bukovlje , kč 1378 / 5 , 18 , 17 ha VINOGRAD , 37, 2 ha oranica - ukupno parcela 55 , 39 ha , sada ŠIKARA , nekada Jasinje imalo vinograd i voćnjak , načelnik bio Jakovina pa poslije ministar poljoprivrede !
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Da bih u brdskoj Slavoniji obišao sve parcele koje je nekada djed imao morao bih napraviti preko 20 kilometara ! ZAKUPOM sam formirao nekoliko površine 1 do 2 ha , pa ja znam što je REALNOST u Hrvatskoj ! U Dalmaciji i Istri imate vinograde , maslinike i tu NIJE realna komasacija , slično je i u Zagorskim bregima !
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Opet Vi gospodine Ivane dokazujete da nemate veze o poljoprivredi ! Prvo se MORA zaustaviti POVEĆANJE broja vlasnika i USITNJAVANJE , a za to se mora MENJATI Plagirani BEOGRADSKI Zakon o nasleđivanju i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ! Zakon o komasaciji i USITNJAVANJE imamo još iz Brozove Jugoslavije ! POVRŠINSKO povećanje parcela PUNO je realnije KUPNJOM ili zakupom ! A po UZORU na Sloveniju u ovoj Srpskoj i Austrijskoj provinciji koju sada zovu RH , mora se UVESTI i pravo PRVOKUPA susjedne parcele ! Đuro parcela 1 , Ivan 2 , Vuković ( čuveni urednik emisije za selo i poljoprivredu ) 3 ! Ako g. Ivane želite PRODATI parcelu morate ponuditi susjedima ! Isto tako ZAMJENA privatne za privatnu , privatne za državnu !