HPK predlaže da država regulira otkupnu cijenu pšenice. I to na način da otkupna cijena ne može biti ispod njene proizvodne cijene. Kako to pomaže hrvatskim ratarima? Pozvao sam brojke upomoć.
U najnovijem doprinosu javnoj raspravi o inflaciji Hrvatska poljoprivredna komora je predložila mjere koje bi trebale zaštititi poljoprivredne proizvođače i dati doprinos javnoj raspravi o rješenjima za ograničavanje porasta cijena hrane.
HPK je zastupnik interesa hrvatskih poljoprivrednika i službeni predstavnik u dijalogu poljoprivrednik - država. Zato je bitno da je aktivna kod svih javnih rasprava koje se tiču interesa hrvatske poljoprivrede i hrane. Strah Komore je u ovome slučaju opravdan i podržavam njihovo djelovanje u zaštiti poljoprivrednih proizvođača od loših odluka države. Redovno se ograničenja cijena hrane od strane države slome na najslabijoj karici u lancu od polja do stola, a to su u našem (i ne samo našem) slučaju poljoprivrednici.
Predložili su sljedeće mjere za zaštitu hrvatskog poljoprivrednika:
Moja podrška djelovanju HPK ne znači da o njihovim prijedlozima nemam namjeru kritički progovarati. Od predloženih, slažem se kao sa svrsishodnom i/ili provedivom samo mjeru smanjenja PDV-a na hranu. Dodatno treba raspraviti treba li ju provesti za svu hranu? Je li baš stopa PDV-a od 5% na svu hranu prava i održiva mjera? Zašto ne 3 ili 7%? To bi trebala reći struka i to traži više vremena i dublje promišljanje.
Poljoprivredne priče imaju više misija. Jedna od njih je da se u donošenju odluka u poljoprivrednoj proizvodnji više koriste brojke. Druga je da razbija predrasude i mitove koji su prisutni u hrvatskoj poljoprivredi.
Jedan od mitova koje treba razbiti je da bi otkupna cijena uljarica i žitarica trebala biti zaštićena na način da nikad nije ispod proizvodne cijene proizvoda. O toj mjeri se često priča i predlaže, bez da je itko napravio simulaciju što ona zapravo znači. Iako je namjera Komore dobra (a to je pomoći hrvatskom rataru i zaštiti ga prilikom regulacije cijena prehrambenih proizvoda), loše je kad su mjere nerazrađene i bez dubljeg razumijevanja brojki.
Iskoristit ću svoje brojke da bih dokazao gornju tezu. U ovom slučaju kao i u mnogim drugima, brojke daju odgovor na pitanje "Što bi značila regulacija cijena otkupa pšenice na način da minimalna (zaštitna) pokriva minimalne troškove proizvodnje?“.
Ključno je pitanje ovdje kako utvrditi što su minimalni troškovi proizvodnje pšenice ili soje? Za tako složen zahvat se prvo treba definirati metodologija koja će nam pomoći da dođemo do brojki. Nakon metodologije, trebamo brojke za testiranje modela. Brojke iz 2024. su mi svježe i mogu biti dobra indikacija jer imam podatke kakve su bili troškovi i kakve su bile otkupne cijene uljarica i žitarica u prošloj godini. Vjerujem da će dugoročno moja analiza profitabilnosti ratarstva u Hrvatskoj biti jako korisna baza podataka za donošenje bitnih strateških odluka.
A moje brojke o ratarskoj 2024. godini govore sljedeće vezano uz proizvodne troškove najvažnijih ratarskih kultura:
A koje su bile tržišne otkupne cijene tih žitarica i uljarica u 2024. godini? Uzmimo npr. kukuruz: otkupna cijena ove godine nije bila ispod 160 EUR/toni, a suncokreta nije bila ispod 380 EUR/toni. Vidljivo je da su bile više od proizvodnih troškova u 2024. godini - npr. kukuruz je prosječno proizveden po 135 EUR/toni, a prodavan po 160+ EUR/toni. To znači da predložena mjera HPK po kojoj bi se definirale minimalne otkupne cijene temeljem troškova proizvodnje ne bi djelovala pozitivno na ratarsko poslovanje u 2024. godini.
Ili je tražena mjera loše pogođena, ili posljedično ispada da je cijena žitarica i uljarica u 2024. bila dobra za hrvatskog ratara? Ne bih se složio da je bila dobra, mislim da je poslovanje većine ratara u 2024. godini bilo slabo profitabilno i cijeli sektor je ugrožen niskim otkupnim cijenama i visokim troškovima proizvodnje.
Napominjem da u svojim izračunima troškova proizvodnje koristim sve troškove gospodarstva – repromaterijal, gorivo, amortizaciju strojeva, trošak kapitala, trošak rada sa doprinosima i trošak održavanja strojeva itd.
Najveći je problem kod mjera koje nešto reguliraju odrediti koliki su realni troškovi proizvodnje pšenice ili neke druge ratarske kulture. Prvo, kod ratara troškovi proizvodnje se mogu značajno razlikovati ovisno o proizvodnoj filozofiji, a neki troškovi se mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Za početak cijena plavog dizela se mijenja svakih 14 dana. Veliki su efikasni i imaju manje troškove rada i strojeva. Oni nabavljaju repromaterijal jeftinije, jeftinije se zadužuju itd. Drugo, proizvodna cijena kilograma pšenice značajno ovisi o prinosima. To znači da će ratari s nižim prinosima uz iste troškove imati skuplju proizvodnu cijenu kilograma. U primjeru izračuna cijene koštanja pšenice roda 2024. na ukupnim troškovima od 1291 EUR/ha i prinosu od 8 tona/ha trošak proizvodnje je 161 EUR/toni dok je na 6 tona/ha trošak čak 215 EUR/toni.
U jednom scenariju, idemo pretpostaviti da regulator izračuna da su troškovi proizvodnje pšenice bili gornjih 215 EUR/toni. To posljedično znači da je 215 EUR/toni minimalna otkupna cijena koju otkupljivači trebaju platiti ratarima. Za vrijeme žetve 2024., nitko od otkupljivača ne bi kupovao pšenicu od ratara po 215 EUR/toni jer ne bi imali tržište za tako skupu robu (u tom trenu otkupljivači bi gubili 30-40 EUR/toni na toj pšenici).
Posljedično, nitko otkupljivače ne bi mogao natjerati da kupuju i oni je ne bi otkupljivali. Posljedično, ratari bi imali na skladištima puno pšenice koju nitko ne želi kupiti, bilo bi im ugroženo poslovanje jer ne bi mogli zalihe pretvoriti u novac potreban za iduću proizvodnju. A hrvatski mlinari bi kupovali jeftiniju iz Mađarske ili Srbije, jer kod njih takva regulacija ne postoji. Ova simulacija tek je jedan od mogućih scenarija kada bi primijenili predloženu mjeru. Gornji rezultat simulacije pokazuje da je ovakva mjera put u propast, a ne spas ratarstva u Hrvatskoj.
Izdvojeni problem izračuna troškova proizvodnje ratarskih kultura je kako u kalkulaciji troškova uračunati poticaje – ako se uračunaju i poticaji na način da umanjuju proizvodne troškove, razlike u troškovima proizvodnje kod pšenice i kukuruza su čak 30-40 EUR/toni. Takvo gledanje na poticaje i njihov utjecaj na proizvođačke cijene donekle ima logike jer potpore su često kompenzacije za troškove proizvodnje koje uzrokuje regulativa. Ima logike i gledanje da potpore treba izostaviti iz troškova proizvodnje. Sve je stvar metodologije koja će se koristiti. Vrag je u detaljima.
Neke od mjera koje predlaže HPK su dobre, npr. ona o smanjenju PDV-a (ja bih dodao: na svu hranu, % odrediti nakon dublje analize). To je najbolji potez koji država može napraviti, koji ne zadire u slobodno tržište, a ima direktan utjecaj na cijenu hrane. Administrativno je lako provediv i ne uzrokuje dodatne troškove ili komplikacije u lancu stvaranja vrijednosti. Ali neke mjere nisu dobra rješenja, predložena mjera za regulaciju otkupnih cijena u ovom slučaju nije dobra za hrvatskog ratara. Pokazao sam to jasno na primjeru brojki iz proizvodnje 2024. godine.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Vodstvu HPK predlažem da odslušaju tečaj "Poslovna poljoprivreda“. Na tečaju učim računati troškove proizvodnje poljoprivrednih kultura na temelju kojih se mogu napraviti simulacije prijedloga prije nego odu u javni prostor. S obzirom da jaka i stručna HPK treba hrvatskom selu i hrvatskom seljaku, spreman sam besplatno održati tečaj za vodstvo Komore. Moj interes u ovom je da bude zdravo hrvatsko selo i poslovno održiv hrvatski poljoprivrednik. Kako ste vidjeli u ovoj priči, brojke u tome mogu samo pomoći.
Tagovi
Autor
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Ma gosp. Malić trabunja sam da nije u njemu! Čim pročitam naslov članka i prve tri rečenice znam da je on počeo sa nebulozama! A kad pogledam dolje sliku njegovu ispod članka baca mi malo na gosp. Jakovinu kad ga gosp. Đuro spominje! Ja mislm da je Malić stručan ko i Jakovina, da Jakovinin opg i poljoprivredni biznis nije mogla spasit ni činjenica da je ministar poljoprivrede!
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
"u ovom izračunu razvidno je da je na prinos od 8,3 tone/ha i cijeni od 163 EUR/toni trošak proizvodnje 154 EUR/toni. " sve ste rekli i nemojte više...pa u kojoj zemlji ti živiš čovječe?.Koliki je bio prošlogodišnji prosjek pšenice po hektaruu RH???Državni tajnik je iznio službeni podatak kako je u 2024g prosječan prinos bio 6,1t/ha.Vrhunsko tlo tzv černozem ima jedino potencijal za tako visoke prinose i u najvećem dijelu je u vlasništvu bivših pik-ova.Godine 2023 je otkupna cijena bila 0,165€ ,a u Italiji 0,24 - 0,28€ i to na bazi 11% proteina.Čak je i Srbija imala veću cijenu 0,18€,a znamo koliko su imali problema sa izvozom preko Constante koja im je glavno izvozno čvorište. Prošle godine cijena skoro ista,ali svi troškovi pomalo rastu.Znači svi trebaju uredno zaraditi,samo proizvođač mora biti sretan što mu otkupljivači uopće hoće otkupiti pšenicu i nema veze što ne može sa tom cijenom pokriti troškove.Ma mi smo budale što uopće nešto sijemo.Treabali bi se svi dogovoriti i svu zemlju na ugar,možda samo za vlastite potrebe opg-a.Bojkot proizvodnje!!!!!Neka onda ćaći svome prodaju sjeme,kemiju, gnojiva i izvoze ono što sami proizvedu.Trebaju radikalne mjere i stavovi,inače ostajemo tupave ovce za šišanje.Kome treba kukuruz i pšenica neka si uvozi,ali koliko će ga onda koštati sa ukalkuliranim prevozom i troškovima uvoznika?Tako naime uvijek imaju opravdanje zašto je naše tržište redovno najjeftinije u EU.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ne sumnjam gospodine Ivane da Vi znate osnovnu matematiku ? Postoji i VIŠA pa možete u mjestu Bukovlje u kojem je bio načelnik Jakovina koji je onda postao i ministar poljoprivrede , putem interneta vidjeti k. č . broj 1378 / 5 ( Igrač se zove zemlja ) skromne površine 553 992 m kvadratnih ili 55 , 3 ha na kojem je UNIŠTENI kombinat JASINJE nekada imao PLANATAŽU grožđa i voća ! Sada je tu šikara , gloga , bagrema ! Pa Vas molim da izračunate ; KRČENJE , rigolanje i podizanje nasada , pa to prezentirajte Plenkoviću , Milanoviću , Dončiću ! Usput uništen je vinograd i u Općini Podcrkavlje , kao i VINARIJA Jasinja i sada je tu zgrada u ruševnom stanju ! * Također izračunajte podizanje po jedne farme koza u 195 IZUMRLIH sela ; 30 ha zemlje , gospodarska zgrada , stoka , mehanizacija u obliku strojnog prstena , pa to isto PREZENTIRAJTE Plenkoviću , Milanoviću - vrhovnom zapovjedniku sa NULA vojnika u puno sela i HPK , jer bi HPK trebala pratiti stanje u RURALNOM prostoru i NADLEŽNIM predlagati RJEŠENJA , jasno za bolje !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , Vlada je nenormalno podigla plaće sebi i administraciji , a sirotinja sa malim plaćama i malim mirovinama , ne može pratiti troškove života među kojim je i hrana VEĆINOM iz UVOZA ! I sada je Plenković usmjerio raju na bojkot u trgovinama , a u isto vrijeme od 2018 NAMTNUO je NE obvezujuće raspolaganje sa državnom zemljom i time je spriječio razvoj DOHODOVNIH OPG ! Tko je mlađi neka NAPUŠTA ovu kvazi državicu , ja tu NE VIDIM pomaka na bolje !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Potpuna bedastoća koja uokolo se usvoji a vlada voli usvajati populističke mjere tako da nije nemoguće da će ovako nešto usvojiti dovesti će do uništenja stočne proizvodnje u Hrvatskoj. Posto otkupljivaci mogu prodati kukuruz ili pšenicu u Italiju ili Austriju samo po onoj cijeni koju im Talijanski ili Austrijski kupci žele i hoce pratiti i briga ih za Hrvatske minimalne cijene opet će se sve prelomiti preko stočara koji moraju kupovati kukuruz i žitarica za stočnu hranu. Posljedica toga će biti skuplje meso u Hrvatskoj i ne mogućost izvoza na Bliski Istok zbog povećanja cijena. Država se u tržišnoj utakmici ne bavi propisivanjem cijena već stvaranjem pravnog okvira da svi poduzetnici imaju iste uvjete za poslovanje i drugo da stvara konkurentno tržišno okruženje da bi domaća privreda bila konkurentna na međunarodnom tržištu. Bojkoti, zamrzavanje cijena samo su pokazatelj ne funkcioniranja gospodarstava i umjesto da vlast smanji porezna i izvan porezna opterećenja, smanji birokraciju i potakne konkuktnost Hrvatske privrede i poljoprivrede ona se uz smiješak (podržavajuci bojkot) izmakla i našla "pedra koji je za sve kriv" u trgovcima i zamrzavanju cijena 70 artikala. Isto ko u vremenu socijalizma i tada su pokušali riješiti problem na isti način. Prilično je neinteligentno raditi stvari na isti način i očekivati drukčije rezultate,a u slučaju donošenja minimalne cijena žitarica i kukuruza rezultat će biti veća cijena brašna i stočne hrane a onda neka nam je Bog na pomoći, na stočare mislim
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
> zdravo hrvatsko selo > , pustite se demagogije pa 2021 imali smo ih 195 IZUMRLIH , preko 80 sa samo jednim stanovnikom ! Priču usmjerite da OPG ima 2 do 3 tisuća NETO prihod mjesečno od poljoprivredne djelatnosti ! OPG iz Marije Terezije postaju stvar povijesti , a REŽIM u Zagrebu ne ide u SMJERU razvoja DOHODOVNIJIH OPG na bazi državne i privatne zemlje , pa ćemo biti VJEČITI UVOZNICI HRANE , pa i kada Hrvatska spadne na 2 , 8 milijuna domaćih i stranih građana !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
HPK nije službeni zaštitnik hrvatskih poljoprivrednika , a posebno nije zaštitnik OPG , a to je dokazano od 2009 i Zakona o HPK ! HPK je glavni koalicijski partner Ministarstva kod pisanja brojnih izmjena Zakona za državnu zemlju na štetu OPG ! Pšenica i proizvodi od nje sudjeluju u svakodnevoj prehrani stanovništva i u cijeni DNEVNOG troška svatko si može procijeniti koliki dnevno troši za proizvode od pšenice ! TRAVU zvana pšenica , više ne sijem ja i većina u brdskoj Slavoniji !TROŠKOVE proizvodnje pšenice može se djelomično pokriti u Baranji i nizinskoj Slavoniji !
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
plenkovicevska budala i njegova tupa pogana Mozemovsko-briselska svita i dalje ima sve gluplja i gluplja rjesenja. jedino sto moze drzava napraviti je regulirati carinama na uvoz ili povisiti poticaje poljoprivrednicima. da netko regulira cjenu proizvoda, to nigdje ne rade. osim takvih idiota kao lijeve tupe HDZovcine
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Gospo. Malića za ministra poljoprivrede! I od ove godine uvest pod obezu tečaj "Poslovna poljoprivreda" ko misli ostvarit pravo na poticaj!
Ivica Marijanović
prije 1 tjedan
Svaku odluku treba pustiti kroz "tri sita" prije nego se donese! Malo ljudi ima strpljenja za detaljna izlaganja i pojašnjenja - ako je to moguće općenito za sav ratarski sektor! Teško bi bilo i za neku pojedinačnu kulturu!! Svako podrućje/općina imala bi svoj izračun!