Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredne priče
  • 04.02.2025. 11:00

Bi li zaštićena otkupna cijena pšenice doista pomogla poljoprivredniku?

HPK predlaže da država regulira otkupnu cijenu pšenice. I to na način da otkupna cijena ne može biti ispod njene proizvodne cijene. Kako to pomaže hrvatskim ratarima? Pozvao sam brojke upomoć.

Bi li zaštićena otkupna cijena pšenice doista pomogla poljoprivredniku?
Foto: Shutterstock/Sherbak_photo
  • 3.386
  • 303
  • 1

U najnovijem doprinosu javnoj raspravi o inflaciji Hrvatska poljoprivredna komora je predložila mjere koje bi trebale zaštititi poljoprivredne proizvođače i dati doprinos javnoj raspravi o rješenjima za ograničavanje porasta cijena hrane.

HPK je zastupnik interesa hrvatskih poljoprivrednika i službeni predstavnik u dijalogu poljoprivrednik - država. Zato je bitno da je aktivna kod svih javnih rasprava koje se tiču interesa hrvatske poljoprivrede i hrane. Strah Komore je u ovome slučaju opravdan i podržavam njihovo djelovanje u zaštiti poljoprivrednih proizvođača od loših odluka države. Redovno se ograničenja cijena hrane od strane države slome na najslabijoj karici u lancu od polja do stola, a to su u našem (i ne samo našem) slučaju poljoprivrednici.

Predložili su sljedeće mjere za zaštitu hrvatskog poljoprivrednika:

  • Ograničenje cijena osnovnih mineralnih gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava i plavog dizela.
  • Određivanje zaštitne, odnosno minimalne cijene, za sve vrste žitarica i određene uljarice (soja, suncokret, uljana repica), koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene.
  • Smanjenje stope PDV-a sa 25 na 5 posto za sve vrste pšenice i ječma, kao i mlijeko i mliječne prerađevine.

Moja podrška djelovanju HPK ne znači da o njihovim prijedlozima nemam namjeru kritički progovarati. Od predloženih, slažem se kao sa svrsishodnom i/ili provedivom samo mjeru smanjenja PDV-a na hranu. Dodatno treba raspraviti treba li ju provesti za svu hranu? Je li baš stopa PDV-a od 5% na svu hranu prava i održiva mjera? Zašto ne 3 ili 7%? To bi trebala reći struka i to traži više vremena i dublje promišljanje.

Kako utvrditi što su minimalni troškovi proizvodnje?

Poljoprivredne priče imaju više misija. Jedna od njih je da se u donošenju odluka u poljoprivrednoj proizvodnji više koriste brojke. Druga je da razbija predrasude i mitove koji su prisutni u hrvatskoj poljoprivredi.

Jedan od mitova koje treba razbiti je da bi otkupna cijena uljarica i žitarica trebala biti zaštićena na način da nikad nije ispod proizvodne cijene proizvoda. O toj mjeri se često priča i predlaže, bez da je itko napravio simulaciju što ona zapravo znači. Iako je namjera Komore dobra (a to je pomoći hrvatskom rataru i zaštiti ga prilikom regulacije cijena prehrambenih proizvoda), loše je kad su mjere nerazrađene i bez dubljeg razumijevanja brojki.

Iskoristit ću svoje brojke da bih dokazao gornju tezu. U ovom slučaju kao i u mnogim drugima, brojke daju odgovor na pitanje "Što bi značila regulacija cijena otkupa pšenice na način da minimalna (zaštitna) pokriva minimalne troškove proizvodnje?“.

Ključno je pitanje ovdje kako utvrditi što su minimalni troškovi proizvodnje pšenice ili soje? Za tako složen zahvat se prvo treba definirati metodologija koja će nam pomoći da dođemo do brojki. Nakon metodologije, trebamo brojke za testiranje modela. Brojke iz 2024. su mi svježe i mogu biti dobra indikacija jer imam podatke kakve su bili troškovi i kakve su bile otkupne cijene uljarica i žitarica u prošloj godini. Vjerujem da će dugoročno moja analiza profitabilnosti ratarstva u Hrvatskoj biti jako korisna baza podataka za donošenje bitnih strateških odluka.

A moje brojke o ratarskoj 2024. godini govore sljedeće vezano uz proizvodne troškove najvažnijih ratarskih kultura:

  • prosječna proizvodna cijena pšenice je 154 EUR/toni, a s uračunatim potporama 119 EUR/toni. Izračun sam napravio u priči o profitabilnosti pšenice – u ovom izračunu razvidno je da je na prinos od 8,3 tone/ha i cijeni od 163 EUR/toni trošak proizvodnje 154 EUR/toni. Tu je i dodatno pitanje kako kod ovakvih izračuna gledati potpore? Ja cijenu koštanja (CK – trošak proizvodnje po toni ili kg proizvoda) uvijek gledam kroz dvoje naočala: jedno je čisti proizvodni trošak (što je u ovom slučaju CK pšenice = 154 EUR/toni) a drugo je cijena koštanja korigirana za iznos potpore (u tom slučaju je CK = 119 EUR/toni). Iduće otvoreno pitanje je za koju klasu  će se odrediti zaštitna cijena? Itd, shvatili ste, ima puno otvorenih pitanja kako zapravo izračunati zaštićenu cijenu ove kulture. 
  • Prosječna proizvodna cijena kukuruza je bila 135 EUR/toni, a s uračunatim poticajima 101 EUR/toni. Priča o kukuruzu roda 2024.
  • Prosječna proizvodna cijena suncokreta je bila 345 EUR/toni, a s uračunatim poticajima 254 EUR/toni. Priča o suncokretu roda 2024.
  • Prosječna proizvodna cijena soje je bila 452 EUR/toni, a sauračunatim poticajima 327 EUR/toni. Priča o soji roda 2024.

Koliki su realni troškovi proizvodnje?

A koje su bile tržišne otkupne cijene tih žitarica i uljarica u 2024. godini? Uzmimo npr. kukuruz: otkupna cijena ove godine nije bila ispod 160 EUR/toni, a suncokreta nije bila ispod 380 EUR/toni. Vidljivo je da su bile više od proizvodnih troškova u 2024. godini - npr. kukuruz je prosječno proizveden po 135 EUR/toni, a prodavan po 160+ EUR/toni. To znači da predložena mjera HPK po kojoj bi se definirale minimalne otkupne cijene temeljem troškova proizvodnje ne bi djelovala pozitivno na ratarsko poslovanje u 2024. godini.

Ili je tražena mjera loše pogođena, ili posljedično ispada da je cijena žitarica i uljarica u 2024. bila dobra za hrvatskog ratara? Ne bih se složio da je bila dobra, mislim da je poslovanje većine ratara u 2024. godini bilo slabo profitabilno i cijeli sektor je ugrožen niskim otkupnim cijenama i visokim troškovima proizvodnje.

Napominjem da u svojim izračunima troškova proizvodnje koristim sve troškove gospodarstva – repromaterijal, gorivo, amortizaciju strojeva, trošak kapitala, trošak rada sa doprinosima i trošak održavanja strojeva itd.

Najveći je problem kod mjera koje nešto reguliraju odrediti koliki su realni troškovi proizvodnje pšenice ili neke druge ratarske kulture. Prvo, kod ratara troškovi proizvodnje se mogu značajno razlikovati ovisno o proizvodnoj filozofiji, a neki troškovi se mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Za početak cijena plavog dizela se mijenja svakih 14 dana. Veliki su efikasni i imaju manje troškove rada i strojeva. Oni nabavljaju repromaterijal jeftinije, jeftinije se zadužuju itd. Drugo, proizvodna cijena kilograma pšenice značajno ovisi o prinosima. To znači da će ratari s nižim prinosima uz iste troškove imati skuplju proizvodnu cijenu kilograma. U primjeru izračuna cijene koštanja pšenice roda 2024. na ukupnim troškovima od 1291 EUR/ha i prinosu od 8 tona/ha trošak proizvodnje je 161 EUR/toni dok je na 6 tona/ha trošak čak 215 EUR/toni.

U jednom scenariju, idemo pretpostaviti da regulator izračuna da su troškovi proizvodnje pšenice bili gornjih 215 EUR/toni. To posljedično znači da je 215 EUR/toni minimalna otkupna cijena koju otkupljivači trebaju platiti ratarima. Za vrijeme žetve 2024., nitko od otkupljivača ne bi kupovao pšenicu od ratara po 215 EUR/toni jer ne bi imali tržište za tako skupu robu (u tom trenu otkupljivači bi gubili 30-40 EUR/toni na toj pšenici).

Put u propast, a ne spas

Posljedično, nitko otkupljivače ne bi mogao natjerati da kupuju i oni je ne bi otkupljivali. Posljedično, ratari bi imali na skladištima puno pšenice koju nitko ne želi kupiti, bilo bi im ugroženo poslovanje jer ne bi mogli zalihe pretvoriti u novac potreban za iduću proizvodnju. A hrvatski mlinari bi kupovali jeftiniju iz Mađarske ili Srbije, jer kod njih takva regulacija ne postoji. Ova simulacija tek je jedan od mogućih scenarija kada bi primijenili predloženu mjeru. Gornji rezultat simulacije pokazuje da je ovakva mjera put u propast, a ne spas ratarstva u Hrvatskoj.

Izdvojeni problem izračuna troškova proizvodnje ratarskih kultura je kako u kalkulaciji troškova uračunati poticaje – ako se uračunaju i poticaji na način da umanjuju proizvodne troškove, razlike u troškovima proizvodnje kod pšenice i kukuruza su čak 30-40 EUR/toni. Takvo gledanje na poticaje i njihov utjecaj na proizvođačke cijene donekle ima logike jer potpore su često kompenzacije za troškove proizvodnje koje uzrokuje regulativa. Ima logike i gledanje da potpore treba izostaviti iz troškova proizvodnje. Sve je stvar metodologije koja će se koristiti. Vrag je u detaljima.

Neke od mjera koje predlaže HPK su dobre, npr. ona o smanjenju PDV-a (ja bih dodao: na svu hranu, % odrediti nakon dublje analize). To je najbolji potez koji država može napraviti, koji ne zadire u slobodno tržište, a ima direktan utjecaj na cijenu hrane. Administrativno je lako provediv i ne uzrokuje dodatne troškove ili komplikacije u lancu stvaranja vrijednosti. Ali neke mjere nisu dobra rješenja, predložena mjera za regulaciju otkupnih cijena u ovom slučaju nije dobra za hrvatskog ratara. Pokazao sam to jasno na primjeru brojki iz proizvodnje 2024. godine.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu

Vodstvu HPK predlažem da odslušaju tečaj "Poslovna poljoprivreda“. Na tečaju učim računati troškove proizvodnje poljoprivrednih kultura na temelju kojih se mogu napraviti simulacije prijedloga prije nego odu u javni prostor. S obzirom da jaka i stručna HPK treba hrvatskom selu i hrvatskom seljaku, spreman sam besplatno održati tečaj za vodstvo Komore. Moj interes u ovom je da bude zdravo hrvatsko selo i poslovno održiv hrvatski poljoprivrednik. Kako ste vidjeli u ovoj priči, brojke u tome mogu samo pomoći.


Tagovi

Poljoprivedne priče Otkupne cijene Reguliranje cijene Ivan Malić HPK


Autor

Ivan Malić

Više [+]

IT-jevac kojeg je znatiželja dovela u agrobiznis. Zanima ga poslovna i tehnološka strana poljoprivrede. Zadnjih 15 godina priča poljoprivredne priče kao konzultant, poljoprivrednik i menadžer. Agrarne teme publicira na blogu https://ivanmalic.substack.com/