Pretraga tekstova
Žličnjak voli stalno vlažno, rahlo, čak i slano tlo. Za njegov su rast osobito pogodna močvarna mjesta, bilo da su svijetla ili sjenovita. Iznimno je bogat vitaminom C.
Biljke koje su nekada jeli naši stari, vraćaju se na velika vrata. Ili ja barem tako volim misliti. Sve je više mlađih ljudi čulo za lobodu, štir, tušt, znaju da se od koprive ne pravi samo čaj nego da je dobra i u juhi ili piti. Da se salata može ukrasiti hranjivim cvjetovima maslačka, tratinčice ili kakvog drugog jestivog cvijeća.
Jedna od takvih biljaka je žličnjak (Cochlearia officinalis L.) koji se u narodu naziva još i lazarica, ožičica, zubata, kašikara.
Raširen je po obalama zapadne i sjeverne Europe, ali i slanim staništima srednje Europe kao i na istoku našeg kontinenta te na Mediteranu. No, u našoj zemlji ova biljka nije autohtona. Iznimno je bogata vitaminom C, a djelovanje žličnjaka protiv skorbuta poznavali su liječnici još u 16. stoljeću.
Prema nacionalanoj bazi flore Italije Flora Italiana, ova je biljka autohtona u Italiji, Engleskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, Švedskoj te SAD-u.
Žličnjak voli stalno vlažno, rahlo, čak i slano tlo, piše Darko Kantoci, dipl.ing.agr. u članku Zaboravljene vrste povrća u Glasniku za zaštitu bilja 3/2008. Za njegov su rast osobito pogodna močvarna mjesta, bilo da su svijetla ili sjenovita.
Ova dvogodišnja biljka otporna je na mraz, a sije se na otvoreno od polovice veljače do polovice lipnja te od polovice srpnja do polovice rujna, ali s obzirom na temperature i klimatske promjene, može se sijati i u drugom dijelu 9. mjeseca. Razmak između redova treba biti 30 cm, a između biljaka u redu 10 cm.
Visine je 20 do 50 cm, a najbolje tlo za njegov uzgoj je mješavina vrtne zemlje i treseta u omjeru 1:1. Nakon klijanja, po potrebi ga možete prorijediti. U sušno vrijeme je potrebno redovito zalijevanje, a za vrijeme rasta sadnice prekrijte slojem komposta ili malčirajte.
Žličnjak napada kupusna muha, pa ga redovito okopavajte ili zaštitite nekim od prirodnih insekticida.
Mjesto uzgoja ove biljne kulture treba promijeniti svake dvije godine.
U prvoj godini se beru osnovni listovi koji su glatki, duže peteljke s mesnatim lišćem u obliku srca ili bubrega. Ne berite sve listove jer su mu potrebni za daljnji rast. U drugoj se bere i više puta, sve dok ne krene u cvat. Cvjeta od svibnja do kolovoza, malim cvjetićima bijele ili roza boje. Koristi se u salatama, juhama, kao prilog, a okusom podsjeća na rotkvicu.
Portulak ili tušt se često smatra korovom, ali to je hranjiva biljka koja se lako uzgaja
Prema botaničaru Nicholasu Culpeperu, ova biljka posebno dobar učinak ima u čišćenju krvi, jetre i slezene, kada se uzima kao sok.
Od lišća žličnjaka se proizvodilo i pivo naziva Scurvygrass ale.
Prema narodnoj medicini, svježe lišće i cvijet kuhani u vinu, s dodatkom meda, još bolje su sredstvo za čišćenje krvi, o čemu je pisala Helen S. Wright u knjizi Old Time Recipes for Home Made Wines, a preneseno na stranici karensgardentips.com.
Također, uz kadulju i preslicu se koristi za ispiranje grla i usne šupljine kod upala dišnih puteva. No, prije korištenja se posavjetujte s liječnikom ili kakvim dobrim stručnjakom za narodnu medicinu.
Tagovi
Žličnjak Ljekovita biljka Staro povrće Cochlearia officinalis L.
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
"Lovac na Jelenu" #RuralFoto #zivotinje
Marin Perkov
prije 3 tjedna
Ah, pogledaj ovu divnu mačku, tako veličanstvenu u svojoj gracioznosti! Njeno krzno, nježno poput svile, blista pod svjetlom, dok oči poput dva Više [+] smaragda zrače tajanstvenom dubinom. U njenom pogledu krije se čitav svijet – toliko ljubavi, mudrosti i neovisnosti, sve u jednom savršenom biću. Njene uši pažljivo osluškuju svaki šum, spremne da uhvate svaki treptaj prirode oko sebe. Kako ponosno sjedi, tako dostojanstvena, kao da je svjesna svoje kraljevske prirode, ali i dalje dovoljno skromna da se sklupča u tvoje krilo i pruži ti neizmjernu utjehu. Mačka je zaista čarobno biće – spoj nježnosti i snage, misterije i jednostavnosti. Ova slika savršeno hvata tu dualnost, prikazujući je kao elegantnu, ali pristupačnu, rezerviranu, ali spremnu za igru. Mačka je oduvijek bila simbol slobode, a u njenim pokretima vidiš savršenu harmoniju između tijela i duha. Teško je ne diviti se ovom prekrasnom stvorenju i ne osjetiti mir koji ona unosi u naš svijet.
Muhammed Ahmedović
prije 3 tjedna
Baš je sladak mačor. Dragao bih ga. 🗿! Baš je sladak mačor. Dragao bih ga. 🗿!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje