Usvojen je proračun EU, hrvatskoj poljoprivredi 4,5 milijarde eura

Europski parlament usvojio je Višegodišnji financijski okvir Europske unije od 2021. do 2027. godine.

Podsjećamo, kroz navedeni okvir i Paket oporavka u sljedećih će se sedam godina uložiti više od 1,8 bilijuna eura u izgradnju zelenije, digitalnije i otpornije Europe i odgovoriti na krizu nastalu pandemijom koronavirusa. 

Hrvatska će u tom razdoblju moći iskoristiti 24,2 milijarde eura, koje će se, prema planu, uložiti u razvojne projekte ozelenjivanja, postizanja klimatske neutralnosti, inovacija, digitalizacije i brojnih drugih koji će biti ključni za naš oporavak i razvoj u budućnosti.

Za hrvatsku poljoprivredu 4,5 milijarde eura 

"Poseban fokus bit će i na malim i srednjim poduzećima, inovatorima i start-upovima, koji će biti u središtu strateških investicija“, istaknula je nakon usvajanja naša zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

O planu oporavka i sredstvima koje dobivamo, raspravljalo se jučer i u Hrvatskom saboru. Naime, za samu poljoprivredu u budućem razdoblju osigurano je čak 4,5 milijarde eura. 

"Ta sredstva moramo kroz dobro osmišljene projekte investirati na najbolji mogući način razvijajući koncept pametnih sela, potičući generacijsku obnovu, ali ulažući novac i kako bi zadržali postojeće u ruralna područja privukli nove stanovnike i poduzetnike", naglasila je predsjedica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. 

Podsjetila je i da će se potpora za mlade poljoprivrednike povisiti s 50.000 na 100.000 eura, no upozorila da ona neće biti dovoljna ukoliko se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i nesmetanom poslovanju na tržištu. Kao i ne osigura li im se prednost u korištenju nacionalne rezerve u izravnim plaćanjima. 

Proračun i fond za oporavak otključani: Hrvatskoj na raspolaganju 24,2 mlrd. eura

Usvajanje proračuna, podsjećamo, blokirale su Poljska i Mađarska stavljanjem veta zbog plana EU da će isplata financijskih sredstava biti uvjetovana poštivanjem vladavine zakona. Kompromis je u konačnici postignut. 

U sedmogodišnjem razdoblju je i Zeleni plan 

Novo sedmogodišnje razdoblje trebalo bi donijeti i upola manje pesticida, za 20% manje gnojiva, antibiotika, emisija stakleničkih plinova, veće poticaje za eko proizvodnju, kraći put od polja do stola, dobrobit životinja, obnovu biološke raznolikosti, čisto kružno gospodarstvo, digitalizaciju poljoprivrede...

Riječ je, dakako, o dijelu ciljeva Europskog zelenog sporazuma poznatog još kao Zeleni plan ili Green Deal, a koji se odnose na sektor poljoprivrede. 

Što donosi Zeleni plan osim dilema i neizvjesnosti?

On je i dio reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja se treba provoditi od 2021. do 2027.