• Nova pravila
  • 24.02.2023. 10:10

Poljoprivrednici iz 58 općina i gradova ostat će bez dodatne potpore po hektaru

Mijenja se lista općina i gradova s prirodnim ograničenjima, pa će mnogi poljoprivrednici ostati bez dobrog dijela prihoda - pitaju se temeljem kojih kriterija.

Poljoprivrednici iz 58 općina i gradova ostat će bez dodatne potpore po hektaru
Foto: Goran Gazdek (ilustracija)

U e-savjetovanju je Pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, koji donosi brojne promjene za poljoprivrednike koji su do sada, u okviru IAKS mjere 13, dobivali dodatnu potporu po hektaru.

Studija po kojoj su se skrojila nova pravila nedostupna je za javnost.

Smanjuje se potpora za područja s prirodnim ograničenjima - zašto i temeljem koje analize?

Prema sadašnjem pravilniku iz 2019. godine, tri su kategorije područja s ograničenjima u kojima su poljoprivrednici uz izravna plaćanja (osnovno, zeleno i preraspodjeljeno plaćanje) dobivali dodatne novce, svojevrsnu položajnu rentu.

U gorsko planinskim područjima (GPO) su dobivali 226 eura po hektaru. Oni koji rade na područjima značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) mogli su računati na dodatnih 120 eura po hektaru, a iz područja s posebnim ograničenjima (PPO) na dodatnih 82 EUR/ha.

Nova pravila od ove godine, osim drugačijih iznosa potpore, donose i promjene na listi općina i gradova koje se razvrstava u ove tri kategorije.

Neke su jedinice lokalne samouprave potpuno izbačene s liste, neke su pale u nižu ili višu kategoriju, a neke koje nisu bile na listi sada su uvrštene.

Poljoprivrednici iz Petrinje ostaju bez potpore

Na listi onih čiji poljoprivrednici zauvijek ostaju bez dijela potpore je čak 58 općina i gradova. Među njima su Petrinja, Virovitica, Karlovac, Kutina, Daruvar, Pakrac, Garešnica, Zaprešić, Zlatar, Novi Marof, Okučani, Štitar, Rešetari, Voćin... Poljoprivrednici iz ovih krajeva ostaju bez 120 eura po hektaru godišnje.

U nižu kategoriju potpora (PPO umjesto ZPO) prebačeno je 46 općina i gradova. Manje novca tako će dobivati poljoprivrednici iz, primjerice, Benkovca, Obrovca, Promine, Imotskog, Solina, Sukošana, Šolte, Buzeta, Dugopolja, Konavle, Slunja te čak 11 općina u Istri.

Ova je novost na noge podigla Slunjane koji su ostavili opširne komentare na e-savjetovanju novog pravilnika. Još 2019. godine Slunj je izbačen s liste gorsko planinskih područja, a sada i iz ZPO-a. Zašto, pitaju se tamošnji poljoprivrednici, kada je situacija gora nego prije.

Analize tla koje tamo rade unatrag nekoliko godina pokazuju vrlo veliku kiselost te osiromašenost tla fosforom i kalijem, napisala je Mihaela Turkalj. Rijeke ispiru zemlju iz dubljih krških slojeva i plodna zemlja nestaje, što predstavlja ozbiljno ograničenje za proizvodnju na ovom području, tvrde tamošnji poljoprivrednici.

Ostaju bez dodatne potpore: Po kojem ključu su mijenjana područja s ograničenjima?

"Poljoprivreda na Kordunu mogla bi se svrstati u avanturističke sportove. Ja sam prije 15 godina doselio iz Zagreba u Gornje Primišlje, kupio preko 200 ha zarasle zemlje i unajmio još cca 100ha... Umalo sam poginuo prilikom čišćenja šikara šumskim malčerom,“ komentirao je Damir Sorić i upozorio "ako to nije dovoljno da Slunj ostavite u ZPO ozbiljno ću se početi baviti preispitivanjem svog rada u Hrvatskoj, pa neka vam se 'inženjeri' iz Afganistana bave poljoprivredom“.

Kako susjedne općine mogu biti u različitim kategorijama?

Iz Općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji smatraju neopravdanim što su ih opet izostavili s liste, a dvije susjedne, Slatinu i Čađavicu nisu, iako su u pitanju i ista agro-pedološka područja.

Općina Sopje nije na listi, susjedna Čađavica je (Foto: M. Celing Celić)

Nije im jasno zašto, s obzirom da Sopje ima identični tip tala kao i općina Čađavica, uz rijeku Dravu, tvrde oni. To su lagana, plitka, pjeskovita i aluvijalna tla koja danas zbog posljedica klimatskih promjena imaju najveća ograničenja - u glavnom ljetnom djelu vegetacije limitirana su vodom, suha i pretopla, a prinosi trostruko niži od prosječnih.

"Ponavlja se povijesna greška. Copy-paste bez da se itko zapita, osim poljoprivrednika ove općine, zbog čega nisu ravnopravni sa svojim susjedima koji će sljedećih nekoliko godina ponovo povlačiti više sredstava - a da razlike koje određuju kriteriji gotovo ne postoje“, komentirali su iz Općine Sopje te zaključili kako "ispada da naši poljoprivrednici krivo rade, dakle bolje je tla ne dirati i ostaviti da još više propadaju“.

S druge strane "medalje" u višu kategoriju potpora (ZPO umjesto PPO) ušle su 23 općine, mahom otoci poput Krka, Mljeta, Visa i otočni gradovi Jelsa, Bol, Smokvica, Kali, Tkon, Vrbnik. Veće potpore po hektaru mogu očekivati i poljoprivrednici iz Trilja, Dugog Rata, Kule Norinske, Primoštena, Slivnog, Fažane i drugih.

Tko će najbolje proći?

Najbolje će proći oni iz općina i gradova koje do sada uopće nisu bile na listi područja s ograničenjima, a uskočile su odmah u drugu kategoriju. Dodatnih 130 eura po hektaru godišnje ubuduće će dobivati poljoprivrednici iz 36 općina i gradova.

Među njima su: Antunovac, Andrijaševci, Magadenovac, Našice, Marijanci, Bošnjaci, Babina Greda, Orahovica, Zdenci, Rovišće, Jastrebarsko, Farkaševac, Brckovljani, Stupnik i drugi.

Nova će podjela sigurno zavaditi one u ovoj turbulentnoj godini uvođenja nove Zajedničke poljoprivredne politike, osobito ako u kriterijima po kojoj je neka općina ušla u neku kategoriju - nema jasnog utemeljenja.

"Voljela bih čuti ime tog stručnjaka koji je potpisao studiju po kojoj su tri susjedne općine u različitim kategorijama. Nama, običnim smrtnicima, ta studija nije dostupna. Koja su to biofizička ograničenja koja su se smanjila u Krnjaku, ostala ista u Vojniću, a nestala u Dvoru na Uni?“, komentirala je konzultantica Ljubica Šolić smatrajući nepravednim da poljoprivrednici s ovih područja izgube i do 50 posto potpore, ali i bodove na budućim natječajima.

Pljušte reakcije na novi Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera - svi su na gubitku?

Ona kaže da nije moguće da se u četiri godine dogodila takva promjena biofizičkih ograničenja u kojoj susjedne općine imaju takva odstupanja.

Novi pravilnik ocjenjuje i formalno upitnim, jer u članku 1. se izvan snage stavlja Uredba EU 1305/2013 po kojoj se do sada provodila mjera 13, a u članku 2. se određuju granične vrijednosti prema toj istoj uredbi koju su stavili izvan snage.

E-savjetovanje za novi pravilnik s listom općina i gradova otvoreno je samo 12 dana, traje do 27. veljače, a možete ga pročitati ovdje, a važeći pravilnik ovdje.

Studija na koju se poziva Ministarstvo poljoprivrede u prijedlogu novog pravilnika nije javno objavljena, iako je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja RH. Na službenim stranicama EU objavljen je samo dokument - javno nadmetanje za uslugu izrade studije izvodljivosti u veljači 2018. godine s procjenjenom vrijednošću od pet milijuna kuna. 

Savjetovanje možete pročitati i u dokumentu ispod teksta. 


Dokumenti


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojen oglas

KLUB

Radna subota, još malo ljekovitog bilja...Lavanda Unešić

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo