EU komentirala hrvatski strateški plan za poljoprivredu – evo koje su zamjerke

Europska komisija objavila je pismo opažanja u kojem je na 50-tak stranica iznijela više od 400 detaljnih komentara, preporuka i zahtjeva vezanih uz hrvatski Strateški plan za provedbu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2023. do 2027. godine.

Riječ je o postupku koji prethodi usvajanju strateških planova svih EU članica, a u kojem ispituju kako su zemlje identificirale svoje potrebe, predočile mjere za njihovo ostvarivanje, te kako će mjeriti rezultate. Cilj je provesti tehničko ujednačavanje svih planova, u svrhu praćenja napretka i ostvarenja definiranih ciljeva na EU razini.

Nakon što EK izda pismo opažanja, od svake se članice očekuje da odgovori na komentare, obrazloži svoje argumente, te u konačnici, preda revidirani strateški plan.

Ministarstvo poljoprivrede to je dijelom i učinilo, te u 32 točke odgovorilo na dio ključnih komentara koje su dobili. Opažanja ocjenjuju konstruktivnim, iako su evaluatorima, kako kažu, neki elementi strateškog plana prošli nezapaženo, rezultirajući komentarima o pitanjima koja su već njime obuhvaćena.

Zadnja verzija Strateškog plana bit će poslana Komisiji na odobrenje nakon što se finalizira proces izmjene Plana, sukladno zaprimljenim komentarima, rezultatima analize te konzultacijama s ključnim dionicima u sektoru, kažu u Ministarstvu.

Nedostaje jasnoće, usklađenosti i fokusa

Ukratko, EU traži od Hrvatske da bolje definira potrebe i logiku intervencija u poljoprivredi koje namjerava provesti, pri čemu ističu potrebu jasnije korelacije među mjerama i načina na koji će pratiti njihove rezultate.

EU smatra da je potreban jači strateški fokus koji će omogućiti učinkovitije korištenje resursa, a  Hrvatskoj zamjeraju nedostatak ambicije po pitanju okolišnog i klimatskog doprinosa, digitalizacije i postavljanja širokopojasne mreže u ruralnim prostorima.

U svom pismu EK je pozitivnim ocijenila pojedine elemente plana, poput planiranih izdataka za prijenos znanja i inovacija, za dobrobit životinja te zaštitu šuma u Natura 2000 područjima. Pozdravljaju napore za privlačenje i zadržavanje mladih poljoprivrednika, kao i napredak u smanjenju potrošnje antimikrobnih tvari u veterinarstvu.

S druge strane, ukazano je na nedovoljnu fokusiranost Strateškog plana, smatraju da je potreban veći iskorak i usmjerenost u raspodjeli izravnih plaćanja s ciljem ostvarenja strateških prioriteta.

Hrvatskom planu nedostaje jasnoće i usklađenosti elemenata koji podupiru predložene mjere i intervencije, a određena pitanja zahtijevaju dodatno razjašnjavanje i prilagodbu zajedničkim europskim ciljevima, navodi se u pismu zapažanja. Važno je kažu, da se postave jasni i mjerljivi ciljevi.

Gledajući unatrag, ovi komentari nisu bitno drugačiji od onih koje je Hrvatska zaprimila 2014. godine na predloženi Program ruralnog razvoja, u kojem se bez jasne vizije pokušavalo financirati sve, iako se relativno jasno identificiraju potrebe.

Istim ponašanjem ne možemo dobiti drugačiji rezultat

Kada je riječ o izravnim plaćanjima, EK smatra da Hrvatska treba uložiti veći napor u pravednoj raspodjeli i boljem ciljanju izravnih plaćanja poljoprivrednicima, posebno u pogledu modela za preraspodijeljeno plaćanje.

Ovaj set komentara je usko povezan s pitanjem prava na plaćanja o kojima smo pisali ranije.

Zašto susjed prima veći poticaj? Što su povijesna prava?

Uzimajući u obzir sve komentare Komisije, možemo zaključiti kako je jedino konzistentno u hrvatskoj poljoprivredi njena nekonzistentnost.

Kako očekivati napredak u npr. dohotku poljoprivrednika ako se zadržava isti ili jako sličan sustav plaćanja koji nije doveo do pomaka?

U strateškom planu, navodi se dalje u pismu, nije dovoljno obrazložena redistributivna strategija prema malim gospodarstvima, poput minimalnih uvjeta, plaćanja za male farme i slično.

Pozivaju Hrvatsku na obrazloženje zašto degresivnost (proporcionalno umanjenje potpore) i capping (ograničenje potpore) nisu dio te strategije.  

Traže od Ministarstva poljoprivrede da napravi kvantitativnu analizu utjecaja svih predloženih mjera potpore dohotku na redistribuciju, kako bi se mogao ocijeniti cilj pravednije raspodjele novca i učinkovitijeg ciljanja kome bi izravna plaćanja trebala ići.

Iz ovog možemo zaključiti da Hrvatska u svom Strateškom planu predlaže iste ili jako slične aktivnosti kao i do sada, uz smanjena financijska sredstva, a očekuje da će to doprinijeti rješenju identificiranih potreba.

Za neke mjere nema interesa domaćih proizvođača

Vezano za cilj postizanja konkurentnog, otpornog i diversificiranog poljoprivrednog sektora koji treba osigurati dugoročnu prehrambenu sigurnost, EK smatra da hrvatski plan tome doprinosi samo djelomično.

U svom komentaru resorno ministarstvo navodi da doprinos strateškog plana kod ovog općeg cilja mora biti promatran u svijetlu balansa sva tri stupa održivosti: ekonomskom, okolišnom i društvenom.

Kada je riječ o jačanju položaja primarnih proizvođača u opskrbnom lancu i okretanju prema proizvodima s dodanom vrijednošću, zaključili su da RH nema u planu sektorskih intervencija osim u: voću i povrću, pčelarstvu i vinarstvu.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo ih je provesti samo u ta tri sektora, zbog, kako kažu, kompleksnosti postupka za proizvođače, koji su neskloni ulasku u proizvođačke organizacije, ali i za administraciju.

U resornom ministarstvu smatraju da bi bilo primjereno da se intervencije u druge sektore planiraju kada se uvjere da zaista postoji interes proizvođača i potrebe za takvim mjerama.

Međutim, Hrvatska od 2014. godine provodi Vinsku omotnicu i Nacionalni pčelarski program, s manje ili više uspjeha, pa je nejasno na koje se kompleksnosti referiraju.

Također, nejasno je zašto jedna od perjanica hrvatske poljoprivrede - proizvodnja maslinovog ulja, nije uvrštena kao poseban sektor.

Posebno uzimajući u obzir činjenicu da imamo pet maslinovih ulja zaštićenih oznakom izvornosti na EU razini.

Nadalje, EK poziva da se u planu bolje obrazloži strateški pristup u sektoru stočarstva, te objasni kako različiti elementi plana čine "koherentnu sliku“, koja pak u obzir mora uzeti okolišne ambicije, konkurentnost i tržišni potencijal.

U više navrata Ministarstvo u odgovorima na pismo opažanja, spominje kako su u planu navedeni samo okviri za razvoj sektora, ali da će ga nadopuniti detaljnije sukladno zaprimljenim komentarima.

Europska komisija je zabrinuta nedostatkom strateškog plana kada je riječ o položaju žena u poljoprivredi, te poziva da se po pitanju promicanja rodne jednakosti  potrudi malo više, te iznađe odgovarajuće poticajne mjere. Hrvatska strana pak odgovara da će razviti posebne programe razmjene znanja za žene, a potaknut će lokalne akcijske grupe i Mrežu ZPP-a da fokusiraju svoje aktivnosti u smjeru rada s ruralnim ženama.

Nedovoljno zelene ambicije

Vezano za prilagodbu klimatskim promjenama, smatraju da plan samo djelomično doprinosi ciljevima, te izražava sumnju u učinkovitost predložene intervencijske strategije. 

Potrebno je, kažu, napraviti ključne promjene koristeći kvantitativne i kvalitativne elemente, u pogledu eko-shema i mjera ruralnog razvoja.

Pozivaju Ministarstvo da strateški prilagode plan prema važećem EU zakonodavstvu vezanim uz klimu i okoliš, taksativno navodeći koje su sve regulative izostavili.

EK poziva Hrvatsku da iskoristi mogućnosti ZPP intervencija i iskoristi ih za povećanje obnovljivih izvora energije, ukljućujući korištenje bioplina te hranjivih tvari te da osigura cirkularni pristup korištenja hranjiva uključujući organska gnojiva, kao i smanjenje potrošnje energije.

Ministarstvo kaže kako su primili na znanje sugestiju da se u Strateškom planu odrede nacionalni ciljevi za ostvarenje EU ciljeva iz Zelenog plana, uz napomenu da EU zakonodavstvo ne propisuje takvu obvezu za države članice.

Kažu da će se po pitanju ambicioznosti ispunjenja ciljeva Zelenog plana RH voditi smjernicama iz nacionalne Strategije poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine i iz ostalih nacionalnih dokumenata, navode.

Širokopojasni internet - najveća prepreka digitalizaciji

Komentar EU o potrebi ulaganja u smjeru digitalizacije i razvoja širokopojasnog interneta u ruralnim područjima, Ministarstvo podupire, ali navodi da je po tom pitanju potreban jako veliki novac, koordinirana aktivnost širih struktura i sredstva iz različitih fondova.

No, prema komentarima EK ispada da kod nas ne funkcionira koordinacija između različitih izvora financiranja.

Posebno je to vidljivo kod širokopojasnog interneta gdje se aktivnosti njegova uvođenja financiraju kroz kohezijsku politiku odnosno putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Naime, u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020 bilo je namijenjeno oko 200 milijuna eura za te aktivnosti, a Strateški plan niti navodi niti analizira kako će se riješiti jedna od najvećih prepreka jače digitalizacije u ruralnim područjima – širokopojasni internet.

Potrebno je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima

Zbog ruske invazije na Ukrajinu, Komisija predlaže da Hrvatska, kao i druge zemlje članice, razmisli o intervencijama koje će pomoći smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i ostalim vanjskim inputima, kako bi očuvala poljoprivrednu proizvodnju i održivost farmi.

Ministarstvo kaže da su uveli različite vrste intervencija, poput poticanja korištenja stajskog gnoja, obvezu od najmanje 20 posto udjela leguminoza na poljoprivrednim površinama te da pripremaju plan o održivoj uporabi pesticida s fokusom na ne-kemijske mjere u zaštiti bilja.

Međutim, zamjena mineralnih gnojiva koja se proizvode iz fosilnih goriva jest samo jedan segment smanjenja ovisnosti o tim gorivima. Treba imati na umu da je pogonsko gorivo 99 posto naših traktora i strojeva - fosilno te da su mogućnosti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora sunca, vode, vjetra, biomase iznimno visoke.

Zašto npr. ne poticati kupnju strojeva s nekim prihvatljivim pogonskim gorivom?

Zaključno, naš strateški plan za novo razdoblje ZPP-a je potencijalni katalizator promjena u domaćoj poljoprivredi, ali da bi se one dogodile potrebno je promijeniti politiku.

U Hrvatskoj je očito bolje da su svi pomalo nezadovoljni, nego da se jasno i nedvosmisleno opredijelimo za one stvari u kojima imamo komparativne prednosti, pa da imamo dio zadovoljnih i dio onih koji će ili promijeniti proizvodnju ili nažalost nestati.

Dok se to ne dogodi ostat ćemo, kako jedna pjesma kaže, u toplom blatu prosjeka.