Važno je raditi na povećanju razine produktivnosti i konkurentnosti, te ulagati u edukaciju poljoprivrednika i poticati njihovo udruživanje, čulo se na predstavljanju nacionalnog Strateškog plana ZPP-a.
"Cilj nacionalnog Strateškog plana za poljoprivredu je povećanje produktivnosti i konkurentnosti, a ne zanemarivši pritom klimatske i okolišne ciljeve na kojima počiva nova Zajednička poljoprivredna politika", istaknuo je danas uvodno državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak.
Predstavljajući hrvatski plan, naveo je i da je cilj poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a strateški plan ZPP-a uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju kojim će se našim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,6 milijardi eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo.
Dodao je da je prijelaznom uredbom za poljoprivredu u ovoj i idućoj godini za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,75 milijardi eura, a 131 milijun eura osiguran je za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Prema Majdakovim riječima, sredstva ZPP-a će se usmjeravati kroz tri grupe ciljeva - prva je posvećena povećanju konkurentnosti i produktivnosti poljoprivrede, odnosno sektorskim intervencijama, druga se odnosi na ciljeve koji zadovoljavaju klimatsku i okolišnu ambiciju, a treća grupa se odnosi na intervencije koje su usmjerene prema socijalnoj ambiciji, odnosno razvoju ruralnog prostora.
Od ukupne omotnice na raspolaganju je 61 posto za sektorske intervencije, 25 posto za okolišne i klimatske ambicije, a 12 posto za socijalnu dimenziju, odnosno demografsku obnovu sela, rekao je Majdak.
Istaknuto je i kako hrvatski poljoprivredni sektor u konkurentnosti i produktivnosti zaostaje za prosjekom EU-a, da se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture te kako je generacijska obnova i dalje izazov.
Stoga je važno raditi na povećanju razine produktivnosti i konkurentnosti, važno je ulagati u edukaciju poljoprivrednika te poticati njihovo udruživanje, odnosno motivirati ih da se uključe u proizvođačke organizacije. Osim toga, važno je poticati mlade na bavljenje poljoprivredom kao i raditi na promociji domaćih proizvoda.
Ravnatelj Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić kazao je da je cilj strateškog plana proizvoditi više zdrave hrane te stvoriti bolje uvjete za život na ruralnom području, a to je sve ono izvan velikih administrativnih središta. Dodao je da su o nacionalnom strateškom planu kroz godinu i pol dana održana dva kruga konzultacija te brojne online radionice kako bi se iznašla najbolja rješenja za domaću poljoprivredu.
Kako se čulo, povećan je iznos za mlade poljoprivrednike sa 50.000 na 75.000 eura za preuzimanje poljoprivrednog gospodarstva. Za dobrobit životinja namijenjeno je 35 milijuna eura godišnje ili oko 150 milijuna eura u pet godina. SWOT analiza je pokazala da preraspodijeljeno plaćanje za koje poljoprivrednici dobivaju dodatan novac, treba povećati sa 20 na 30 hektara.. Pokazala je i da je ekološka poljoprivreda u pet godina udvostručila eko površine sa 50.000 na 105.000 ha.
No, kako nove eko sheme, koje se uvode umjesto dosadašnjih Zelenih plaćanja, zabrinjavaju naše poljoprivrednike, javno će se ovih dana objaviti na stranicama resornog ministarstva te krenuti sa radionicama za poljoprivrednike, istaknuo je Lipavić.
Ostaju proizvodno vezane potpore za prvotelke, što znači da se potiče ostavljanje ženske teladi kako bi se obnovio domaći stočni fond. Pohvalio se i sa 27 izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te najavio niz natječaja za iduću godinu kao što je onaj za preradu iz Mjere 4.2.1. u vijednosti 300 milijuna kuna.
Strateški plan pogledajte ovdje.
Odgovarajući na upite, Lipavić je kazao da stavljanje zemlje na ugar ne možemo ukinuti, jer se radi o agro-tehničkoj mjeri, ali će se u izravnim plaćanjima ograničiti njezino stavljanje za jednu parcelu na jednu godinu, jer se pokazalo da su tri godine previše i da se neki slučajevi ponavljaju. Rasadničari, pak, mogu računati na 70 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednih potencijala, dok više od 500 gospodarstava koja su imala gospodarske štete veće od 30 posto na potresom pogođenom području, nakon prvih 120 milijuna kuna, mogu očekivati novi natječaj u vrijednosti 100 milijuna kuna, zaključio je ravnatelj.
Inače, nakon tri godine lomljenja koplja oko novog ZPP-a, sve države članice moraju do kraja ove godine u Europsku komisiju (EK) poslati nacionalni strateški plan kojim će biti definiran smjer kako će se trošiti sredstva za poljoprivredu u razdoblju od 2023. do 2027., kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika.
Tagovi
Autor
S tržišta se povlači 13 sredstava za zaštitu bilja
Dabro: Kupujmo domaće, trgovački lanci se udružuju u kartel kako bi podigli cijene
Dabrina ideja o uvođenju konjice u policiju naljutila Prijatelje životinja: Skupo i nerazumno
Dok Francuzi prosvjeduju, Scholz poziva na zaključenje sporazuma EU s Mercosurom
S proizvodne trake izišao 500.000. CLAAS kombajn
U vlasništvo Podravke Agri ulazi i Europska banka za obnovu i razvoj
Ministru Dabri stigao još jedan apel: Spasite ugrožene vrste usjeva
Jedan voditelj proizvodnje, a milijuni opcija sjetve – kako donijeti ispravnu odluku?
Tea Januš
prije 2 godine
Eh, slažem se Marta :/
Marta Radić
prije 2 godine
Nažalost , RH samo prepisuje ZPP od drugih zemlja EU. RH treba stvoriti svoje prioritete , te na temelju toga planirati ZPP . Ono što je dobro za Njemačku , Austriju i dr. ne mora biti dobro za Hrvatsku. Smjernice ZPP diktira politika , a ne ekonomija i zato nam stagnira poljoprivreda
Tea Januš
prije 2 godine
Puno je toga VAŽNO, al’ pitanje je - sto uopće znati VAŽNO. Igra rijeci 🙂
SASA FRANIC
prije 2 godine
ovim slugama okupatorskog rezima mjere poljoprivrede pisu pravnici i slicne stetocinje a sa stvarnim potrebama to veze nema. zato od ovoga svega nista. prvi je problem ako se govori o poljoprivredi da se od poljoprivredne proizvodnje ne moze dostojno zaraditi. i dok god bude tako svatko ce ici raditi nesto drugo ako moze, gdje ce zaraditi bolje za sebe. kad se bude moglo zaraditi za zivot od poljoprivrede onda ce se s njom ljudi i baviti. najvise je tu iskvarenost trzista gdje se ne mogu naci otkupljivaci i oni uvoze iz zemalja koje za iste proizvode dobiju bolje poticje pa im je i cjena bolja. zato jedino trebaju ostaviti te mjere kao Izravna placanja i ostalo gdje svi djele svu sumu jednako, a ovo sto ide preko natjecaja kao Ruralni razvoj treba odma ukinuti i sva ta sredstva staviti na ove mjere koje djele svi jednako koji se s necim bave. tako ce se malo povisiti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. jer Ruralni razvoj i ako ti i dodjele, kada to otrosis opet se nalazis u istm neprofitnom stanju HR poljoprivrede. drugo sto ovi malumnici ne shvacaju je da obnova sela i poljoprivreda i ne moraju imati puno veze jedno s drugim.neka daju Agrokoru svu zemju i nece im trebati nijedno selo. a ako hoce obnovu sela onda ovi slaboumnici trebaju shvatiti da nije samo poljoprivreda nesto sto moze zadrzati ljude na selu. na selu mora biti mogucnost i svih drugih djelatnosti, proizvodnje, industrije, obrta itd. a to je nemoguce iz istih razloga sto te proizvode u HR i ako proizvodis nito ih nece otkupiti jer trgovci samo uvoze. zato su sela napustena, jer nije samo da se ne mogu baviti poljoprivredom nego se ne mgu bavti niti icim drugim. pa idu u grad, jer tamo je nada da ima vise posla dostupno pa ce bar nesto naci. kad vide da u gradu imaju samo trgovine , ostalo usluzno smece kao i smece turizam, i nesto birokracije, onda idu dalje u ostale zemlje. sve to je pre tesko za shvatiti za ove slaboumne besposlicare i parazite koji su na vlasti zato od sevga toga nece biti nista.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Eva i Ivane , 2001 - 2008 preko 180 lokalnih vlasti NISU raspisali ni 1 natječaj za prodaju i zakup državne zemlje OPG ! 2001 bili smo kod Mesića , upozoren je on , Pankretić , Grivičić , Kuterovac , da napisani Zakon 2001 NEĆE funkcionirati ! Mesić nije odradio što je on predložio . Milanović i njegova Vlada idu sa AGENCIJOM sa sjedištem u Zagrebu ! Na HRT - emisija za selo u ime udruge OPG Hrvatske javno govorim da Agencija to NE može raditi iz Zagreba , da se mora ići na županijsku razinu ! Osnivaju ispostavu u Sl. Brodu koja nam daje na privremeni zakup na 5 g ! Jakovinu poznajem i on NIJE kriv za minimalne površine , već ih je i povećao dopuštanjem UPISA privatne bez ugovora ! Plenković ukida Agenciju i ide 2018 opet na lokalnu razinu sa GORIM Zakonom od onog iz 2001 ! Likovi iz HPK bili su u Povjerenstvu Jakovine , Tolušića i ove zadnje najnesposobnije ministrice Vučković ! Za milijun i nešto ha u ARKOD i UPISNIKU ; od 2001 KRIVI su Vlade , zastupnici , Predsjednici - Mesić , Josipović , Kolinda , HSS seljački savez , pa njihova poljoprivredna komora jer su BILI RAZBIJAČI da seljaci idu kontra njih ! Ako se hoće DRŽAVNO i PRIVATNO zemljište staviti u funkciju obrade onda bez AGRARNE REFORME NEMA POMAKA - ovo znači PAKET zakona ! A Majdaka , ministricu Vučković i niz uhljeba treba istjerati iz ministarstva !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Ivane , priča je drugačija ! Vlade predvođene SDP pa HDZ od 2001 NAMEĆU neobvezujući Zakon o poljoprivrednom zemljištu na temelju kojega OPG NISU mogli kupiti a ni dobiti zemlju u zakup a time ju ni UPISATI ! Za PRIVATNU zemlju nisu vodili kampanju da se da u ZAKUP niti proda , a 2003 NAMETNULI su nam neobvezujući PLAGIRANI Zakon o nasljeđivanju na temelju kojega u ISELJENIČKOJ Balkanskoj Republici Apsurdistan , NIJE obvezujuće pokretanje ostavinsklog postupka pa PUNO zemlje imamo na UMRLIM , a UMRLI ne mogu zemlju dati u zakup , ni prodati ! Ministarstvo UHLJEBA I DILETANATA , nema veze o poljoprivredi ! Od generacijske obnove SELA a i GRADOVA nema ništa ! Nastavak demografske katastrofe u selima je neminovan ! Iz postojećeg izlaz je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , a za ovo nisu političari , bezvrijedne udruge i bezvrijedna HPK !
Eva Mandarić
prije 2 godine
A joooj 🙉🙉
Ivan Tešija
prije 2 godine
HRVATSKA POLJOPRIVREDA JE "TALAC" SLABIH PREGOVORA DRŽAVNE ADMINISTRACIJE SA EUROPSKOM KOMISIJOM!!! Glavni uzrok problema je taj što u Ministarstvu poljoprivrede, unatoč kvalitetnim prijedlozima udruga i znanstvene zajednice, nisu uvidjeli potrebu da ispregovaraju dodatne poljoprivredne površine i dodatna sredstva sa EK, za razvoj poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. To je propustio napraviti bivši ministar Jakovina, a i ovo dvoje ministara iza njega također. Imamo samo 1/3 prijavljenog poljoprivrednog zemljišta prijavljenog EK. Devet zemalja članica je tražilo od EK da im se priznaju dodatne površine i EK im je to svima odobrila. Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede je stručno elaborirano i predlagano da i Hrvatska tako postupi, ali nažalost, naši vladajući nisu uvidjeli potrebu za time. Sada "svađaju" poljoprivrednike na način da jednima oduzimaju potpore a drugima ih daju. Pravdaju se da su sredstva fiksna i ograničena, kažu da su pokušali pregovarati dodatna sredstva za razvoj hrvatske poljoprivrede ali da se to "ne može"!!??. Neka nam javno dostave svu tu dokumentaciju( ako uopće postoji) i odgovor (odbijenicu) EK. Istina je da je smanjen EU proračun za poljoprivredu 15%. Hrvatska je prilikom izglasavanja EU proračuna mogla staviti "veto" na proračun poput drugih EU zemalja i boriti se za svoju poljoprivredu, ali nije, nego je prihvatila ono što joj se nudi, a to su mrvice.!!! Ako su ograničena sredstva EK, onda postoje i druge mogućnosti, a to je da se alociraju sredstva iz drugog stupa u izravna plaćanja. Međutim to ne odgovara politici jer se iz drugog stupa financiraju lokalne samouprave, kupuju se glasači, kupuju se softveri, novcima za obnovu Slavonije grade se hoteli po jadranu, vatrogasni domovi, općinske zgrade i trgovi, a gdje je tu ulaganje u poljoprivredu?? Druga mogućnost je da se ograniče osnovna plaćanja na 100 000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, ali ni to opet ne odgovara politici jer time ugrožavaju svoje najveće donatore. Donosioci odluka bi se trebali izdignuti iznad svojih stranačkih okvira i raditi za dobrobit hrvatske poljoprivrede u cjelini i štititi nacionalne interese, a ne samo pogodovati članovima svojih stranaka. Nerad i nezainteresiranost državnih službi, koje pogoduju uvozno-trgovačkom lobiju, doveli su hrvatsku poljoprivredu na samo dno. Na sve moguće načine se želi onemogućiti opg-ovima plasman domaćih proizvoda na naše tržište. Nadalje, planira se smanjiti proizvodno vezana potpora, umjesto da se poveća.!!?? To je pokazatelj da Hrvatska ne želi niti ima namjeru biti samodostatna u proizvodnji hrane, nego da se i dalje oslanja na uvoznu hranu. Hitno nam treba agrarna reforma, koja će ići u smjeru dodijele i aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećavanja poljoprivredne proizvodnje, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, "fali" nam kvalitetan zakonodavni okvir i sigurnost. Dodatne pregovore sa EK ne treba isključiti nego ustrajati na tome. To nam je od nacionalnog interesa i to je premijersko pitanje koje premijer može odraditi, jer gdje ima volje ima i načina!!!. Zbog čega građani Hrvatske dopuštaju da ( i ) poljoprivrednu politiku od osnutka države vode eksperimentatori ili neki drugi koji svjesno za nečiji interes izdaju temeljne interese svoga naroda?