Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Isplata potpora
  • 03.02.2022. 12:00

Zašto susjed prima veći poticaj? Što su povijesna prava?

Nije tajna da neki poljoprivrednici primaju puno veća izravna plaćanja od drugih. Doznajemo zašto je tome tako i koju ulogu igraju povijesna prava na plaćanja u obračunu godišnjih poticaja.

Foto: Depositphotos/gpointstudio
  • 13.570
  • 895
  • 1

Ova je godina zadnja po kojoj se zahtjevi za izravna plaćanja podnose prema pravilima starog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike. Ujedno, za proizvodnu 2022. godinu poljoprivrednici će konačno primiti puni iznos potpore iz EU proračuna.

Naime, stopostotni iznos od 373 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja hrvatskim poljoprivrednicima, nismo mogli dobiti odmah, nego postepeno kroz razdoblje od deset godina. Hrvatska je iz nacionalnog proračuna trebala nadoplatiti razliku do punog iznosa potpore poljoprivrednicima, tzv. top-up, odnosno dopunjujuća plaćanja.

Međutim, u državnom proračunu nikad nije budžetirana cjelokupna dopunjujuća razlika, pa ni u jednoj godini od 2013. korisnici izravnih plaćanja nisu dobili cijeli iznos ispregovarane potpore. Prosječno je u prvih 7 godina članstva u EU, poljoprivrednicima isplaćeno oko 64 posto od punog iznosa potpore. Ali nećemo sad o izgubljenim potporama, nego o pravima na plaćanja, koja su temelj za ostvarivanje izravnih plaćanja.

Vrijednost nije jednaka za sve poljoprivrednike

Za one koji ne znaju, jedno pravo na plaćanje je jednako jednom hektaru, nevezano za vrstu proizvodnje na tom zemljištu, a dodjeljuje se jednom u programskom razdoblju. Prava na plaćanja nisu vezana uz određeno zemljište, odnosno ARKOD česticu, a vlasnik tih prava njima može i trgovati.

Primjerice, ako od dodijeljenih 10 prava za 10 hektara poljoprivrednik tijekom godine ostane bez polovice zemljišta, a ne nadoknadi ga drugim, onda u godišnjem zahtjevu za izravna plaćanja može zatražiti novac samo za 5 hektara. Preostalih 5 može prodati drugom poljoprivredniku koji npr. ima više zemljišta, a nedovoljan broj prava.

Prosječna nacionalna vrijednost iznosi 169 eura po pravu, ali gotovo svaki poljoprivrednik ima drugačiju individualnu vrijednost prava i to u rasponu od 100 do 10.000 Eura. Upravo zbog toga je nastalo učestalo pitanje - zašto susjed prima veći poticaj, a obrađuje jednaku količinu zemlje. Odgovor nije jednostavan, uključuje višu matematiku i povijest.

Prava na plaćanja nisu vezana uz određeno zemljište, odnosno ARKOD česticu (Foto: V. Stapić)

No, krenimo redom, od toga zbog čega su uopće uvedena te iz kojeg razloga neki poljoprivrednici imaju puno veće jedinične vrijednosti prava.

Zašto neki imaju veća prava na plaćanja?

Prije ulaska Hrvatske u EU, potpore su se isplaćivale po potpuno drugačijem principu, namjenski po vrsti proizvodnje i za veći broj proizvoda po količini proizvodnje. Mnogi poljoprivrednici i danas žale za starim sustavom, po kojem je isplata išla za sjetvu, za žetvu, za mlijeko i sl., pa im je lako bilo izračunati koliko su i za što dobili poticaj.

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je odabrala sustav izravnih plaćanja u poljoprivredi s dodjelom prava na plaćanja, neovisno o vrsti ili količini proizvodnje, tzv. SPS regionalni model.

Novi model podrazumijevao je dodjelu svim poljoprivrednicima koji su do tada primali potporu. Prema europskim pravilima, sva prava na plaćanja dodijeljena jednom poljoprivredniku imaju jednaku vrijednost, ali države članice imale su pravo odrediti razlike među vrijednostima prava dodijeljenih različitim poljoprivrednicima. Hrvatska je to učinila.

Kod izračuna za hrvatske poljoprivrednike, u obzir je djelomično uzet prijašnji iznos financijske potpore isplaćen svakom poljoprivredniku, odnosno vrijednost prava koja je imao u okviru dotadašnjeg sustava potpore.

Time se htjelo izbjeći prenagli prekid u razini financijske potpore koja je do prelaska na novi model isplaćivana domaćim poljoprivrednicima. Godine 2014. tako su hrvatskim proizvođačima dodjeljene tri vrste prava na plaćanja:

  • Regionalna prava na plaćanja – za oranice i trajne nasade, te livade i pašnjake
  • Regionalna prava na plaćanja povećane vrijednosti  - za sektore: mlijeka, tova goveda, ovce i koze te duhan
  • Posebna prava na plaćanja - poljoprivrednicima bez zemlje u sektoru mlijeka, goveđeg mesa i ovčjeg i kozjeg mesa, čija je maksimalna vrijednost 5.000 eura.

Prava na plaćanja registriranim poljoprivrednicima dodijelila je Agencija za plaćanja na početku programskog razdoblja ZPP EU 2014-2020. Dodijeljena su svima koji su imali uvjete, pa je općenito, svaki prihvatljivi hektar značio dodjelu jednog prava na plaćanje.

Za svakog poljoprivrednika APPRRR je izračunala individualnu vrijednost, pri čemu su se djelomično uvažila tzv. povijesna prava koja donose povećanu vrijednost. To je imalo posljedicu da vrijednosti nisu bile iste za sve poljoprivrednike. Stočari su, primjerice, dobili prava veće vrijednosti.

Zadržavanje proizvodnje nije uvjet za potporu

U 2013. godini Hrvatska je iskoristila nacionalnu rezervu (20% od ukupne omotnice za izravna plaćanja koja je iznosila 373 milijuna eura) za dodjelu posebnih prava na plaćanja poljoprivrednicima bez zemlje, te onima u specifičnim sektorima kojima su dodjeljena prava povećane vrijednosti.

Potonji su oni poljoprivrednici kojima su temeljem referentne 2011. godine, dodijeljena prava veće vrijednosti za sektore mlijeka, tova goveda, ovaca i koza te duhana te korisnicima koji su investirali u povećanje proizvodnje u tim stočarskim sektorima, odnosno povećali broja grla u odnosu na referentnu godinu.

Stočari su dobili prava veće vrijednosti (Foto: L. Bencarić)

Uvjet ostvarivanja onih veće vrijednosti bilo je zadržavanje minimalno 50 posto proizvodnje, sve do 2015. godine kada je taj uvjet ukinut zbog uvođenja konvergencije - ujednačavanja vrijednosti prava na plaćanja.

Naime, sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2015. godinu vrijednosti prava na plaćanja s početnom vrijednošću većom od prosječne (169 Eura) smanjuje se od 2015. do 2019. godine u pet koraka, kako bi njihova vrijednost konvergirala prema nacionalnom prosjeku, objasnili su iz APPRRR-a.

A konvergirala je proporcionalno, odnosno poljoprivrednicima s većom jediničnom potporom se uzimalo onoliko koliko onim drugima s manjom jediničnim potporom treba da bi kroz pet godina došli do 60 posto prosječne vrijednosti prava. Dakle, velikima se uzimalo koliko je malima trebalo.

Poljoprivrednik s velikim iznosima izravnih plaćanja u 2014. godini, a koje je dobio temeljem proizvodno vezanih potpora u sektoru stočarstva (u obliku premija, posebnih prava, ili  povećane vrijednosti za tov goveda, mlijeko, ovce i koze i duhan) tu vrijednost mogao je u određenom omjeru preslikati na minimalno jedan hektar poljoprivrednog zemljišta u 2015. godini, ako se ne radi o proizvođaču koji uz stočarsku proizvodnju ima i biljnu proizvodnju.

To je razlog zbog čega su jedinične vrijednosti prava dodijeljenih u 2015. godini bile u velikom rasponu od 20,38 eura do 10.416,91 eura.

Tako je primjerice u 2015. godini 22.484 hektara poljoprivrednog zemljišta imalo vrijednosti prava na plaćanja iznad 300 eura, dok je u 2020. godini takvu vrijednost imalo samo 8.877 hektara, zbog primjene konvergencije.

Pitali smo APPRRR koliko poljoprivrednika danas ostvaruje ta prava na osnovi te referentne 2011. godine i dobili informaciju da je 18.758 takvih poljoprivrednika i dalje u sustavu potpora, te da u 2021. godini dva korisnika imaju vrijednost jednog prava veću od 5.000 eura.

Dogodine 5 posto manje novca za osnovno plaćanje

Dakle, koliko će potpore pojedini poljoprivrednik godišnje primiti ovisi o vrijednosti dodijeljenih mu prava na plaćanja, jer se temeljem te vrijednosti po hektaru isplaćuje osnovno i zeleno plaćanje. Onaj tko ima prava veće vrijednosti temeljem povijesnih referenci, ostvarit će značajno više potpore od onih koji ih nemaju.

Aktivaciju prava na plaćanja poljoprivrednici rade svake godine (Foto: AK)

Poljoprivrednici svake godine svoja prava moraju aktivirati s odgovarajućim brojem hektara koje obrađuju. Aktivaciju prava na plaćanja poljoprivrednici rade svake godine prijavom prihvatljivih hektara s pratećim brojem prava na plaćanje, u jedinstvenom zahtjevu u AGRONET-u kojeg podnose APPRRR-u, obično od 1. ožujka do 15. svibnja.

Jedno pravo aktivira se jednim prihvatljivim hektarom, tj. za njega se ostvaruju izravna plaćanja. Prihvatljivi hektar je onaj koji ispunjava sve uvjete, nakon kontrolnih aktivnosti. Izravna plaćanja sastoje se od osnovnog, zelenog i preraspodijeljenog plaćanja, uz dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike, kao i proizvodno vezane potpore (na koje otpada 15 posto omotnice).

Osnovno plaćanje, koje se temelji na dodjeli prava na plaćanja, je potpora dohotku poljoprivrednika. U strukturi godišnjih potpora (uz zeleno i preraspodijeljeno plaćanje) ono zauzima najznačajniji dio. Na osnovno plaćanje dosad je odlazilo 43 posto financijske omotnice izravnih plaćanja za hrvatsku poljoprivredu, a od sljedeće godine taj je postotak smanjen na 38 posto.

Zeleno plaćanje obuhvaćalo je 30 posto omotnice, a od 2023. zamijenjuju ga eko-sheme za što je predviđeno 25 posto omotnice. Preraspodijeljeno plaćanje koje je iznosilo 10 posto omotnice davalo se za prvih 20 hektara, a od sljedeće godine omotnica je 20 posto za prvih 30 hektara. Mladim poljoprivrednicima i dalje ostaje dodatnih 2 posto omotnice.

Hoće li poljoprivrednici zadržati povijesna prava i 2023.?

Udaljavanje od povijesnih referenci i različitih vrijednosti prava na plaćanja, jedan je od ciljeva nove ZPP EU. Zato su se države članice koje imaju takav pristup, dogovorile da će postupno smanjivati razlike u vrijednosti prava i dovesti ih bliže EU-ovu prosjeku.

Taj se postupak naziva unutarnjom konvergencijom. Tako će Hrvatska morati nastaviti smanjivati razlike u vrijednostima prava na plaćanja. Za novo programsko razdoblje ZPP EU koje počinje 2023., radit će se i novi izračun vrijednosti prava na plaćanja, a tzv. povijesna će se nastaviti isplaćivati.

Naime, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da i iduće godine nastavljaju s primjenom sustava prava na plaćanje. Njihova nova vrijednost izračunavat će se u skladu s financijskom omotnicom za osnovnu potporu dohotku za 2023. godinu i temeljem vrijednosti prava na plaćanja poljoprivrednika u 2022. godini, kao i pripadajuće vrijednosti zelenog plaćanja, koje čine 73% omotnice za izravna plaćanja u sadašnjem periodu (osnovno plaćanje 43% + zelena plaćanja 30%).

Postoje i regionalna prava na plaćanja za oranice i trajne nasade, te livade i pašnjake (Foto: V. Stapić)

Dakle, povijesna prava na plaćanja poljoprivrednici će zadržati i nakon 2023. godine. Isto tako, nastavit će se i mehanizam djelomične unutarnje konvergencije prava na plaćanja temeljene na proporcionalnosti, od 2023. do 2026. godine, pri čemu sva prava na plaćanje u 2026. godini trebaju imati vrijednost od najmanje 85 posto prosječnog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku planiranog za tu godinu. Za dodjelu novih prava, kao i do sada, koristit će se Nacionalna rezerva prava na plaćanja, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

Što će biti nakon 2026. godine, ostaje nam za vidjeti.


Tagovi

Prava na plaćanja Nacionalna rezerva Izravna plaćanja Isplata potpora Konvergencija


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordini... Više [+]