Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Akcijski plan
  • 21.04.2022. 16:30
  • Zagrebačka, Zagreb

Zelena županija: Za prelazak na ekološku poljoprivredu proizvođačima do 150.000 kuna

Krenula je i edukacija koju provode austrijski stručnjaci koji su teoretski dio održali u Ivanić-Gradu, a praktični dio održat će se u Gradišću, vodećoj ekološkoj pokrajini u Austriji.

Foto: Depositphotos/dbajurin
  • 763
  • 94
  • 0

Stopostotnu potporu, a najviše do 150.000 kuna, mogu dobiti poljoprivredna gospodarstva Zagrebačke županije koja svoje cjelokupno poslovanje žele preusmjeriti u ekološku proizvodnju do 2030. godine.     

Za osvarenje ovog visokog cilja već je raspisan javni natječaj u prvoj eko županiji, a krenula je i edukacija koju provode austrijski stručnjaci iz Gradišća koji su teoretski dio održali u Ivanić-Gradu, a praktični dio održat će se u pokrajini Gradišće, koja je u posljednjih dvadesetak godina udeseterostručila broj ekoloških poljoprivrednih gospodarstava i postala vodeća ekološka pokrajina u Austriji. Primjerice, najzastupljeniji su bio vinogradi s 25 posto od ukupnih eko površina. Zatim je tu ratarstvo s 10 posto, dok je voćarstvo prisutno s osam do devet posto. Vrijednost prodaje takvih proizvoda godišnje se, prije pandemije, mjerila u iznosu od 1,72 milijarde eura.         

Učit će od eko lidera, ali prelazak nije lagan 

Prilikom potpisivanja ugovora o provedbi plana izobrazbe poljoprivrednih savjetrnika i proizvođača o ekološkoj proizvodnji, predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće i bivši ministar poljoprivrede, Nikolaus Berlakovich istaknuo je kako njihova komora ima stoljetnu tradiciju te već  40-ak godina potiče svoje poljoprivrednike da prijeđu s konvencionalne na eko poljoprivredu. Koliko to uspješno rade najbolje pokazuje podatak prema kojem EU trenutno ima 8,5 posto ove proizvodnje, a Austrija 26 posto i 25.000 eko poljoprivednika, dok pokrajina Gradišće ima 38 posto, a Salzburg čak 60 posto.

Zamjenik župana Damir Tomljenović kazao je da su svjesni činjenice da prelazak nije lagan I ne dolazi preko noći. Dodao je da treba voditi više računa o kvaliteti tla u ovoj poljoprivredi, preko uporabe više specijalizirane mehanizacije, nužne edukacije pa do korištenja organskih zaštitnih sredstava. "Što znači da je pitanja mnogo, a uvjeren sam da nam austrijski stručnjaci mogu pomoći", rekao je.

Gorana Derežić je najveći županijski eko proizvođač sa 20 ha ljekovitog i začinskog bilja (Foto: M. Petković)

S druge strane, čulo se, ekološka poljoprivreda jedan je od temeljnih stupova održivog razvitka i imperativ vremena u kojem živimo. Doprinosi smanjenju upotrebe agro-kemikalija, te racionalnijem gospodarenju neobnavljajućim resursima u prirodi, poglavito energentima. Brojne studije ukazuju da u odnosu na konvencionalnu, znatno pozitivnije utječe na očuvanje prirode i na zaštitu okoliša, kao i na socio-ekonomske aspekte poljoprivredne proizvodnje. Igrat će važnu ulogu u postizanju ambicioznog Zelenog plana, oko kojeg se u ovoj krizi i dalje lome koplja.  

Akcijski plan za eko poljoprivedu težak 296,6 milijuna kuna   

Županijski koncept, ali i postignuća u praksi su u cijelosti u skladu s najnovijim nastojanjima i ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, te strategija Od polja do stola i za biološku raznolikost, kao i zahtjeva tržišta, što su pokazale i dvije ankete.

Među prioritetima ovih EU strategija je smanjenje korištenja pesticida za 50 posto te povećanje površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 posto do 2030. godine. Program razvoja ove poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. – akcijski plan, koji ima 16 točaka u pet skupina, ima i analizu rizika te prijedlog konkretnih mjera za provođenje, koji je dugo čekao zeleno svjetlo županijske Skupštine. Naime, procijenjeni proračun za provedbu Plana iznosi čak 296,6 milijuna kuna ili 29,6 milijuna kuna godišnje.

Zagrebačka postaje Zelena županija - do 2030. pod ekološkim uzgojem sto posto površina

Hrvatsko tržište eko proizvoda se procjenjuje na 100 milijuna eura, a broj proizvođača, iako su se višestruko povećale eko površine od ulaska Hrvatske u EU na čak 106.000 ha, u prvom redu su to livade i pašnjaci na ugaru, nije veći od 6000. 

Ipak, Zagrebačka županija vrlo rano je prepoznala višeznačnost ove poljoprivrede te njezino središnje mjesto u održivom razvoju ruralnih područja, pa je tako pokrenula i projekt pametnih sela. Još 2001. godine izradila je prvi program za razvoj ekološke poljoprivrede što je 10 godina prije nego je to učinila Hrvatska i tri godine prije nego je usvojen EU plan razvoja ekološke poljoprivrede. Županija od tada sustavno različitim mjerama potiče ekološki uzgoj.

Poljoprivredni savjetnici u Austriji pišu EU projekte

Kako smo čuli, poljoprivredni savjetnici u Austriji pišu EU projekte, te je poseban naglasak na educiranosti savjetodavne službe. Jedan savjetnik od njih ukupno 100 zaposlenih u komori Gradišća, brine se za prosječno 100 poljoprivrednika. No, u Gradišću, 26 savjetnika zaduženo je isključivo za ekološku proizvodnju. Savjetnici, bez usluge konzultanata, kažu, pišu i EU projekte za poljoprivrednike i zaprimaju zahtjeve za poticaje. Usporedbe radi, jedan savjetodavac kod nas brine za čak 560 poljoprivrednika u prosjeku.  

Za eko poljoprivredu nužno je i više specijaliziranih poljoprivrednih strojeva (Foto: M. Petković)

Među prvim zadaćama u postepenom prelasku na eko prizvodnju za gotovo 15.000 registriranih poljoprivrednika u županiji, po čemu je vodeća u zemlji, bit će plodored u cilju povećanja bioraznolikosti. On se u Gradišću, na velikim imanjima od čak 2.000 ha zemljišta obitelji Esterhazy, provodi na rok od čak 10 godina. Cilj je obogaćenje tla, jer ako se godinama sade iste kulture u tlo, potiče se razmnožavanje nametnika. Dakle, siju i sade različite kulture, neke pliće neke dublje u tlo, jare i ozime žitarice, soju, lucernu, slanutak, kukuruz, suncokret, mahunarke… tako da se može proći između redova, što doprinosi zaštiti tla i optimalnom korištenju zemljišnih resursa, posebno vode, koji nisu neograničeni.

No, nemaju jedinstven plodored, koji odgovara svakom tlu i podneblju. Treba vidjeti na terenu što je najbolje za svako gospodarstvo i koliko je učinkovito.


Tagovi

Eko proizvodnja Zagrebačka županija Zeleni plan Damir Tomljenović Nikolaus Berlakovich Natječaj


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mlado ❤️