Zagrebačka postaje Zelena županija - do 2030. pod ekološkim uzgojem sto posto površina

Poljoprivredne površine pod sto posto ekološkim uzgojem, isključivo ekohrana u vrtićima, školama i bolnicama kao i ekojelovnik u restoranima i seoskim objektima - strateški su ciljevi Akcijskog plana Programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine.

Plan je, inače usvojen 23. veljače ove godine, a u potpunosti je usklađen s prijedlogom nacrta, prije svega s njegovim strateškim ciljem Zelena županija čiji se razvoj temelji na eko i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela.

Glavni prioriteti i mjere

Da bi se to sve uspjelo ostvariti postavljeni su i glavni prioriteti koji uključuju razvoj sektora za ovakav uzgoj hrane, unaprjeđenje socio-ekonomskih uvjeta sela i poljoprivrednika, kao i stanja okoliša te zdravlja stanovništva.

Nadalje, predložene mjere osmišljene su tako da istovremeno, kroz poticanje javne nabave i kupovine građana putem informativnih i edukacijskih kampanja, povećaju potražnju, a povećanjem površina pod ovim uzgojem, preradom, jačanjem znanja i vještina proizvođača i dr., i ponudu takvih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. 

U planu je ukupno 16 mjera koje su grupirane u pet skupina:

• Informiranje i edukacija konvencionalnih i ekoloških proizvođača, potrošača, djece i mladih te ostalih dionika,
• Potpora proizvodnji, preradi i skladištenju te osnivanje županijskog Centra za ekološku poljoprivredu,
• Trženje i marketing: uvođenje ekohrane u javne institucije (vrtiće, škole i dr.), razvoj kratkih opskrbnih lanaca, te uvođenje ekohrane u turističko-ugostiteljski sektor,
• Stručno-znanstvena istraživanja i obrazovanje: potpora istraživanjima, poticanje uvođenja kurikuluma o takvoj poljoprivredi u strukovne škole, sufinanciranje EU projekata u području ekopoljoprivrede i ekohrane,
• Institucionalna i administrativna potpora: osnivanje info točke, izrada smjernica za zelenu javnu nabavu ekohrane, administracija i koordinacija Akcijskog plana.

U školama i vrtićima ekohrana

Ključne mjere uključuju sveobuhvatni edukacijski program proizvođača, potrošača i ostalih dionika, uvođenje institucijske kupovine ekohrane te osnivanje Centra za ekološku poljoprivredu (na području sadašnjeg Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici), koji će djelovati kao središnja točka provedbe.

Planom je kroz zelenu javnu nabavu, predviđeno uvođenje ekohrane u škole, vrtiće i ostale javne institucije, a njihov potencijal za postizanje ciljeva je izuzetno značajan. Primjerice, u vrtićima i osnovnim školama Zagrebačke županije i Grada Zagreba godišnje se pripremi oko 36 milijuna obroka. Institucijska prodaja takvih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda omogućit će proizvođačima sigurno tržište, lakše planiranje te proizvodnju za poznatog kupca.

Također, u pripremi je i izrada studije o ekonomskim, socijalnim i ekološkim posljedicama prelaska na 100 posto ekološku poljoprivredu što će uvelike pripomoći postupnom prelasku u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine te izrada Smjernica za provedbu javne nabave u javnim institucijama koje će pak olakšati zelenu nabavu vrtićima, školama i bolnicama.

Procijenjeni proračun za provedbu iznosi 296.600.000 kuna, odnosno 29.660.000 kuna godišnje.

Posljednjih pet godina zabilježen snažan rast

Ovaj način proizvodnje u Hrvatskoj, pa tako i u ovoj županiji, značajnije je zaživio tek u posljednjih desetak godina, a posljednjih pet zabilježen je izuzetno snažan rast. U 2018. RH je imala 103.166 ha pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom (DZS, 2019.), od kojih je za 96 posto (98.916 ha) zatražena državna potpora iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020 (APPRRR, 2019). 

Skoro polovica ovih površina (49 posto) otpada na oranice i vrtove, 38 na trajne travnjake, a 13 na trajne nasade (DZS, 2019.). 

"Zagrebačka županija posebnu pozornost posvećuje ekološkoj poljoprivredi, te je već 2001. godine izradila program za razvoj, deset godina prije nego je to učinila Republika Hrvatska i tri godine prije nego je usvojen EU plan", istaknuo je mr.sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Josip Kraljičković: Politika još nije prepoznala značaj eko poljoprivrede, potpore nisu dovoljne

U 2020. godini ova je županija ukupno izdvojila 1,4 milijuna kuna od čega je nešto više od 800 tisuća kuna uloženo u potporu primarnoj proizvodnji, 400 tisuća kuna u preradu i trženje, 20 tisuća kuna u promociju i gotovo 185 tisuća kuna u označavanje i certificiranje. Također, tijekom godina financirano je i nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, a na njen poticaj, 2001. godine je osnovana i županijska udruga ekoloških poljoprivrednih proizvođača "Z-EKO", koja je u 2018. godini dobila novi zamah i trenutno broji četrdesetak članova.

Po broju poljoprivrednih gospodarstava u državi nalazi se na prvom mjestu sa 14.493, od kojih je više od polovine manje od tri hektara, a samo ih je tri posto veće od 20 ha. Svaki deseti nositelj PG-a mlađi je od 41 godine, po čemu je na drugom mjestu u državi, a kada je riječ o obradivim površinama, njih 71.299 ha, peta je. 

Nažalost, slažu se, ovakva struktura ne osigurava šansu za opstanak poljoprivrednih gospodarstava. Mala gospodarstva teško mogu preživjeti bez dodavanja vrijednosti proizvodnji i diverzifikacije, pa prelazak na ovakav uzgoj i razvoj pametnih rješenja pruža veće tržišne šanse i bolju zaradu.

Do 2030. u RH 25 posto površina pod ekološkim uzgojem

Hrvatska radi na izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja te, kao i ostale EU članice na Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021.-2027. 

Također, Europska komisija pokrenula je početkom rujna 2020. godine javno savjetovanje o svom budućem Akcijskom planu za ekološku poljoprivredu. Ovaj će sektor igrati važnu ulogu u postizanju ambicije Europskog zelenog sporazuma i postizanju ciljeva postavljenih u Strategiji "Od polja do stola" te Strategiji za biološku raznolikost. 

Među prioritetima ovih strategija je smanjenje korištenja pesticida za 50 posto te povećanje površina pod ekološkom poljoprivredom na najmanje 25 posto do 2030. godine. 

U budućem razvoju ova županija želi veću skrb posvetiti očuvanju svojih glavnih resursa kao što su voda, poljoprivredno tlo i šume te utjecaju klimatskih promjena. Tim resursima potrebno je upravljati tako da ih se u najvećoj mjeri zaštiti, istovremeno omogućavajući održivi gospodarski razvoj. 

Stoga je nužna jača podrška razvoju te usmjerenje na zeleno, održivo i pametno gospodarenje i razvoj pametnih sela, zaključuju u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

"Mi želimo i možemo biti prvi i najbolji i zato je naš cilj 100 posto", naglasio je i župan Stjepan Kožić.