Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agro intervju
  • 29.11.2019. 15:00
  • Zagrebačka, Zagreb

Josip Kraljičković: Politika još nije prepoznala značaj eko poljoprivrede, potpore nisu dovoljne

Nije dovoljno samo podijeliti potpore u poljoprivredi, bilo ekološke ili konvencionalne. Od ulaska Hrvatske u EU utrostručili smo broj eko proizvođača, ali nismo stvorili više domaćih eko proizvoda, kaže Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije čiji je cilj do 2030. imati sve poljoprivredne površine pod ekološkim uzgojem.

Foto: Marinko Petković
  • 1.438
  • 302
  • 0

S dugogodišnjim županijskim 'ministrom' poljoprivrede, pročelnikom Upravnog odbora za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije mr.sc. Josipom Kraljičkovićem, razgovarali smo o ekološkoj poljoprivredi koja je procvjetala nakon ulaska Hrvatske u EU, da bi onda izgubila povjerenje potrošača te zašto se domaća poljoprivreda ne razvija brže. Kraljičković, koji je radio i u Ministarstvu poljoprivrede, ali i u akademskoj zajednici, najavio je niz projekata koji bi trebali dati novi vjetar u leđa poljoprivredi u tzv. Zagrebačkom prstenu.

Koliko Zagrebačka županija ima poljoprivrednika, te kakva je njihova 'krva slika'?

Naša županija ima 14.293 registrirana poljoprivredna gospodarstva, što je najviše u Hrvatskoj. No, struktura poljoprivrednih gospodarstva ne zadovoljava jer njih 56 posto ima do tri ha zemljišta, a svega tri posto poljoprivrednika ima više od 20 ha zemljišta. Naravno da i naša gospodarstva slijede proces njihova okrupnjavanja koji sad u Hrvatskoj u prosjeku iznosi 11 ha. U sustavu potpora, ovisno o godini, imamo između 8.500 do 9000 gospodarstva, a u sustav poticaja je uključeno 70.000 ha poljoprivrednih površina u županiji. Po broju mladih poljoprivrednika kojih imamo 1.561, nismo najbrojniji u zemlji. Osječko-baranjska županija ih ima više.

Malo eko poljoprivrednika u županiji koja je bila eko pionir   

Koliko županija ima ekoloških poljoprivrednika?

Zagrebačka županija ima 270 registriranih ekoloških poljoprivrednika dok njihov broj u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, iznosi 6.322. Najviše ekoloških poljoprivrednika ima u Osječko-baranjskoj županiji, njih 1.004, Sisačko-moslavačkoj 489, Gradu Zagrebu 429, Brodsko-posavakoj županiji 427 itd. Što se tiče površina u eko proizvodnji, njih je u našoj županiji 2.500 ha, a u cijeloj Hrvatskoj je to sada 103.000 ha. Obnovili smo i rad eko udruge u županiji (ZEKO), koja ima 30-ak članova, a oni ističu da im za bolji rad treba eko-distributivni centar.

Nije dovoljno samo podijeliti potpore u poljoprivredi, bile one ekološke ili konvencionalne, kaže Josip Kraljičković 

Držim da je i problem što eko poljoprivreda nema stručne potpore, a imamo sreću što se na našem području nalazi Zrno eko imanje, koje ima 20 ha pod eko uzgojem, pa se na licu mjesta može vidjeti što je to eko uzgoj povrća ili neke druge poljoprivredne kulture. Vlasnik  eko imanja je Biovega, koja ima i distributivni lanac za više od 100 eko veganskih proizvoda.

Nakon 20 godina pionirskog poticanja eko poljoprivrede u županiji, koji je novi izazov na tome polju?

Držim da nije dovoljno samo podijeliti potpore u poljoprivredi, bile one ekološke ili konvencionalne. Mi smo od ulaska Hrvatske u EU utrostručili broj eko proizvođača, posebno eko livada i pašnjaka, ali nismo stvorili više domaćih eko proizvoda. Nedostaje nam i više primjera dobre prakse u ovoj poljoprivredi.

Zašto nema  više domaćih eko proizvoda?

Politika nije prepoznala razvoj ekološke poljoprivrede odnosno da nam je to strateški cilj. Dakle, to mora biti glavni cilj onih koji se bave eko poljoprivrednom proizvodnjom, a ne ostvarivanje prava, što spretni pojedinci sad uspješno koriste, da imaju veće eko poticaje. Držim da eko proizvodi obavezno moraju biti posebno označeni, certificirani s markicama, iako smo čuli na ovogodišnjem HR Eko forumu primjer iz Švedske, da certificiranje i nije nužno jer tamošnji potrošači, koji su prepoznali vrijednost ekološke poljoprivrede, mogu sami doći na eko farmu i osobno se uvjeriti u način uzgoja, bilo povrća ili domaćih životinja.

Naš je cilj da budemo vodeća županija u ekološkoj proizvodnji u RH do 2030. Nadalje, 100% poljoprivrednih površina u eko uzgoju do 2030., 100% eko hrane u vrtićima, školama i bolnicama do 2030. te eko jelovnik u svim restoranima i svim seoskim turizmima do 2030.

Kako postići zadane ciljeve?    

Moramo probuditi i uključiti središnju i lokalnu državu kao i ključne fakultete i škole, odnosno izraditi strateške dokumente s navedenim ciljevima. Dakle, udruživanjem proizvođača, izgradnjom infrastrukture 'Eko distributivni centar', edukacija potrošača i proizvođača na primjerima dobre prakse, kao što je eko imanje Zrno i OPG Antun Francetić. Mjerama potpore za razvoj ekološke proizvodnje, potporma udrugama i zadrugama, manifestacijama.     

Kako vratiti izgubljeno povjerenje potrošača u eko proizvode?

Pojedinci su i ovdje iskoristili svoju priliku, što se zasigurno održava negativno na povjerenje potrošača. Držim da je osigurati dovoljno hrane iz domaće proizvodnje u zemlji u kojoj se ona većinom uvozi, pogrešan cilj jer taj cilj imamo već više od 20 godina, a nemamo rješenja za bolju i efikasniju poljoprivredu. To nismo osigurali već 25 godina.         

Najveći 'igrači' beru poticaje   

Zašto razvoj domaće poljoprivrede ide sporije od očekivanog?

Poljoprivreda se kod nas i napušta jer je ona, još uvijek, nesigurna i neekonomična, a nije ni atraktivna za mlade. Nadalje, a to je poseban problem, rekao bih i ukupnog našeg društva koje je još uvijek u tranziciji, što u našoj svijesti, još uvijek, znači biti seljak odnosno živjeti od poljoprivrede, je nešto negativno. Kod nas su se djeca na selu pa i u mojoj rodnoj Posavini, odgajala tako da im se govorilo: Samo nemoj biti kao ja! Dakle, seljak. Ili, "uči da ne bi morao raditi na selu." Osim toga, rušenjem bivšeg sustava nismo uspjeli stvoriti novi kao što je taj da ćemo kroz velike potpore rješavati probleme u poljoprivredi, a koje su uzeli 'najveći igrači'.

Naš sustav se u poljoprivredi svodi na borbu za potpore, što veće, bilo kod proizvođača ili politike, a nismo se bavili organizacijom. Primjerice, još 2010. godine smo donijeli prvi Pravilnik za proizvođačke organizacije, a danas ih, još uvijek, gotovo da i nema.     

Što županijske robne marke znače za njihove proizvođače? 

Još sam 2001. godine, prvu županijsku i prvu hrvatsku regionalnu marku osobno promovirao. Bio je to Portugizac Plešivica, mlado vino, koje se opet dobro prodaje na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Sada imamo 11 županijskih robnih marki, što znači da interesa proizvođača, ali i njihovih potrošača, ima. No, neke su marke uspjele, a neke se nisu potvrdile na tržištu, kao što je bio slučaj sa kiselim zeljem, robnom markom Laktec, koji je tržišno potentan proizvod, ali nismo uspjeli povećati njegovu proizvodnju, te je ostao na lokalnoj razini.

Pročelnik mr.sc. Josip Kraljičković

S druge strane, sir Dragec se uspio nametnuti kao županijska robna marka, ali ostaje problem marketinga, što zahtijeva i dodatna sredstva, jer se sir i vrhnje tradicionalno jako dobro traži na sjevernu Lijepe naše, ali ne i u Dalmaciji. Proizvođači su stekli znanje i vještine, a ostao je onaj tko je bio najbolji.  

Što je pokazao novi projekt 'Idemo na selo'? Može li on oživjeti županijske vinske ceste?

Vinske ceste, a imamo ih tri u našoj županiji, nisu samo vino, koje je sve kvalitetnije. One moraju imati cilj zadržati ljude u ruralnim područjima, kao što je Plešivica, Zelina i Samoborsko gorje. "Idemo na selo" je nastavak projekta 24 županijske marke jela koji smo pokrenuli još 2002. godine, ali nije dovoljno za potrošače smanjiti samo cijene za 30 posto u ugostiteljskim objektima. Treba više cjelogodišnjeg ulaganja u takav projekt, kako bi usmjerili, barem Zagrepčane, da odu vikendom na naše selo.

Tu su i Okusi zavičaja što je slabija kopija našeg projekta, ali Istra je dobar primjer kako sve treba biti uređeno u ruralnom prostoru, od infrastrukture lokalnih prometnica do uređenih okućnica, da bi on dobro funkcionirao. Sa Slovenijom imamo prekogranični EU projekt spajanja kulturne ponude muzeja i vina, kao i projekt Pametnih sela, a koji smo lani pokrenuli s našim EU zastupnicima iz Brisela. 


Tagovi

Josip Kraljičković Zagrebačka županija Eko proizvodnja Pročelnik Županijski pročelnik


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]