• Permakultura
  • 02.03.2021. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Brač

Vesna Rožić: Permakultura je "putovanje", svatko bi trebao dati malo da bi svi imali više

Zdravlje dolazi iz zemlje. Nju na otoku čuvaju suhozidi ili gomile, koje po ljeti čuvaju vlagu u škrtoj zemlji za povrtnjake, a po zimi "kupe sunce", kaže prva ekološka proizvođačica nositeljica permakulturne diplome.

Foto: OPG Zogeterra
  • 349
  • 49
  • 0

Permakultura je više od modela proizvodnje, to je ujedno i životni stil u skladu s povratkom iskonskoj prirodi i njezinim ritmovima, kazala je prva ekološka proizvođačica nositeljica permakulturne diplome Vesna Rožić s Brača na on line predavanju o ovom pristupu poljoprivredi kojeg je održala u sklopu projekta Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP-a) "Eko-logično".

Posljednjih godina, navela je, primjenjuje "zakone" ovakvog uzgoja na vlastitom obiteljskom gospodarstvu u općini Nerežišća, smještenoj na sjevernoj strani otoka Brača na 350 metara nadmorske visine, 16 kilometara od Milne u unutrašnjosti. OPG je dobio ime Zogeterra spajanjem dvije riječi - obiteljskog nadimka Zoge i riječi zemlja (terra).

Pet godina krčili djedovinu 

Inače, s obitelji je živjela u Splitu i za povratak na obiteljsko imanje na Brač, dakle korijenima, najzaslužniji je, kaže, nono Zoge, kod kojeg je provodila školske praznike i upijala prva saznanja o proizvodnji hrane na tradicionalan način, pomalo izgubljen s minulim vremenom. Bilo je to, prisjeća se, prije više od 50 godina, a trebalo im je pet godina da imanje postave na noge. Sada je spremno za novi iskorak što se tiče poljoprivrede, ali u skladu s permakulturnim dizajnom.

"Tu je gustirna (spremnik) za vodu najvažnija. Ona život znači!", kazala je i pojasnila da je kroz nužnu suradnju, koju je često isticala kao dobar put i način povezivanja s drugim OPG-ovima ili udrugama, došla do većih površina kod Donjeg Humca gdje sada ima sedam obradivih površina. Inače, njezin OPG ima 17.000 četvornih metara podijeljenih u pet zona, sukladno načelima permakulturne proizvodnje namirnica.

S načelima ovakvog uzgoja upoznala se, kaže, za boravka u Americi. No, životnom prekretnicom drži posjet radionici u Rumunjskoj, na koju je išla kao predstavnik HSEP-a, a gdje je, kaže, vidjela tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji se njome u praksi bave. "To znači da rade pravu stvar u proizvodnji hrane za ovaj naš jedini planet", istaknula je i dodala kako je permakultura na prvom mjestu, ali i biodinamika. "Svatko bi trebao dati malo da bi svi na kraju imali malo više", zaključila je. 

Vrt Vesne Rožić

Sam permakulturni način bavljenja poljoprivredom, drži smislenim i iskrenijim načinom života, odnosno proizvodnje hrane od polja do stola, tj. do krajnjeg potrošača. Zato jako pazi s kim i kako surađuje, po kojim etičnim principima, jer trgovina, odnosno novac, ne može biti jedini smisao, kako u životu tako i u poslu, posebno onom vezanom za proizvodnju zdrave hrane jer zdravlje dolazi iz zemlje. 

A zemlju na otoku čuvaju suhozidi ili gomile, visine do 80 cm, koje po ljeti čuvaju vlagu u škrtoj zemlji za povrtnjake, a po zimi "kupe sunce" odnosno potrebnu energiju, čuli smo na predavanju, na kojem je više puta istaknuta važnost lokalne tradicije, ali i skupljanja znanja iz svijeta.    

Sačuvala bračkog jabučara, ali i 23 vrste pomidora

Zbog položaja, odnosno klime, povrtnjak sadi u svibnju, što znači da mjesec dana kasnije od drugih u Dalmaciji dobiva plodove. To drži dobrim jer ih ima duže na tržištu. No, pokazalo se da svježe voće i povrće kod nas u specijaliziranim trgovinama idu bolje od prerađevina koje traže puno više truda, ulaganja, ali i osmišljenijeg nastupa na velikom tržištu, na kojem voli poslovati "bez posrednika". Tako je odustala od prodaje nagrađivanog maslinovog ulja.

Ipak, prije pet godina, nakon više godina pripreme, prvo je krenula s većim uzgojem smokava, odnosno proizvodnjom čajeva i džemova, koje je prodavala na ekosajmovima. Onda su došli začini, a nakon njih i ljekoviti sapuni i kreme od smilja, lavande, gospine trave... Osim toga, prošle godine imali su 150.000 ekosadnica povrća, a sjeme su i dijelili, što je u pandemiji postalo malo teže, jer nema ni sajmova, čulo se u raspravi.   

Unatoč svemu, uspjela je sačuvati autohtonu sortu bračkog jabučara, odnosno 23 vrste pomidora, u sklopu UNPA projekta, a uključila se sada i Poljoprivrednu zadrugu Supetar. 

Pet kilograma trešanja za koku nesilicu

"U permakulturi držim važnim razmjenu znanja, ali i proizvoda", otkriva nam još jedan stari, a gotovo izumrli običaj na selu. Tako je za svoju prvu koku nesilicu, prije pet godina, dala pet kilograma trešanja, a sada ima novu pernatu obitelj od 11 kokoši. Bilo ih je, kaže i 30, ali su predatori učinili svoje. No, tu su i guske, paunovi, patke, koje uništavaju nametnike kao što je maslinova muha, a usput i gnoje maslinik, kao i polje lavande na kojem je autohtona budrovka.

Na imanju drži i guske, patke te paunove koji uništavaju nametnike i gnoje maslinik

Da sve bude u skladu s prirodom, na imanju nema betona već su prilazne puteve radili na starinski način, popločavanjem, što se na Braču, zove kobule. "To je filigranski posao koji traži puno vremena i umijeća, ali zato daje vrhunske rezultate", ističe.   

Što je ekološki, a što permakulturni vrt?

Na kraju je navela kako se na tečaju permakulture može saznati što i kako treba raditi da bi zemlja opet bila plodnija. No, nije olako dala savjet bi li preporučila život na selu i mlađim ljudima, već drži da je to stvar pojedinačne odluke, ističući da je njoj trebalo pet godina da dođe na pozitivnu nulu. 


Tagovi

Vesna Rožić OPG Zogeterra Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača Parmakultura


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Trnina, mačja šljiva ili divlja šljiva