Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Permakultura
  • 28.05.2016. 15:00

Permakulturni vrt u harmoniji s prirodom

Permakulturni vrtovi su prepuni raznog povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. U združenim usjevima biljke se međusobno štite od štetnika i uzročnika bolesti.

Foto: Udruga Ospera
  • 7.193
  • 422
  • 0

Permakultura je pojam koji se sve češće može čuti i najčešće se veže za poljoprivredu. Međutim, ona je mnogo više od poljoprivrede. Možemo reći da je sve i ništa dok ne je počnemo živjeti.

U permakulturnom načinu života čovjek ne eksploatira prirodu, već živi u skladu sa njom i zajedno predstavljaju cjelinu, čovjek koristi obnovljive resurse i pronalazi načine održivog života.

Nastanak se veže za Australiju i početak sedamdesetih godina. Termin su stvorili Bill Mollison i David Holmgren, a izvorno je označavao permanentnu agrikulturu. Njih dvojica su sakupili znanja o poljoprivredi, graditeljstvu, energiji, arhitekturi, botanici i svemu što bi omogućilo suživot čovjeka i prirode.

Osamdesetih godina počela se primjenjivati u urbanim sredinama i obuhvaća različite aspekte života. Vrtlarstvo i poljoprivreda i dalje ostaju osnova permakulture.

Malčiranjem se oponaša šuma

Permakulturni vrt se razlikuje od klasičnih prostora za proizvodnju povrća. Vrt urađen na takav način nije u službi postizanja maksimalnih prinosa. Ovakvi vrtovi prepuni su raznog povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. Zemljište se ne preorava i ne štije, već se malčira. Malčiranjem se oponaša šuma i njeno tlo, čuvaju se zemljišne životinje (gliste) i mikroorganizmi.

Kopanje je nepotrebno

Malč sprečava razvoj korova i kopanje je nepotrebno. Korištenjem malča štedi se vrijeme i novac potreban za oranje i kopanje, a dobija plodno zemljište. Količina vode koja se koristi za zalijevanje se smanjuje, jer malč smanjuje isušivanje i omogućuje racionalnije trošenje vode. U područjima gdje ima puževa ne koristiti svježu zelenu masu kao malč. Potrebno je da se pričeka godinu dana da se ova masa razloži djelomično ili u potpunosti i tek tada je možete koristiti. Ovakva vrsta zrelog malča neće privlačiti puževe.

Gredice se formiraju u prirodnim oblicima i mogu biti spiralne, okrugle, ključić gredice. Od klasičnih gredica permakulturne se razlikuju i po tome što su zasijane različitim kulturama koje su dobri susjedi i štite jedna drugu od štetnika i uzročnika bolesti. Mnoge vrste povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja se sami zasijavaju. Upravo je ovo glavna karakteristika permakulturnih vrtova.

Permakulturne gredice

Kod stvaranja permakulturnih gredica treba obratiti pozornost na sljedeće:

  • Biljke koje se siju/sade trebaju biti iz različitih porodica. Biljke iz iste porodice predstavljaju jedna drugoj konkurenciju za hranu, vodu i prostor, imaju iste štetnike i bolesti. Primjer za to su visoke i niske mahune, neće rasti i dati dobar urod ukoliko se sade zajedno.
  • Biljke se trebaju odlikovati značajnim razlikama u smislu trošenja resursa koji su im na raspolaganju.
  • Poželjno je da se uz glavnu vrstu sade biljke pratitelji koji će privući na sebe štetnike i bolesti.
  • Treba saditi biljke koje su kompatibilne tj. da su dobri susjedi.

Poželjan i korov

U ovakvom vrtu je poželjan i korov i to posebne vrste koje predstavljaju mamce za štetočine i bolesti. Divlja loboda je mamac za lisne uši i ne treba je uklanjati iz vrta. Lisne uši radije naseljavaju divlju lobodu nego povrtnice.

Koriste se prirodni preparati za preventivnu zaštitu bilja od štetočina i uzročnika bolesti, prirodna gnojiva kao što su glistinac, kompost, gnojivo od biljaka, životinja (stajnjak od goveda, ovaca, svinja, koza). Biljke koje su nam potrebne uzgajaju se u sklopu vrta.

U grupu korisnih biljaka koje se rijetko ili nikako susreću u konvencionalnim vrtovima ubrajaju se: neven, kopriva, pelin, bazga, melisa, gavez, dragoljub, neven, boreč, kopar, menta, mažuran, bosiljak i mnoge druge.

Tablica. Začinske i ljekovite biljke kao dobri i loši susjedi povrću

Biljke

Dobri susjedi

Loši susjedi

Anis

Korijander, Grah

Mrkva

Bosiljak

Rajčica, Grah, Kupus

 

Menta

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Melisa

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Majčina dušica

Krastavci, Kupus

 

Boreč

Rajčica, Kupus, Jagode

 

Žalfija

Mrkva, Kupus, Rajčica, Jagoda

Luk, Krastavci

Kopar (začin)

Kupus, Krastavac, Luk, Salata

Mrkva, Rajčica, Komorač

Komorač

 

Timijan, Rajčica, Grah, Kopar

Estragon

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Čubar

Grah, Luk

 

Mažuran

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Timijan

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Korijander

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Kamilica

Menta, Luk, Krastavci, Krumpir, Kupus

 

Miloduh

Većina povrtnica

Rotkvica

Hajdučka trava

Dobar susjed za sve povrtnice

 

Neven

Mrkva, Većina povrtnica

 

Kadifica

Kupus, Većina povrtnica

 

Celer

Salata, Kupus, Rajčica, Poriluk, Špinat, Mahune

Kukuruz, Krumpir, Krastavac


Tagovi

Permakultura Malčiranje Gredice Korov


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]