Permakulturni vrtovi su prepuni raznog povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. U združenim usjevima biljke se međusobno štite od štetnika i uzročnika bolesti.
Permakultura je pojam koji se sve češće može čuti i najčešće se veže za poljoprivredu. Međutim, ona je mnogo više od poljoprivrede. Možemo reći da je sve i ništa dok ne je počnemo živjeti.
U permakulturnom načinu života čovjek ne eksploatira prirodu, već živi u skladu sa njom i zajedno predstavljaju cjelinu, čovjek koristi obnovljive resurse i pronalazi načine održivog života.
Nastanak se veže za Australiju i početak sedamdesetih godina. Termin su stvorili Bill Mollison i David Holmgren, a izvorno je označavao permanentnu agrikulturu. Njih dvojica su sakupili znanja o poljoprivredi, graditeljstvu, energiji, arhitekturi, botanici i svemu što bi omogućilo suživot čovjeka i prirode.
Osamdesetih godina počela se primjenjivati u urbanim sredinama i obuhvaća različite aspekte života. Vrtlarstvo i poljoprivreda i dalje ostaju osnova permakulture.
Permakulturni vrt se razlikuje od klasičnih prostora za proizvodnju povrća. Vrt urađen na takav način nije u službi postizanja maksimalnih prinosa. Ovakvi vrtovi prepuni su raznog povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. Zemljište se ne preorava i ne štije, već se malčira. Malčiranjem se oponaša šuma i njeno tlo, čuvaju se zemljišne životinje (gliste) i mikroorganizmi.
Malč sprečava razvoj korova i kopanje je nepotrebno. Korištenjem malča štedi se vrijeme i novac potreban za oranje i kopanje, a dobija plodno zemljište. Količina vode koja se koristi za zalijevanje se smanjuje, jer malč smanjuje isušivanje i omogućuje racionalnije trošenje vode. U područjima gdje ima puževa ne koristiti svježu zelenu masu kao malč. Potrebno je da se pričeka godinu dana da se ova masa razloži djelomično ili u potpunosti i tek tada je možete koristiti. Ovakva vrsta zrelog malča neće privlačiti puževe.
Gredice se formiraju u prirodnim oblicima i mogu biti spiralne, okrugle, ključić gredice. Od klasičnih gredica permakulturne se razlikuju i po tome što su zasijane različitim kulturama koje su dobri susjedi i štite jedna drugu od štetnika i uzročnika bolesti. Mnoge vrste povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja se sami zasijavaju. Upravo je ovo glavna karakteristika permakulturnih vrtova.
Kod stvaranja permakulturnih gredica treba obratiti pozornost na sljedeće:
U ovakvom vrtu je poželjan i korov i to posebne vrste koje predstavljaju mamce za štetočine i bolesti. Divlja loboda je mamac za lisne uši i ne treba je uklanjati iz vrta. Lisne uši radije naseljavaju divlju lobodu nego povrtnice.
Koriste se prirodni preparati za preventivnu zaštitu bilja od štetočina i uzročnika bolesti, prirodna gnojiva kao što su glistinac, kompost, gnojivo od biljaka, životinja (stajnjak od goveda, ovaca, svinja, koza). Biljke koje su nam potrebne uzgajaju se u sklopu vrta.
U grupu korisnih biljaka koje se rijetko ili nikako susreću u konvencionalnim vrtovima ubrajaju se: neven, kopriva, pelin, bazga, melisa, gavez, dragoljub, neven, boreč, kopar, menta, mažuran, bosiljak i mnoge druge.
Tablica. Začinske i ljekovite biljke kao dobri i loši susjedi povrću
Biljke |
Dobri susjedi |
Loši susjedi |
Anis |
Korijander, Grah |
Mrkva |
Bosiljak |
Rajčica, Grah, Kupus |
|
Menta |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Melisa |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Majčina dušica |
Krastavci, Kupus |
|
Boreč |
Rajčica, Kupus, Jagode |
|
Žalfija |
Mrkva, Kupus, Rajčica, Jagoda |
Luk, Krastavci |
Kopar (začin) |
Kupus, Krastavac, Luk, Salata |
Mrkva, Rajčica, Komorač |
Komorač |
Timijan, Rajčica, Grah, Kopar |
|
Estragon |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Čubar |
Grah, Luk |
|
Mažuran |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Timijan |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Korijander |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Kamilica |
Menta, Luk, Krastavci, Krumpir, Kupus |
|
Miloduh |
Većina povrtnica |
Rotkvica |
Hajdučka trava |
Dobar susjed za sve povrtnice |
|
Neven |
Mrkva, Većina povrtnica |
|
Kadifica |
Kupus, Većina povrtnica |
|
Celer |
Salata, Kupus, Rajčica, Poriluk, Špinat, Mahune |
Kukuruz, Krumpir, Krastavac |
Tagovi
Autorica