Analizirajući ekonomske podatke iz znanstvenih literatura i simulirajući model farme, istraživači su otkrili kako je 41.600 poljoprivrednih gospodarstava koji posjeduju zajedno dva milijuna hektara pod ekološkim uzgojem, financijski u boljem položaju.
Nedavno izvješće autonomne institucije francuske vlade France Stratégiea, pokazalo je kako ekološke farme posluju s većim dobitkom u odnosu na konvencionalne. Iako se u njemu priznaje da u takvoj proizvodnji prinosi više variraju, Julien Fosee, jedan od autora ovog istraživanja također tvrdi da ona ima ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promjena.
"Korištenjem otpornijih sorti, diverzifikacijom proizvodnje i razvijanjem bioloških sredstava koji olakšavaju borbu s insektima moguće je poboljšati ekološku otpornost", naglasio je u razgovoru za Euractiv.
Analizirajući ekonomske podatke iz znanstvene literature i simulirajući model farme, istraživači su otkrili kako je 41.600 poljoprivrednih gospodarstava koji posjeduju zajedno dva milijuna hektara pod ekološkim uzgojem, financijski u boljem položaju. Također, pretpostavka je da bi se svakoj konvencionalnoj proizvodnji profit povećao za 25% kada bi se prebacila na ekološku.
Ove se brojke razlikuju od sektora do sektora, a vinogradarstvo ima najviše koristi.
Na temelju podataka koje je još 2017. godine objavio francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (INSEE), eko vinogradi ostvaraju gotovo dvostruko više prihoda po hektaru. Ova značajna razlika može se pripisati prodajnoj cijeni takvih proizvoda, koja je nekad puno veća nego kod običnih.
Njemačka započinje s izdavanjem prvih zelenih obveznica - u prvom valu 4 milijarde eura
"Iako su tržišne brojke u voćarstvu, povrtlarstvu i stočarstvu niže, utvrđeno je da je i ekološka proizvodnja na tim područjima povoljnija", dodaje Julien.
Kako bi potaknuo farmere da se okrenu zelenoj poljoprivredi, France Stratégie preporučuje da javna pomoć koja bi im bila dodijeljena, posebno iz ZPP-a bude proporcionalna njihovim naporima da smanje svoj utjecaj na okoliš.
Također predlažu da se uvede sustav tzv. bonus-malus koji bi nagrađivao pozitivne akcije povezane sa zaštitom okoliša i bioraznolikosti, a istovremeno oporezivao ona gospodarstva koja previše koriste pesticide i ostala sredstva koja povećavaju udio stakleničkih plinova.
Međutim, prema Pierre-Marie Aubert, istraživaču i koordinatoru Europske poljoprivredne inicijative na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI), malo je vjerojatno da će agroekološke oznake i certifikati igrati veliku ulogu u ovom zelenom prijelazu.
"To je zato što se eko poljoprivreda, kako bi zadovoljila zahtjevne standarde, oslanja na značajnu razliku u cijenama u usporedbi s konvencionalnom. Međutim, ako agroekologija postane norma, takva praksa više neće biti opravdana", pojašnjava Aubert.
Hoće li ostale države članice preispitati tu mogućnost, tek će se vidjeti. Međutim, u Francuskoj se pojam agroekologija već probio u politički leksikon, a ministar poljoprivrede Julien Denormandie najavio je potporu ovoj vrsti tranzicije.
Tagovi
Autorica
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Provjerite AGRONET račune: Korisnicima mjere za ekološki uzgoj stigle odluke, rok za žalbu je 15 dana
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Tomi Haha
prije 5 godina
uzimajući u obzir hiperprodukciju konvencionalne proizvodnje, gdje se većina proizvedenih dobara baca, ili još gore, dumpa na manja tržišta, uništavajući pritom čitave ekonomije, nesumnjivo je da je ekološka poljoprivreda daleko ekonomičnija. problem je samo u fikciji u koju još uvijek vjeruje glavnina populacije - da je glad u svijetu prisutna zbog nemogućnosti proizvodnje dovoljnih količina hrane - pa se zbog toga još uvijek podržava proizvodnja orjentirana ka prinosima. ako je premisa od koje krećemo glad, onda u obzir treba uzeti količinu iskoristivih nutrijenata. u tim se slučajevima brojke maksimalno naginju u smjeru ekoloških proizvoda, čineći ih neusporedvio ekonomičnijima od onih konvencionalnih.