Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko proizvodnja
  • 04.05.2022. 09:30

Akcijski plan EU za eko poljoprivredu - potpore u Hrvatskoj sve veće, a proizvodnja manja?

Vodeći se informacijama s terena stječe se dojam da rast površina pod eko uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja te da postoje manipulacije. Akcijski plan to bi trebao promijeniti, kaže europarlamentarka Biljana Borzan.

Foto: Depositphotos/HayDmitriy
  • 877
  • 165
  • 1

Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su u utorak velikom većinom glasova Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu, istaknuvši pritom da je poticanje potražnje za ekološki proizvedenom hranom jedan od prioriteta.

Ključni cilj ovog akcijskog plana, koji je usvojen sa 611 glasova, 14 protiv i pet suzdržanih, je osigurati zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način i koja je građanima dostupna po pristupačnim cijenama.

“Želimo osigurati da svaka država članica može individualno razvijati svoj sektor ekološke poljoprivrede i da europsku viziju pretoči u svoju nacionalnu odnosno regionalnu strategiju, jer naše regije imaju posve različite startne pozicije”, rekla je izvjestiteljica za ovo pitanje Simone Schmiedtbauer ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Ključan cilj smanjenje korištenja pesticida 

U nekim je zemljama članicama, istaknula je, pod ekološkim nasadima više od 25 posto ukupne poljoprivredne površine, dok u nekim taj udio iznosi tek 0,5 posto.

“Inzistiramo na većem uključivanju lokalnih i regionalnih tijela jer njihovi predstavnici nabolje znaju kakvo je stanje na terenu i kako ciljano djelovati za razvoj ove poljoprivrede”, poručila je izvjestiteljica.

Jedan od prioriteta je i poticanje potrošnje odnosno potražnje za ekološkim proizvodima, koji su još uvijek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje.

“Potreban je rast i potražnje i ponude kako bi onda i cijene funkcionirale”, istaknula je Schmiedtbauer.

Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski još je jednom istaknuo važnost poticanja ekološke poljoprivrede u postizanju smanjenja korištenja pesticida za 50 posto do 2030., što je jedan od ključnih ciljeva strategije Od polja do stola u okviru Zelenog plana.

Naime, konvencionalna poljoprivreda je iznimno štetna za okoliš jer se uvelike oslanja na korištenje kemijskih pesticida i na druge prakse devastacije okoliša.

Za razliku od toga, ekološka poljoprivreda stvara puno manji pritisak na prirodu, smanjuje emisije stakleničkih plinova, ne ugrožava plodnost i kvalitetu tla. Poljoprivredna zemljišta pod ekološkim nasadima imaju 30 posto veću bioraznolikost, navodi Europski parlament u svom izvješću.

Također se navodi kako se 2019. ukupna poljoprivredna površina EU-a namijenjena ovom uzgoju povećala na 13,8 milijuna hektara i ona trenutačno čini 8,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU-u.

Sve veće potpore, a stvarna proizvodnja sve manja 

U razdoblju od 2010. do 2019. vrijednost tržišta ovih proizvoda u EU-u se više nego udvostručila, stoji u izvješću, a od 2009. do 2019. maloprodaja ekoloških proizvoda povećala se s 18 na 41 milijardu eura.

No, dok se na razini EU-a bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, u Hrvatskoj se udio smanjuje, unatoč velikim potporama.

“Vodeći se informacijama s terena stječe se dojam da rast površina pod ovim uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, te da postoje manipulacije koje idu na štetu pravoj poljoprivrednoj proizvodnji”, navodi za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana. 

“To bi značilo”, ističe, “da se u Hrvatskoj za ekološki uzgoj daju velike i sve veće potpore koje zapravo rezultiraju s malo stvarne ekološke proizvodnje”.

Primjenom akcijskog plana to bi se trebalo promijeniti, smatra, “no to će, kao i uvijek, ovisiti o spremnosti nadležnih tijela i organizacija da ga provedu kod nas”.

Navodi i kako potražnja za ekološkim proizvodima “puno brže raste na bogatijem zapadu EU-a nego na istoku, što vrijedi i za Hrvatsku”. Smatra da je jedna od mjera kojima se može promovirati veća potrošnja ove hrane snižavanje stope PDV-a na takve proizvode, što je u nadležnosti država članica.

Manja učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu

Treba posebno istaknuti, smatra, dobrobit ekološki proizvedene hrane za čovjekovo zdravlje.

“Znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu, u usporedbi s onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima”, navodi hrvatska europarlamentarka.

Objavljen je Nacionalni akcijski plan razvoja eko poljoprivrede - koji su ciljevi do 2030.?

“U skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto! U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju, kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od šest tisuća”, istaknula je Borzan.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Akcijski plan Eko proizvodnja Pesticidi Povećanje površina Biljana Borzan Potpore Janusz Wojciechowski

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pužići pojeli trećinu blitve
Ne slute da će za koji dan minus
Nisam ih spašavala

Vrtni haiku, 18.1.2023.