• Rezidba lijeske
  • 30.01.2019. 13:30

Značaj pravilne rezidbe lijeske

Ljudi često olako doživljavaju ovu biljnu vrstu koja ima određene specifičnosti od kojih umnogome ovisi rentabilnost same proizvodnje, jer bit nije samo proizvesti plod lijeske već proizvesti kvalitetan i zdrav plod i postići dobar prinos po jedinici površine.

Foto: Flickr/eXtension Farm Energy Community of Practice
  • 1.672
  • 210
  • 0

Kada se pogledaju statistički podaci, da gotovo osam milijuna stanovnika Turske direktno ovisi od proizvodnje, prerade ili reklame lješnjaka i njegovih prerađevina, a uz relativno povoljne agroekološke uvjete za njegov uzgoj, sve veći trend postaje plantažiranje ove voćne vrste i na našim prostorima.

Prilikom podizanja nasada voćari često traže informacije o bitnim parametrima za uspješnu proizvodnju, kako u sredstvima javnog informiranja tako i kod stručnjaka, o dijelu nadmorske visine do koje uspijeva lješnjak, klimatskih uvjeta, neophodnih karakteristika zemljišta, sortimentu, uzgojnom obliku, razmaku sadnje.

Kako pravilno obaviti rezidbu lijeske?

Praksa puno puta pokaže da nekada i iskusniji voćari nakon odlično odrađenih početnih koraka, prave veliku grešku kod rezidbe lijeske. Greške nastaju u najvećem broju slučajeva zbog, u narodu ustaljenog mišljenja, da se lijeska ne reže ili da se reže svakih par godina "jer to je biljka koja raste i rađa i po šumama bez rezidbe". Upravo je rezidba ključ rane i stabilne rodnosti s plodovima visoke kvalitete, redovne obnove rodnog drveta i dužeg životnog vijeka biljke.

Redovna zimska rezidba lijeske

Lješnjak se može uzgajati kao stablo na podlozi medvjeđa lijeska, ali većinom je u nasadima prisutan uzgoj u grmolikoj formi, koja mora imati oblik pravilne (grmolike) vaze s 3-5 (najčešće četiri) u prostoru dobro raspoređenih osnovnih grana. Osnovni cilj rezidbe je održavanje pravilnog uzgojnog oblika da bi se uspostavio dobar odnos između nadzemnog i podzemnog dijela biljke, ostavila dovoljna količina lisne mase, osiguralo dobro osvjetljenje rodnih grana, a najvažnije ostvario visok prinos kvalitetnog ploda. Sve se to može postići redovnom zimskom rezidbom koja ovisno od stanja biljke i rodnosti može biti duža ili kraća.

Prilikom rezidbe osnova je održati formu grmolike vaze s 3-5 glavnih grana, tako da je potrebno odmah ukloniti sve mlade izbojke koje zagušuju grm i koji su konkurencija glavnim granama. Oni se ne prikraćuju već se uklanjaju do osnove. Ako se ne uklone, oni postaju sve jači i remete odnos rodnih grana u krošnji, zagušuju krošnju i kvare uzgojni oblik.

Sljedeći korak bi trebalo biti uklanjanje svih slomljenih, oštećenih ili eventualno oboljelih grana.

Pomlađivanje krošnje

Shodno starosti treba razmisliti o podmlađivanju biljke, te stoga ako je potrebno može se odabrati jedna od grana koja se skraćuje do svoje polovice, prevođenjem na mladu granu, kako bi se podmladila krošnja i tako produžio životni vijek biljke i osiguralo stabilnije plodonošenje. Voditi računa da se podmlađivanje obavlja redovno i postepeno, shodno potrebi, kako se ne bi poremetila rodnost i izazvao prekomjeran vegetativni porast.

Uklanjanje bujnih vrhova

Sljedeći korak je uklanjanje bujnih vrhova tako što se bujna grana uklanja, do slabo bujne. Time se prevodi rast na slabo bujnu granu, jer ona u vegetaciji koja slijedi treba biti vršna grana ili produžnica tog dijela krošnje. Da bi se sa sigurnošću isforsirao njen porast kako bi preuzela ulogu vršne, potrebno je ukloniti jednu ili dvije njoj konkurente grane koje se obično nalaze ispod nje.

Sa svih grana je potrebno ukloniti izdanke koji se križaju u unutrašnjosti krošnje, vodopije kako bi se otvorila sama krošnja i osiguralo dovoljno svjetlosti. Bez dobre osvijetljenosti nema kvalitetnog prinosa.

Prošlogodišnje priraste ne treba nikada prekraćivati

Najbitniji momenat kod rezidbe lijeske je pravilan odabir rodnih grančica i njihov raspored. Lješnjak formira cvjetne pupoljke na vrhovima prošlogodišnjih prirasta, te stoga te priraste ne treba nikad prekraćivati. Oni se mogu rezati, ali samo uklanjanjem do osnove i to u slučaju da ih je jako veliki broj pa je potrebno prorijediti ili su jako loši.

Najznačajnije sorte lijeske podrijetlom iz Italije

Loša rodna grančica kod lješnjaka je ona iz prošle vegetacije čija je dužina do 10 cm, jer na takvim granama u predstojećoj vegetaciji se formiraju loši, šturi plodovi koji često i otpadaju tijekom same vegetacije. Ovi prirasti nastaju kao posljedica izostanka rezidbe.

Prirasti preko 40 cm nastaju kao posljedica jače rezidbe koja nije dobra ili kao rezultat prekomjerne gnojidbe dušičnim gnojivima. Ovi prirasti također potpadaju pod kategoriju loših kada je u pitanju prinos.

Najbolje rodne grančice su one čija je dužina od 15-35 cm, jer se na njima u tom rasponu dužine formira najveći broj glomerula. Rezidbom i prihranom je potrebno potruditi se, da se tijekom vegetacije formira što veći broj upravo ovih grana. To su grane koje se tijekom zimske rezidbe ostavljaju kao nositelji rodnosti i ne orezuju se, osim ako ih nema jako veliki broj i to samo u cilju njihovog prorjeđivanja radi bolje osunčanosti krošnje.


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do... Pročitaj više »

Tagovi

Lijeska Lješnjak Rezidba lijeske Zimska rezidba Mladi izbojci Pomlađivanje krošnje Bujni vrhovi Prošlogodišnji prirast


Autor

Bogoljub Kandic

Bogoljub Kandic

Inženjer biljne proizvodnje i magistar fitomedicine, rukovoditelj vrtnog centra i rasadnika u Podgorici. Prati proizvodnju i savjetuje brojne proizvođače u sadnji, rezidbi, ishrani i zaštiti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi