Zašto je krečenje stabala u velikim voćnjacima rijetko?

Velike površine pod voćnjacima nisu lake za održavanje. Počevši od rezidbe, prskanja, pa do zaštite stabala. U zimskom razdoblju, ukoliko se ne želi obaviti tretman stabala vapnom, mogu se koristiti i neka druga sredstva.

Ipak, krečenje voćki predstavlja jednu od najvažnijih mjera koja bi trebalo obaviti nakon završetka vegetacije, a prije dolaska niskih temperatura.

Koristiti prskalice s pištoljima

Važna je za zaštitu voćaka od jačeg napada štetnika, tj. kukaca i bolesti, u proljeće naredne godine. Da svima bude jasno, nije lako okrečiti deblo ili oprskati cijelo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mjera vrlo rijetka.

Često dolazi do začepljenja dizni jer se vapno, ako nije dobro procijeđeno taloži na dnu atomizera, iako mješači non-stop rade. Da bi se pokrila cijela voćka potrebno je ići s jačom dozom vapna, najčešće 25-30 kilograma na 440 do 500 litara vode.

Najbolje je koristiti ratarske prskalice za kukuruz s pištoljima jer se tako postiže bolja pokrivenost stabla. Iako je ovaj posao naporan, naročito u velikim voćnjacima, prednost je što je vapno jeftinije u odnosu na npr. Bordošku juhu, koja je u tekućem stanju i u sebi ima kombinaciju bakra i vapna. Ujedno, moguće je da će se naći na popisu nedozvoljenih sredstava.

Kalibracija prskalica ključna za smanjenje doze pesticida

Ako se vapno koristi uz dodatak kuhinjske soli, zbog boljeg prianjanja i sumpora, opet mu je cijena niža u odnosu na tekuća sredstva, a osim Bordoške juhe koriste se i ostala sredstva kao što su Cuprablau, Nordox itd.

Posao od studenog do veljače

Kako bi jeftinije prošli voćari ova sredstva posljednjih godina mahom koriste u proljeće, a u jesen ili ranu zimu, nakon prihrane voćaka, idu s tretmanom insekticidima i fungicidima kako bi smanjili potencijal štetnika za narednu godinu.

Jedan od voćara koji ima veće površine, a ipak radi krečenje je Darko Milošević iz Tutnjevca kod Ugljevika u susjednoj BiH koji svoje voćke, odnosno, kompletna stabla, tretira vapnom. Kaže nam, kako to najčešće radi u veljači jer koštičave voćke tada kreću u vegetaciju. Tretman se može odraditi i u studenom ili prosincu, ali bi u slučaju jačih padalina, došlo do slabijeg ili jačeg ispiranja s površine stabala i bilo bi poželjno ponoviti tretman ponovo u veljači.

Krečenje u travnju najgora odluka

Definitivno je da krečenje u jesen ili zimu daje rezultate jer se smanjuje populacija štetnih insekata, npr. kruškine buhe. Najgore je da se radi u travnju kada je vegetacija uveliko počela, konkretno, bubrenje pupoljaka. Tada, zaista, ono nema nikakav efekt jer je korijenov sustav uveliko aktivan i transportira hranjive tvari u nadzemni dio stabla.

Ipak, ogroman broj voćara koji imaju manje stabala, naročito u seoskim područjima, voćke kreči u proljeće i nikako se ne mogu nagovoriti da to ne čine. Često dolazi i do paleži pupoljaka jer je sloj vapnana pupoljku predebeo i ne može doći do njegovog razvoja. 

U slučaju da se ne želi obaviti prskanje kompletnih stabala može se učiniti i krečenje samo debla, sve do prvih ramenih grana. Deblo je najbolje krečiti u studenom ili prosincu i, po potrebi, u veljači ako se u velikoj mjeri vapno ispere s kore.

Smjesa je poznata - pet kilograma gašenog vapna, 250 grama sumpora i soli. I na ovaj način doći će do kasnijeg kretanja vegetacije što može biti ključno u slučaju pojave kasnih proljetnih mrazeva. U ovoj godini upravo su ti mrazevi oštetili šljivu, najviše požegaču, zatim pojedine sorte jabuka i krušaka u nizinama.