Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Velika sjenica
  • 30.04.2022. 13:30

Velika sjenica idealna je za zaštitu ekoloških voćnjaka i vinograda, a korisna je i šumama

Dok hrani mlade, potamanit će veliki broj kukaca, mušica i njihovih ličinki. Najviše će tražiti gusjenice različitih leptira i moljaca.

Foto: Vesna Mijat
  • 550
  • 190
  • 0

Biološki načini suzbijanja štetnika u poljoprivredi sve su traženiji. S jedne strane, štetnici postaju otporni na dosad korištene pesticide, konvencionalni pesticidi postaju sve nepopularniji, a zakonska ograničenja za njihovu upotrebu stroža.

Znanstvena zajednica je u intenzivnoj potrazi za efikasnom ekološkom zaštitom nasada, te se ispituje utjecaj nekih novih parazitoidnih kukaca i predatornih člankonožaca kao što su grinje, uholaže, stjenice i drugi. Potencijal predatornih kralješnjaka se često zanemaruje, pa tako i koristi od ptica. Ipak, veliki broj istraživanja potvrđuje ih kao efikasnu biološku kontrolu nad populacijama štetnih kukaca. Pokazale su se pogotovo korisne u nasadima voća, npr. jabuka.

Velika sjenica zapravo je mala

Velika sjenica (lat. Parus major L.) rasprostranjena je ptica pjevica koja obitava širom Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Iako ime sugerira da je velika, ona je sitne građe, dugačka oko 14 cm i teška oko 21 g. Lako je prepoznatljiva po crnom tjemenu, bijelim obrazima i crnoj prugi po sredini žućkastog trbuha. Aktivna je i može doživjeti do 5 godina. Stanarica je i gnijezdi se u svim vrstama šuma, ali i parkova i vrtova. Socijalna je vrsta i često živi u miješanom jatu s drugim pticama. Znalci ih ubrajaju u jedne od najinteligentnijih nakon vrana i papiga. Lako se prilagođava promjenama u svojoj okolini. Nema stalnog partnera. Glasa se prepoznatljivim pjevom od dva tona. Osim velike, u Hrvatskoj još obitavaju: plavetna, kukmasta, mrka, jelova, planinska i crnoglava sjenica.

Po danu, prelijeće i lovi, dok se noću odmara u duplji drveta. Hrani se različitom hranom, ali su joj najomiljeniji kukci, a kada hrani male, onda su to gusjenice. Pojest će i paukove, te manje gliste, pa se prebaciti na sjemenke, orašaste plodove, bobice i pupoljke.

Gnijezdo velike sjenice u poštanskom sandučiću 

Gnijezda svijaju u pukotinama drveta, zida, ormarića za struju pa čak i poštanskih sandučića. Nisu izbirljive pa će ponekad nastaniti i napuštenu duplju djetlića ili vjeverice. Gnijezdo oblažu sijenom, mahovinom, vunom, dlakom i perjem. Godišnje mogu imati po 2 legla sa 6 do čak 15 mladih. Kako imaju veliki broj mladih, hranjenje potomaka je mukotrpan posao u kojem ravnopravno sudjeluju oba roditelja. Stoga, postavljaju gnijezdo u blizini izvora hrane, da se ne bi udaljavale više od dvjestotinjak metara od mladih.

Funkcionalna vrsta u voćnjacima i vinogradima

Polijeganje jaja će vremenski uskladiti s pojavom najvećeg broja gusjenica u okolini. Inkubacija jaja traje 13-15 dana, a mlade ptice napuštaju gnijezdo  u roku od 17 do 22 dana. Dok hrani mlade, potamanit će veliki broj kukaca, mušica i njihovih ličinki. Najviše će tražiti gusjenice različitih leptira i moljaca. U šumama je korisna jer uništava hrastov savijač i mnoge druge štetočine. U voćnjacima su česti štetnici zimski moljci Operophtera brumata L. i razni savijači čije gusjenice su njena hrana. Jednim istraživanjem znanstvenici su utvrdili da hranjenje velikih sjenica smanjuje štete na onim voćnjacima s velikom gustoćom gusjenica.

Dodatno, istraživanja su pokazala da će minimalna gustoća gusjenica za koju je potrebno upotrijebiti pesticide biti viša ako se farmer služi i pticama i omogućuje im razmnožavanje u voćnjaku. Npr. kada ih nema u voćnjaku, šteta na plodovima je prisutna u oko 3,5% kod gustoće štetnika od otprilike 4 gusjenice na jedno stablo, dok će uz dodatak 2 do 4 para sjenica u voćnjak, ista količina štete na plodovima nastati tek uz gustoću populacije od 8 gusjenica na 1 stablo. Postavljanje kutija za gniježđenje ptica koje se hrane kukcima će dakle, umanjit će potrebu za korištenjem pesticida, te povećati profitabilnost voćarske proizvodnje.

S druge strane, istraživanje provedeno u središnjoj Poljskoj pokazalo je ne samo da sjenice pomažu ekološkim nasadima, nego i obrnuto, da ekološka poljoprivreda pogoduje populaciji ovih ptica. Osim većeg broja roditeljskih parova, uočena je lakša dostupnost različite hrane, a sve uslijed bogatijeg biodiverziteta takvog ekosistema. I broj roditeljskih parova bio je u pozitivnoj korelaciji s brojem zelenih barijera uz rubove nasada. Vrste koje su se posebno dobro raširile ekološkim poljoprivrednim nasadima su: vrtna strnadica, velika sjenica, grmuša pjenica i čvorak.

Troškovi njezina privlačenja u nasad

Ekološka zaštitna sredstva veliki su financijski izdatak za poljoprivrednike. Smanjenje šteta od gusjenica pomoću insektivornih ptica u voćnjacima dokazana je brojnim znanstvenim radovima. Privući velike sjenice u nasad na način da im se ponude kutije za gniježđenje izrazito je jeftina zaštitna mjera. Postavlja se cca 10 kutija na hektar voćnjaka ili oko 5 kutija po hektaru vinograda. Njih je potrebno zamijeniti nakon desetak godina. 

Prema jednom radu, ovakvim tipom zaštite mogu se smanjiti štete od gusjenica za čak do 50%, odnosno može se povećati prinos npr. neoštećenih jabuka za oko 1.200 kg na hektar (na prosječnu proizvodnju od 40.000 kg/ha godišnje). Idealno, kutije će imati otvor oko 28 mm i neće biti izložene cjelodnevnoj sunčevoj toplini. Kutije za gniježđenje lako se mogu izraditi u kućnoj radinosti ili kupiti. Dodatno, u periodu kada nedostaje gusjenica, zbog ovih se ptica može dodati hranilište sa sjemenkama konoplje, maka ili suncokreta.

Globalno zagrijavanje utječe i na njihovu populaciju

Kao i na lastavice, globalno zagrijavanje utječe i na njihovu populaciju. Količina padalina, vanjska temperatura, sve to utječe na brojnost gusjenica, a samim time na sjenice. No, istraživanja pokazuju da se mogu prilagoditi klimatskim promjenama manjim brojem gniježđenja i manjim brojem mladih u gnijezdu.

Ekologija mora biti iznad profita

Sjenica je učestala vrsta koja se dobro prilagodila na život u vrtovima, parkovima i na blizinu gradskih naselja. Jedan od razloga prilagodljivosti je i njena spremnost da se gnijezdi na različitim mjestima, te da jede različitu hranu.

Konvencionalna "industrijska" poljoprivrede dovela je do smanjene bioraznolikosti na poljoprivrednim površinama. Intenzivnom poljoprivredom, čovjek je narušio krhku ekološku ravnotežu, a sada je treba vratiti. 

Ako već znamo da konvencionalna zaštitna sredstva ugrožavaju zdravlje okoliša, biljaka, životinja, pa i ljudi; da neke ptice utječu na brojno stanje štetnika na nasadima, a ekološki način proizvodnje hrane pogoduje nekim zaštićenim vrstama ptica te da njihovo privlačenje na nasade predstavlja minimalni izdatak, onda nam ne treba niti jedan drugi razlog da se ne potrudimo i privučemo ih. 


Fotoprilog


Tagovi

Velika sjenica Great tit Parus major Ekološka poljoprivreda Gusjenice Štetnici Jabuke Voćnjaci Ekološka zaštita


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.