Učinci rezidbe vrhova krošnje šljiva na rast novih mladica

Nedostatak rezidbe koji ima za rezultat puštanje rasta grana u visinu i njihovo granjanje nakon rezidbe, nikako ne pogoduje granama koje rastu u sredini i u donjem dijelu krošnje šljiva. Oslobađanje krošnje i bolja osvijetljenost dovode do rasta novih grana.

Budući da je šljiva u našim područjima uglavnom na podlozi ringlova (džanarike), izostanak rezidbe, nakon obavljene jake rezidbe, dovodi do divljanja grana i njihovog nekontroliranog rasta u visinu i širinu.

Ne ostavljati jake grane na vrhu

Ovo se posebno događa na vrhovima stabala jer se i u tom dijelu, kada se obavlja rezidba, često napravi dosta jakih rezova odnosno odstranjuju se deblje grane iz čijih rezova raste više novih, koje s godinama jačaju, debljaju i šire se što dovodi do zagušenja srednjeg i najviše donjeg dijela krošnje.

Nakon dvije do tri godine, počinju se sušiti grane u tim dijelovima. To dovodi do gubitka prinosa i njegovog prelaženja u gornje dijelove krošnje. Ukupan prinos po stablu također se smanjuje, a dolazi i do ulaska bolesti i štetnika. Takve grane, zbog nedostatka svjetlosti, bivaju napadnute od potkornjaka (drvenara) ili od gljivica koje uzrokuju moniliju, kao i od bakterija koje dovode do truleži i propadanja stabala.

Savijači i lisne uši već aktivni na šljivama - kako ih suzbiti?

Patogeni se razvijaju i u samom deblu pa dolazi do začepljenja provodnih žila i još jačeg sušenja grana i samog debla. Korijen gubi funkciju, odumire, pa se stablo staro deset i više godina, može bez problema drmusati i prelomiti, iako na sebi nosi plodove.

Svjetlost je najvažnija

Rezidbom viška grana u gornjem dijelu, prevođenjem na provodnicu, kao i rezidbom vodopija iz unutrašnjosti krošnje, dolazi do osiguravanja najvažnijeg faktora - svjetlosti. Bez sunčeve svjetlosti u unutrašnjosti krošnje, stabla ne mogu normalno funkcionirati. Isto tako, ako se rezidba ne radi više godina, jakom rezidbom u svim dijelovima krošnje, a naročito u gornjem, dolazi do reakcije stabla i buđenja spavajućih pupoljaka koji počinju puštati prve listiće iz kojih će se kasnije razviti nove grane.

Takvih začetaka novih grana potrebno je ostaviti što više, naročito u donjem dijelu krošnje. One će za dvije do tri godine postati nositelji rodnosti. Nemojte se uplašiti ako u donjem dijelu krošnje ima dosta suhih grana. Potrebno ih je sve odrezati, najbolje do debla jer će se i na taj način postići željeni cilj - aktiviranje spavajućih pupoljaka i rast novih grana.

Obavezna ljetna rezidba

Dakle, što se više reže stablo, jača će biti njegova reakcija iz spavajućih pupoljaka. Ostavljanje previše jakih grana u gornjem dijelu koje zasjenjuju ostatak krošnje, dovodi do sušenja i propadanja stabala. Ipak, ništa se neće pomoći stablima ako se, nakon jake zimske rezidbe, ne obavi i ljetna jer će se u svim dijelovima krošnje pojaviti nove, jake mladice koje kod šljiva mogu za godinu dana narasti i više od dva metra u visinu.

Kako zaštititi krošnju voćaka od mravi? Ljepljivim pojasom

Ovo je naročito slučaj ako je kišna godina i ako se voćke dobro prihranjuju. Neka vas ne zbuni to što će malo tko od stručnjaka preporučiti ljetnu rezidbu šljiva. Ipak, rezultati u praksi pokazali su da ona šljivama itekako odgovara.